Other books that might interest you

• 

  Jedna žena

  Annie Ernaux

  • 0
  • 0
  • 0

  Kratki roman Annie Ernaux Jedna žena autorica je posvetila ženi čiji je život formirao i njezin: svojoj netom preminuloj majci. Konzervativizam, tradicija, rodni i klasni identitet samo su neka od pitanja kroz koja Ernaux, odvagujući osjećaje te izbjegavajući klišeje, pruža gotovo dokumentaristički uvid u žensku egzistenciju - od djevojaštva, preko majčinstva pa sve do starosti zasjenjene demencijom i neminovnom smrti. 
  Ernaux u Jednoj ženi čitatelju kroz svoje memoare ostavlja sjećanja na sudbinu njezine majke, od tvorničke radnice u kojoj je prisiljena raditi od adolescencije, do staračkih domova i bolnica, i to u doba kada se francusko društvo nalazi na pragu tranzicije u jedno otvorenije, u kojem obrazovanje postaje ulaznicom u povlašteni svijet srednje klase. Porijeklom iz ruralne, predrasudama bremenite Normandije, ona svim silama nastoji izbjeći konzervativno rodno nasljeđe te osigurati dostojanstveniji život za svoju kćer. Trnovit je to put na kojem su međugeneracijski konflikti neizbježni, put između budućeg, dostojanstvenijeg života i sadašnjosti koju pokušavamo napustiti, katkad ni ne znajući što ćemo ondje zapravo ostaviti. 
  Nobelova nagrada 2022. godine Annie Ernaux istaknula je kao jednu od najčitanijih suvremenih francuskih književnica. Rođena 1940. u radničkoj obitelji, svoje pisanje ukorjenjuje u osobnim iskustvima i sjećanjima, nastojeći uhvatiti i dočarati suštinu običnih života. 
  "Annie Ernaux je srušila sve tabue o tome što žene smiju, a što ne smiju pisati." - The New York Times 
  "Drugim riječima, to je ljubavna priča, gorko-slatka kao i sve najbolje. Koliko o svakoj ženi, toliko i o jednoj posebnoj, francuska autorica Ernaux u svom autobiografskom romanu lakonski opisuje surove stvarnosti starosti za ženu koja je nekada bila živahna i - neovisna." - Kirkus Reviews 
  Audio knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.

  Show book

• 

  Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina

  Omer Rak

  • 0
  • 1
  • 0

  Fausta Vrančića poznajemo kao izumitelja, filozofa, leksikografa, pisca, polihistora i kao slugu Božjeg, no o dimenziji njegova tajnog života, koji on nije želio izlagati očima drugih, a koji je možda, više od svega ostaloga, bio prožet njegovim intimnim stremljenjem istini i dubokom unutarnjom potragom za smislom, ne znamo gotovo ništa. Njegovi spisi koje je nastojao držati podalje od očiju drugih, pa je čak naložio da budu pokopani s njim, svjedoče o toj dimenziji njegova bića i težnji da pronađe kamen mudraca i arkanu koja na sebi svojstveni simbolični način riše čudesno i zalazi iza obrubnica vječnoga. Faustovi su spisi u sam osvit Domovinskog rata 1991. dospjeli do glavnoga junaka romana, čiji se život zahvaljujući Faustu Vrančiću čudesno mijenja. Mogu li tajne zakopane s Vrančićem promijeniti tijek povijesti ili je faustovski pakt ipak nemoguće sklopiti?Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina Omera Raka kroz dvije paralelne priče, suvremenu i onu iz vremena Fausta Vrančića i njegova boravka na praškom dvoru Rudolfa II. Habsburškog, prepleće vječno pitanje ratovanja i mira, pitanje uzbuđenja u znanstvenim otkrićima i umjetničkim ostvarenjima te ono ključno – pitanje napretka ili stagniranja pojedinca i društva.

  Show book

• 

  Umrijeti u Hrvatskoj

  Slobodan Šnajder

  • 0
  • 0
  • 0

  Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.Ne bez razloga, Umrijeti u Hrvatskoj počinje pitanjem svjetonazora, pitanjem toliko važnim da ga moramo stalno iznova postavljati, a jednako tako ne završava slučajno posvetom prijateljstvu i prijatelju Darku Gašparoviću. Slobodan Šnajder germanski precizno a francuski lako pišući o raznim temama zahvaća dvadeseto stoljeće u njegovoj cjelini. Kroz slučaj svoga oca pjesnika Đure Šnajdera i njegove poezije, jednako kao i kroz pisanje o Miroslavu Krleži ili pak o Lászlu Végelu ispisuje i svoj autoportret, ili jedan njegov dio.Umrijeti u Hrvatskoj nikada nije bilo jednostavno, makar se ovdje oduvijek umiralo lako, a živjelo se oduvijek teško. Šnajderova memoarska proza postavlja pitanja jer u njoj se životno isprepleću književnost, filozofija i politika, sudbine raznih ljudi sa sudbinom autora samoga. U središtu ovih eseja uvijek stoji advocatus diaboli koji stalno preispituje sebe samoga, koji sumnja, koji zna da je kraj ujedno ušće početka.

  Show book

• 

  Događaj

  Annie Ernaux

  • 0
  • 0
  • 0

  Žena izlazi na stanici metroa Barbès u Parizu. Bulevarom Magenta, pa Ulicom Ambroise-Paré stiže do bolnice Lariboisière gdje će čuti rezultate testa na HIV kojem se podvrgla. Taj događaj potiče sjećanje na drugi koji se zbio četrdeset godina ranije, 1963. 
  Annie Duchesne je dvadesettrogodišnja studentica i trudna je. Dijete ne može zadržati, a pobačaj je u Francuskoj ilegalan. Prepuštena sama sebi, pronalazi „tvoriteljicu anđela“, babicu koja u svojem stanu, u pariškom sedamnaestom arondismanu, izvodi abortus. Taj zahvat dovodi Annie u smrtnu opasnost. Zbog komplikacija završava u bolnici gdje se suočava s osudama i prijezirom liječnika, sramom i poniženjem.  
  Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku. 
  Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.

  Show book

• 

  Leonora

  Elena Poniatowska

  • 1
  • 0
  • 0

  Rođena u Engleskoj vrijeme Prvoga svjetskog rata, Leonora je po svemu neobična djevojčica: posvuda je prate mitska bića sidhesi, a sebe doživljava poput konja. Nastojeći je ukrotiti, bogati je roditelji šalju časnim sestrama na školovanje, no Leonora bježi u Pariz i ondje započinje osebujnu slikarsku karijeru. Tridesete provodi u turbulentnoj vezi s jednim od začetnika dadaizma i nadrealizma Maxom Ernstom, a kad njega odvedu u logor, Leonora završi u psihijatrijskoj bolnici. No ni strašne terapije kojima je podvrgnuta u njoj ne ubijaju žudnju za umjetnošću. Kad upozna meksičkog diplomata Renata Leduca, odluči napustiti Europu razdiranu ratom i odlazi s njim u Meksiko. Premda se isprva teško snalazi u stranoj zemlji, upravo ondje doživljava svoju punu umjetničku afirmaciju. U romansiranoj biografiji Leonore Carrington, jedne od najistaknutijih nadrealističkih slikarica i spisateljica, Elena Poniatowska izvanredno oslikava život umjetnice koju je upoznala još u pedesetima. Leonora je knjiga o ženi nevjerojatne energije i ekscentričnoga karaktera kroz čiji su život prošli svi važni nadrealisti 20. stoljeća.

  Show book

• 

  Opseg otpora

  Neda Miranda Blažević-Krietzman

  • 0
  • 0
  • 0

  Zaroniti u nečiji život, otkriti intimne zgode i nezgode u našoj kulturi voajerizma i dostupnosti izgleda lako, no iskusiti nečije misli, vidjeti kako se netko mijenjao, što ga je vodilo, a sve to u umjetničkoj formi, mogu tek rijetki. Autobiografski zapisi ono su istinsko umjetničko “ja” koje se mijenja kako nastaje tekst. Autobiografija vodi ne samo čitatelja već još više i pisca da istražuje sebe samoga, da skoči u dubine svoga sjećanja. Za to, ako se čini bez za­drške, bez sustezanja, potrebna je velika hrabrost i oštro oko. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svom Opsegu otpora pokazuje snagu, umjetničku i životnu, kakvu je oduvijek imala da krene istraživati sebe samu. Od najranijeg djetinjstva do suvremenosti, od Gračaca do San Diega, od Zagreba do Berlina, od knjiga do skul­ptura, od ljubavi do bolnih operacija u tim neprekid­nim za­voj­nicama koje pružaju otpore i trepere, proizvodi auto­rica energiju u svakom retku. Upoznati umjetnika nikada nije moguće do kraja, čak i kada piše o sebi, on iznova pro­iz­vo­di umjetnost, i stvara nova značenja. Biti sam sebi materijal ima snagu feniksa. Pisanje autobiogra­fije pro­čišćavajuće je iskustvo iz kojeg se iznova rađa umjetničko djelo, a kod Nede Mirande Blažević-Krietzman ono se opire smještanju u poznate pretince.

  Show book