Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Pisanje ili nostalgija - cover

Pisanje ili nostalgija

Mirko Kovač

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Pisanje ili nostalgija naslov je koji savršeno opisuje sadržaj ove knjige od desetak eseja i zapisa u kojima uz uvijek prisutnu autobiografsku i memoarsku notu Mirko Kovač iznosi svoja prijateljevanja, slučajne ili namjerne susrete, sukobe i polemike. Na ovim se stranicama, kao u životu, kao u kavani, susreću Kovačevi najbolji prijatelji, Danilo Kiš, Borislav Pekić, Miro Glavurtić, i mnogi drugi suvremenici - od Živojina Pavlovića preko Ranka Marinkovića, Meše Selimovića ili Ive Andrića pa sve do Milovana Đilasa i Vuka Draškovića. U Pisanju ili nostalgiji Kovač oživljava burne, teške, ali i zabavne trenutke posljednjih pedesetak godina u kojima se miješaju književnost i politika, povijest i anegdota. Pišući o književnicima, Mirko Kovač ispisao je ponajbolje stranice naše feljtonistike oslikavši vrijeme komunizma i tranzicije jasnije i preciznije negoli bilo koji povjesničar. Ova knjiga govori o piscima i vlasti, o pisanju i životu, o fenomenima i događajima koje Kovač vadi iz bunara sjećanja otimajući ih zaboravu.  Seid Serdarević
Available since: 10/01/2017.

Other books that might interest you

  • Sentimentalno putovanje - cover

    Sentimentalno putovanje

    Viktor Šklovskij

    • 0
    • 0
    • 0
    Da se nekom neobjašnjivom revizionističkom pogreškom ruska kultura 20. stoljeća svede samo na prva dva desetljeća, to bi i dalje bilo sasvim dovoljno da se ona upiše u registar svjetske baštine. U tom registru jedno bi ime bilo nezaobilazno, ono čuvenog ruskog formalista Viktora Šklovskog – izgrednika, vojnika, terorista i teoretičara – koji je s jednakom strašću vozio oklopna vozila na bojištima diljem zemlje, spašavao što se spasiti moglo u Perziji, dizao u zrak mostove u rodnom Sankt-Peterburgu, bježao od Čeke te istovremeno držao revolucionarna predavanja koja su promijenila znanost o književnosti. Da je Šklovskij imao ne samo jednu nego mnoštvo valjanih činjenica da napiše memoarsku prozu, nazvanu Sentimentalno putovanje, sa svega dvadeset i devet godina – koliko je imao kada je završio posljednji dio knjige – ponajbolje je sažela književna povjesničarka i teoretičarka Marietta Čudakova, rekavši da je život Šklovskoga bio avanturistički roman. - Ivana Peruško Vindakijević
    Show book
  • Lucrezia Borgia - cover

    Lucrezia Borgia

    Ferdinand Gregorovius

    • 0
    • 0
    • 0
    Lucrezia Borgia je najzlodušniji ženski lik moderne povjesnice. Je li zato, jer je ona i najkrivlja žena? Ili samo zato, jer mora da na sebi nosi krivicu, kojom ju je svijet opteretio po zabludi? Jer svijet voli i ljudske vrline i ljudske opačine gledati u tipičnim ličnostima, bile one iz bajke ili iz povijesti.
    Ta se pitanja moraju riješiti još.
    Borgije će još dugo draškati povjesničara i psihologa da ih istražuju. Zapitao me jednom neki duhoviti prijatelj, čime bi se razjasnilo to da sve, što se god tiče Aleksandra VI, Cesara Borgije i Lucrezije Borgia, da svaka činjenica iz njihova života, svaki novootkriveni list kojega bilo od njih življe uzbuđuje našu radoznalost nego takva nalik stvar, koja nam se javlja o mnogim drugim i mnogo znatnijim karakterima u povijesti. Ne znam to bolje razjasniti nego ovako: Borgijama je stalna pozadina crkva; iz te pozadine iskakuju oni, ostaju na njoj, a opora opreka njihova bića sa svetinjom stvara od njih demonske ljude. Borgije su satira svoj velikoj formi ili prikazi crkvenoga svijeta, koju oni razaraju ili poriču. Likovi im stoje na visokim podnožjima, a lica im zahvaća vazda svjetlost kršćanskoga ideala. U toj ih svjetlosti mi vidimo i prepoznajemo. Moralno osjećanje njihovih djela dopire do nas uvijek kroz neki medijum, koji je prožet vjerskim predstavama. Da nije svega toga, Borgije bi na pukom profanom mjestu potonuli pod liniju mnogih drugih ljudi njihove prirode i nabrzo ne bi bili ništa više nego pojedina imena u jednoj velikoj vrsti.
    Show book
  • Putositnice - cover

    Putositnice

    Antun Nemčić

    • 0
    • 0
    • 0
    Nakon prvijenca "Pogled u Bosnu" Matije Mažuranića, Nemčićeve Putositnice, djelo neobičnog i inventivnog naslova, jedno su od najhvaljenijih putopisnih djela preporodnog doba, omiljene prozne vrste hrvatskih romantičara iliraca. Nakon svog već drugog razočarenja u ljubavi i odbijanja bračne ponude, autor je krenuo na put u Italiju u veljači 1843. godine, preko Rijeke, Trsta do Venecije, te se ubrzo, već u travnju, vratio preko Ljubljane, Graza i Beča. Po povratku piše, a 1845. godine objavljuje svoj putopis, koji izaziva oduševljenje i za ondašnje je skromne prilike pravi bestseler. Godine 1847. Nemčić opet putuje, sada u drugom smjeru, po Slavoniji, Srijemu, Srbiji, do Dunava i današnje Rumunjske, te o tome sastavlja zapise za planirani drugi dio "Putositnica"; no one su zbog njegove iznenadne bolesti i smrti ostale samo u neuređenim bilješkama. Za tisak ih je priredio i 1852. godine objavio njegov prijatelj Mirko Bogović. Nemčić piše stilom kojega bismo danas nazvali novinarskim ili feljtonističkim; djelo je protkano humorom i duhovitim zapažanjima o svakodnevici, običnim ljudima, koje ga i danas čine zanimljivim.
     
    Antun Nemčić (1813.-1849.) istaknuto je ime narodnog preporoda, pjesnik, dramatičar i putopisac. Pored "Putositnica", poznat je po domoljubnoj lirici, te po najuspješnijoj komediji 19. stoljeća "Kvas bez kruha" (praizvedena 1855.), koja ga čini začetnikom štokavske komediografije. Njegova najpoznatija pjesma "Domovini", objavljena u "Putositnicama", bila je iznimno popularna u svojoj uglazbljenoj inačici.
    Show book
  • Pisma s juga - cover

    Pisma s juga

    Marko Tomaš

    • 0
    • 1
    • 0
    Tekstovi iz knjige izvorno su objavljeni u rubrici “Pisma s juga”  u mariborskom dnevnom listu “Večer”
     
    Cijeli se svijet svakodnevno nepovratno mijenja. Žalosno je da mijene uglavnom pokreće ljudska destrukcija. Moj grad je još uvijek dobrim dijelom ruševan. To rušenje se dogodilo u ime nekakve navodne promjene. Svijet se ruši da bi na njegovim ruševinama izrastao neki novi svijet. Tako govore. Negdje na čovjekovoj duši, na njegovoj sjeni, te i takve promjene ostavljaju ožiljke. Ali ja sam uvjeren da njegovu nutrinu jednako potresaju ta sasvim mala, za veći dio čovječanstva nevidljiva gibanja. Kako je smokva iz moje avlije ostala postojati samo u mojim i uspomenama mojih ukućana isto se dogodilo i s mojim djetinjstvom. Bezbrižnost se s godinama skupljala u grč a više nema ni smokvinog kazališta sjena da me zabavlja u trenucima potpune dokolice. Sjene su, zapravo, duša svake stvari. Sunčeva svjetlost poput rendgenskih zraka prolazi preko nečega i onaj tamni preslik stvari koje vidimo su rendgenska snimka duše. Zato se valjda i govori o svijetu sjena kada govorimo o onom nedokučivom i nepoznatom, onom čega se plašimo, onome što je izvan zamišljenje stvarnosti. 
    Show book
  • Knjiga pisama - cover

    Knjiga pisama

    Mirko Kovač

    • 0
    • 0
    • 0
    "Ova se pisma doimlju zapravo kao literarni eseji i dijarijsko-memoarski fragmenti prerušeni u epistolarno ruho. Epistolarna forma daje im dimenziju neposrednog obraćanja, čak i neki prigušeni emotivni naboj, dimenziju iskrenosti i nepretencioznosti, ali se u takvoj nepretencioznoj formi izriču esejistički misaono elaborirani sadržaji. U tim epistolama možemo zamijetiti nekoliko slojeva značenja. Prvi bi bio dijarijski: David i Kovač opisuju svoju svakodnevicu, kako im je organiziran dan, koga susreću, kamo putuju, ispovijedaju se o unutarobiteljskim problemima. Drugi je sloj memoarski: pisci pišu o povijestima svojih obitelji, o podrijetlu, o vlastitom sazrijevanju. Doznajemo i neke iznimno zanimljive detalje, primjerice to da je David u rodbinskoj vezi sa Sigmundom Freudom, pratimo komplicirano rodbinsko stablo Mirka Kovača, obitelji koja se formira u arealu na kojemu se prepleću, a ponekad i antagonistički sudaraju, različite vjere i nacije, što njega osobno čini iznimno osjetljivim prema svakoj nacionalnoj mržnji i netoleranciji... Zbog svega toga ova je knjiga epistolâ semantički izvanredno bogato, umjetnički višedimenzionalno i polivalentno svjedočenje o jednom dramatičnom političkom trenutku naše povijesti, o osobnim traumama koje je rat ostavio u našim psihama, ali i dokaz osobnog nepristajanja na reduktivne, jednostavne istine kakve nude ideolozi nacionalizma, u krajnjoj liniji dokaz svijesti o nužnosti očuvanja etičke dimenzije umjetničkog stvaranja i dragocjeno upozorenje na opasnosti koje umjetnosti prijete ako se podredi totalitarnim ideologijama. Velimir Visković
    Show book
  • Jedi moli voli - cover

    Jedi moli voli

    Elizabeth Gilbert

    • 0
    • 1
    • 0
    Potraga jedne žene za svime diljem Italije, Indije i Indonezije
     
    U svojim ranim tridesetima Elizabeth Gilbert ima sve što jedna žena može poželjeti – supruga, lijepu kuću, uspješnu karijeru – no umjesto da osjeća sreću i ispunjenost, nju preplavljuju panika i očaj. U Jedi, moli, voli autorica nam kazuje svoju priču o tome kako je napustila taj naizgled savršen život pun sreće i uspjeha i krenula istražiti što zapravo ona želi u životu i što nju čini sretnom. Godinu dana provela je u tri zemlje i upoznavala njihovu kulturu, način življenja i vjerovanja. U Italiji otkriva kako se prepustiti užitku, u ašramu u Indiji uči kako uroniti u život i prepustiti se nečem moćnijem od sebe, a na otoku Baliju uviđa kako pronaći ravnotežu između zemaljskih užitaka i onoga duhovnog u nama.
     
    Životna priča Elizabeth Gilbert nadahnula je mnoge žene da donesu odluke koje će im promijeniti život, a autorica je postala primjer žene koja je sposobna provesti istinske promjene u svom životu. Njezini memoari postali su pravi fenomen, knjiga je objavljena na više od trideset jezika, prodana u više od deset milijuna primjeraka i postala jednom od najomiljenijih i najprodavanijih knjiga našeg vremena.Ova utješna i nadahnjujuća knjiga namijenjena je svima koji su se ikad osjećali izgubljeno ili su pomislili da mora postojati drugi, bolji put.
    Show book