Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Umrijeti u Hrvatskoj - cover

Umrijeti u Hrvatskoj

Slobodan Šnajder

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.Ne bez razloga, Umrijeti u Hrvatskoj počinje pitanjem svjetonazora, pitanjem toliko važnim da ga moramo stalno iznova postavljati, a jednako tako ne završava slučajno posvetom prijateljstvu i prijatelju Darku Gašparoviću. Slobodan Šnajder germanski precizno a francuski lako pišući o raznim temama zahvaća dvadeseto stoljeće u njegovoj cjelini. Kroz slučaj svoga oca pjesnika Đure Šnajdera i njegove poezije, jednako kao i kroz pisanje o Miroslavu Krleži ili pak o Lászlu Végelu ispisuje i svoj autoportret, ili jedan njegov dio.Umrijeti u Hrvatskoj nikada nije bilo jednostavno, makar se ovdje oduvijek umiralo lako, a živjelo se oduvijek teško. Šnajderova memoarska proza postavlja pitanja jer u njoj se životno isprepleću književnost, filozofija i politika, sudbine raznih ljudi sa sudbinom autora samoga. U središtu ovih eseja uvijek stoji advocatus diaboli koji stalno preispituje sebe samoga, koji sumnja, koji zna da je kraj ujedno ušće početka.

Other books that might interest you

  • Feljtoni - cover

    Feljtoni

    Rikard Jorgovanić

    • 0
    • 0
    • 0
    Pjesnik, novelist i feljtonist Rikard Jorgovanić (1853.-1880.) svojim se djelima drži realističnih konvencija Šenoinog doba, ali također svojim interesom za fantastično predstavlja sponu realizma i moderne. Jorgovanić je po uzoru na Šenou u podlistku "Obzora" kroz tri godine redovito objavljivao među čitateljstvom omiljene, maštovite i duhovite feljtone, dok njegov književni razvoj nije zaustavila prerana smrt u 27. godini. Pisao je o različitim aktualnim društvenim, političkim i kulturnim temama, ponajviše vezanima uz Zagreb.
    Show book
  • Leksikon intimnih gradova - cover

    Leksikon intimnih gradova

    Jurij Andruhovyč

    • 0
    • 0
    • 0
    Poznato je: Ukrajince je lakše vezati nego ujediniti. U SAD-u se naša uzajamna posvađanost pojačava svim vrstama emigracijskih podjela i manija. Tako da čak ni Sjedinjene Države ne mogu ništa sjediniti: svi ukrajinski valovi susreću se jedino u nedjelju u crkvama, ali čak se i tada radije mole u odvojenim grupicama", jedan je od duhovitih i nadahnutih uvida Jurija Andruhovyča u Leksikonu intimnih gradova.Knjiga slagalica, kako je naziva ovaj neumorni ukrajinski pisac-putnik, koja na izniman i intiman način obrađuje 111 gradova, od Aaraua do Zagreba, jedinstveni je sklop autobiografije i geografije. Leksikon intimnih gradova tako je svojevrsna "autobiogeografija" u kojoj "geo" i "bio" postaju jedinstvena i nerazdvojna cjelina, dok "auto" često zalebdi na granici stvarnosti i mašte. Složeni abecednim redom prema zemljopisnim nazivima, ovi tekstovi različitih žanrova, od eseja i priča do pjesama u prozi, zajedno tvore atlas Andruhovyčeva svijeta bogat atmosferom, slikama, mirisima i okusima, ali i dubljim refleksijama, lirizmom i tugom, ironijom i sarkazmom – svim onim zbog čega komunikacija pojedinca sa svijetom dobiva obilježja intimnosti.
    Show book
  • Slijepa karta - cover

    Slijepa karta

    Marko Pogačar

    • 0
    • 1
    • 0
    Putovati s Markom Pogačarom, jednim od najvažnijih hrvatskih pjesnika svoje generacije, znači svijet moći vidjeti kao slijepu kartu, put čitati kao sonet ceste.  Ali sljepilo karte ovdje rađa budniji pogled putnika; svijest da, osim državnih granica zemalja koje pohodi, zemljovidi ne sadržavaju ništa, da ih tek treba ispisati, u njih prokrijumčariti sadržaj/sebe.  Iako piše o prelascima, Pogačar do granica zapravo slabo drži, i možda se baš zato Slijepa karta doima kao raskuštrani bastard književnosti i kartografije, rastrča­­ni mješanac putopisa, eseja, dnevnika, biografije, proze i autofikcije. Više nego za pružanje korisnih informacija, pet kontinenata u Slije­poj karti služi za postavljanje pitanja. Što bi to danas, u doba Google Mapsa i Wikipedije, uopće bio putopisni žanr? Što je i čime je određen konstrukt koji nazivamo identitetom? Je li kozmopolitizam moguć i koji bi ga politički okviri mogli omogućiti? Što je domovina i može li se ona po volji izabrati, usvojiti, ili odbaciti, dok se putuje, bilo gdje uz cestu?
    Show book
  • Životi trubadura - cover

    Životi trubadura

    Anonymous Anonymous

    • 0
    • 0
    • 0
    Srednjovjekovni biografski tekstovi o trubadurima vrlo su staro svjedočanstvo o zanimanju koje izazivaju životi umjetnika. U vrijeme kad su se pisali samo životopisi svetaca i značajnih vladara, pjesnici su jedina skupina ljudi kojoj se također posvećuje takav napor. Njihove biografije, pisane na jeziku okcitanskom, jeziku pjesnika srednjovjekovnog Mediterana, neobična su i živahna mješavina mašte i stvarnosti."Peire Vidal bijaše iz Tolose, sin nekoga krznara. I pjevao je bolje no itko na svijetu. Bijaše on jedan od najluđih ljudi koji su ikada živjeli, jer je vjerovao da je istinito sve što mu se sviđalo i što je želio. Smišljao je pjesme lakše no itko, skladao najbogatije melodije i rekao najviše golemih ludosti o oružju, ljubavi i zlim jezicima. Istina je da mu je neki vitez od San Zilija zasjekao jezik, jer je Peire dao naslutiti da je ljubavnik njegove žene. A Uc od Bausa dao ga je liječiti i njegovati. Kad je ozdravio, otišao je preko mora. S puta je doveo Grkinju s kojom se oženio na Cipru. Vjerovao je da je ona nećakinja bizantskoga cara te da on stoga ima pravo na carstvo. Sve što je mogao zaraditi potrošio je na gradnju brodova, jer je namjeravao poći u osvajanje svojega carstva. I nosio je carske oznake i zahtijevao da ga nazivaju carem, a njegovu ženu caricom..."Prevela i uredila: Sanja Lovrenčić
    Show book
  • U ime oca (i sina) - cover

    U ime oca (i sina)

    Immanuel Mifsud

    • 0
    • 0
    • 0
    Po povratku s očeva pogreba pripovjedač počinje čitati dnevnik koji je njegov slabo obrazovani otac vodio tijekom Drugoga svjetskoga rata, kada je bio vojnik u Britanskoj vojsci. Otac i sin nisu imali bogzna kakav odnos. Otac – bogalj stradao u nesreći, bio je osoba staroga kova, nije mario za emocije, za sinove potrebe, već ga je pokušavao odgajati čvrstom rukom. Čitajući očev dnevnik, sin se prisjeća svih lomova, ali i pojedinih trenutaka sreće koje je proživio sa svojim ocem, osvješćujući pritom i svoju ulogu i odgovornost kao budućeg oca.U ime oca (i sina) gusto je ispisana proza u kojoj Immanuel Mifsud razmatra odnos oca i sina iz vlastite perspektive, no služi se i teorijskim tekstovima i citatima Rolanda Barthesa, Susan Bordo, Julije Kristeve, Jacquesa Lacana i Hélène Cixous, razotkriva političke igre i igrice otaca i očuha Malte i ulazi u povijest svoje radničke obitelji. U ime Oca (i sina) moćna je autofikcijska proza ponajboljega suvremenog malteškog pisca.
    Show book
  • Atlas života I - cover

    Atlas života I

    Dubravko Detoni

    • 0
    • 1
    • 0
    Dnevnički zapisi Atlas života kompozitora i pjesnika Dubravka Detonija pripadaju među najimpresivnija štiva koja su se pojavila u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj. Maestralno napisan, s mnogo referenci - glazbenih, filozofskih, literarnih i kulturoloških u najširem smislu riječi - ovaj se rukopis čita bez zastajkivanja. Jednako kao i svojom glazbom, Detoni svojim pisanjem potpuno zaokuplja čitateljevu pozornost, duboko ga i bez ostatka uvlačeći u svoj svijet. Atlas života jedan je od onih rijetkih rukopisa koji nastaju cijeloga života i koji se u svojoj punini i dubini rastvara tek kada se sve bilježnice nađu na jednome mjestu, kada usisavaju snagom svojih rečenica, metafora, poredbi, jednako stilom kao i sadržajem. Atlas života bez dvojbi ide u red onih književnih djela koja se čitaju i od korica do korica i nasumce, onih koje su pisali velikani svjetske književnosti kao što su Witold Gombrowicz i Imre Kertész.
    Show book