Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Mileva Einstein teorija tuge - cover

Mileva Einstein teorija tuge

Slavenka Drakulić

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeća Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu međusobnom životu, Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrene. Ostaje sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala u životu i koje će tek doživjeti. Osoba koja je bila predodređena za najveće znanstvene dosege, genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, uvijek druga i drugačija, Mileva Einstein rođena Marić, iz bogate vojvođanske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična kada razmišljamo o položaju žena. Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo češća od nje. Prtljaga tuge koju je nosila od najranije mladosti do smrti, u kojoj su se tijekom vremena samo dodavali tegobni trenuci, od šepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavršenog fakulteta, loše materijalne situacije i teške bolesti najmlađega sina, teret je koji može razumjeti svaka čitateljica ili čitatelj. Slavenka Drakulić u romanu Mileva Einstein, teorija tuge oživila je genija i njegovu obitelj. Pred nama je iskrsnula opipljiva, stvarna, puna života, ali i depresije, melankolije i ljubavi Mileva, žena u kojoj se ogledaju sve uloge koje žene stalno i iznova podnose i s kojima se nose snažnije od bilo kojeg muškarca.
Available since: 10/02/2017.

Other books that might interest you

  • Špijunka - cover

    Špijunka

    Paulo Coelho

    • 0
    • 2
    • 0
    NJEZIN JEDINI GRIJEH JEST TAJ ŠTO JE BILA SLOBODNA I NEOVISNA ŽENA.
     
     
     
    U svom novom romanu Špijunka Paulo Coelho oživljava fascinantan i misteriozan život Mate Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, femme fatale i osobe od povjerenja mnogih bogatih i utjecajnih muškaraca svoga vremena, žene tajanstvene prošlosti koja je pobuđivala zavist pariških aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrijednostima s početka 20. stoljeća.
     
    Bila je žena s mnogo imena: Margaretha Zelle, ime što ga je dobila po rođenju, gospođa MacLeod, kako je bila znana na Javi, Mata Hari, slavna plesačica u Parizu te agentica H21, kako su je nazivali Nijemci za vrijeme rata.
     
    Paulo Coelho maestralno plete priču o njezinu životu u obliku fiktivnog pisma koje Mata Hari piše odvjetniku iz zloglasnog zatvora Saint-Lazare u Parizu, gdje je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila zatočena zbog optužbe za špijunažu. To je pismo zamišljeno kao ostavština koju je ona namijenila kćeri, čije odrastanje neće doživjeti.
     
    “Ne znam hoće li me se budućnost sjećati, ali ako se to dogodi, neka me ne smatraju žrtvom, već osobom koja je koračala uzdignute glave i za to platila potrebnu cijenu”, kaže Mata Hari u Špijunki, romanu kojim Paulo Coelho briljantno oslikava svevremen, i danas aktualan portret žene koja se usudi rušiti društvene konvencije i živjeti život kakav uistinu želi.
    Show book
  • U ime oca (i sina) - cover

    U ime oca (i sina)

    Immanuel Mifsud

    • 0
    • 0
    • 0
    Po povratku s očeva pogreba pripovjedač počinje čitati dnevnik koji je njegov slabo obrazovani otac vodio tijekom Drugoga svjetskoga rata, kada je bio vojnik u Britanskoj vojsci. Otac i sin nisu imali bogzna kakav odnos. Otac – bogalj stradao u nesreći, bio je osoba staroga kova, nije mario za emocije, za sinove potrebe, već ga je pokušavao odgajati čvrstom rukom. Čitajući očev dnevnik, sin se prisjeća svih lomova, ali i pojedinih trenutaka sreće koje je proživio sa svojim ocem, osvješćujući pritom i svoju ulogu i odgovornost kao budućeg oca.U ime oca (i sina) gusto je ispisana proza u kojoj Immanuel Mifsud razmatra odnos oca i sina iz vlastite perspektive, no služi se i teorijskim tekstovima i citatima Rolanda Barthesa, Susan Bordo, Julije Kristeve, Jacquesa Lacana i Hélène Cixous, razotkriva političke igre i igrice otaca i očuha Malte i ulazi u povijest svoje radničke obitelji. U ime Oca (i sina) moćna je autofikcijska proza ponajboljega suvremenog malteškog pisca.
    Show book
  • Ledi Hamilton - cover

    Ledi Hamilton

    Aleksandar Dima

    • 0
    • 0
    • 0
    Romansirana biografija Emme Hamilton, pastirice koja se uzdigla do titule ledi i osvojila srce viceadmirala britanske Kraljevske mornarice, lorda Nelsona.
    
    „Draga moja Emma! Treba li da ti kažem kako dan i noć mislim na tebe? To bi bio tek slabi izraz moje ljubavi prema tebi. Ma kako daleko bio od tebe, ja pripadam samo tebi! No, domovina me je pozvala, i tom sam se pozivu morao odazvati. Da to nisam učinio, ti bi me se morala, trijezno razmišljajući, stidjeti, jer ne bi mogla reći: on je spasilac Engleske. On je uvijek prvi kad treba krenuti u borbu, a posljednji kad se treba vratiti kući. Sve počasti koje mi iskazuju pripadaju i tebi. Jednog dana svijet će reći: što sve nije žrtvovao za domovinu! Štoviše, napustio je i najljepšu i najsavršeniju ženu na svijetu. Moraš me razumjeti isto onoliko koliko me ljubiš. Jedina moja, moje srce pripada tebi. Bude li božja volja, vratit ću se kao pobjednik, a ako ne, onda ću barem ostaviti iza sebe neokaljano ime. Ništa od onoga što sam učinio nisam učinio iz slavohleplja i težnje za bogatstvom. Slavohleplje i gramzljivost ne bi me mogli odvojiti od svega onog što je mom srcu tako drago. Ne, ja sam izabrao zvanje da se borim za slavu Engleske, i to sam zvanje odabrao zato što mi ga je bog dao. Uvijek tvoj... Nelson.“
    Show book
  • Ostat ću mlad - cover

    Ostat ću mlad

    Krešimir Blažević

    • 0
    • 0
    • 0
    Dobre vibracije koje su se dogodile u glazbi osamdesetih još i danas traju, te ne ostavljaju ravnodušnima ni sve generacije koje su nastupile poslije. Hrvatski Elvis Costello - Krešimir Blažević - frontmen i duša jedne od najzanimljivijih rock grupa toga vremena, Animatora, u autobiografiji Ostat ću mlad prisjeća se ludih godina, nastanka benda, života rock'n'roll zvijezde i svega što uz to navodno ide. Blaževićeva autobiografija protkana je finim humorom, obojena autoironijskim tonovima i još je jedan, itekako poticajan, dokument koji govori o novom valu. Ostat ću mlad skida koprenu mitova s jednog razdoblja pričajući priču o vremenu koje je imalo svoje heroje, velike i male, a jedan od njih bio je i sam autor. iz kritika: Blažević s mnogo duha i finog humora svjedoči o vremenu koje u sjećanju naraštaja poprima razmjere legende. Večernji list Duhovito i toplo ljubavno pismo muzici i ljudima koji su joj posvetili živote. Jutarnji list
    Show book
  • Atlas života I - cover

    Atlas života I

    Dubravko Detoni

    • 0
    • 1
    • 0
    Dnevnički zapisi Atlas života kompozitora i pjesnika Dubravka Detonija pripadaju među najimpresivnija štiva koja su se pojavila u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj. Maestralno napisan, s mnogo referenci - glazbenih, filozofskih, literarnih i kulturoloških u najširem smislu riječi - ovaj se rukopis čita bez zastajkivanja. Jednako kao i svojom glazbom, Detoni svojim pisanjem potpuno zaokuplja čitateljevu pozornost, duboko ga i bez ostatka uvlačeći u svoj svijet. Atlas života jedan je od onih rijetkih rukopisa koji nastaju cijeloga života i koji se u svojoj punini i dubini rastvara tek kada se sve bilježnice nađu na jednome mjestu, kada usisavaju snagom svojih rečenica, metafora, poredbi, jednako stilom kao i sadržajem. Atlas života bez dvojbi ide u red onih književnih djela koja se čitaju i od korica do korica i nasumce, onih koje su pisali velikani svjetske književnosti kao što su Witold Gombrowicz i Imre Kertész.
    Show book
  • Pisma s juga - cover

    Pisma s juga

    Marko Tomaš

    • 0
    • 1
    • 0
    Tekstovi iz knjige izvorno su objavljeni u rubrici “Pisma s juga”  u mariborskom dnevnom listu “Večer”
     
    Cijeli se svijet svakodnevno nepovratno mijenja. Žalosno je da mijene uglavnom pokreće ljudska destrukcija. Moj grad je još uvijek dobrim dijelom ruševan. To rušenje se dogodilo u ime nekakve navodne promjene. Svijet se ruši da bi na njegovim ruševinama izrastao neki novi svijet. Tako govore. Negdje na čovjekovoj duši, na njegovoj sjeni, te i takve promjene ostavljaju ožiljke. Ali ja sam uvjeren da njegovu nutrinu jednako potresaju ta sasvim mala, za veći dio čovječanstva nevidljiva gibanja. Kako je smokva iz moje avlije ostala postojati samo u mojim i uspomenama mojih ukućana isto se dogodilo i s mojim djetinjstvom. Bezbrižnost se s godinama skupljala u grč a više nema ni smokvinog kazališta sjena da me zabavlja u trenucima potpune dokolice. Sjene su, zapravo, duša svake stvari. Sunčeva svjetlost poput rendgenskih zraka prolazi preko nečega i onaj tamni preslik stvari koje vidimo su rendgenska snimka duše. Zato se valjda i govori o svijetu sjena kada govorimo o onom nedokučivom i nepoznatom, onom čega se plašimo, onome što je izvan zamišljenje stvarnosti. 
    Show book