Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Ostat ću mlad - cover

Ostat ću mlad

Krešimir Blažević

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Dobre vibracije koje su se dogodile u glazbi osamdesetih još i danas traju, te ne ostavljaju ravnodušnima ni sve generacije koje su nastupile poslije. Hrvatski Elvis Costello - Krešimir Blažević - frontmen i duša jedne od najzanimljivijih rock grupa toga vremena, Animatora, u autobiografiji Ostat ću mlad prisjeća se ludih godina, nastanka benda, života rock'n'roll zvijezde i svega što uz to navodno ide. Blaževićeva autobiografija protkana je finim humorom, obojena autoironijskim tonovima i još je jedan, itekako poticajan, dokument koji govori o novom valu. Ostat ću mlad skida koprenu mitova s jednog razdoblja pričajući priču o vremenu koje je imalo svoje heroje, velike i male, a jedan od njih bio je i sam autor. iz kritika: Blažević s mnogo duha i finog humora svjedoči o vremenu koje u sjećanju naraštaja poprima razmjere legende. Večernji list Duhovito i toplo ljubavno pismo muzici i ljudima koji su joj posvetili živote. Jutarnji list
Available since: 10/01/2017.

Other books that might interest you

  • Vukovarski spomenar - cover

    Vukovarski spomenar

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    „Nekada davno spomenari su bili svakodnevna pojava. Tadašnji ljudi bili su mnogo svjesniji vlastite prolaznosti nego što smo mi danas, pa su zato nastojali sačuvati uspomenu o sebi i o drugima. Nabavili bi kakvu podeblju teku (po mogućnosti da je uvezana u kožu ili svilu i da ima nešto zlatotiska), pa bi onda od prijatelja, znanaca i rođaka tražili da im se u spomenar upišu. I, svi su to vrlo zdušno i vrlo ozbiljno činili: sastavljali su stihove, ispisivali mudre izreke, risali palme i zalaske sunca, moleći u svom tekstu vlasnika spomenara da ih nikad ne zaboravi, kao što neće ni oni njega.
    
    Pri tome onaj tko se u spomenar upisivao nije vodio toliko računa da ostavi traga o sebi, koliko o tome da izrazi svoje osjećaje prema vlasniku spomenara. Svi oni stihovi, sve mudre izreke i crteži, zapravo su govorili o njemu, i tako je vlasnik spomenara doznavao da je omiljen i cijenjen; a radi takve spoznaje isplatilo se potrošiti nešto novca i truda na onu bilježnicu sa zlatotiskom.
    Te sam se institucije sjetio onda kad su mi u Matici hrvatskoj predložili da od triju mojih knjiga o Vukovaru načinimo izbor i tako sastavimo nešto novo i možda zanimljivo. Zamislio sam tada da je i Vukovar zapravo osoba, da je i on vlasnik nekakva velikog spomenara.
    U taj spomenar upisali su se već do sada svi oni koji su ondje nešto gradili, pisali ili slikali, svi oni koji su pomogli razvoju grada, svi oni koji su grad u ratu branili i svi oni koji su u njemu naprosto živjeli, iskazujući tako svoju ljubav prema njemu.
    Zaključio sam, dakle, da ni ono što sam ja o Vukovaru napisao ne može biti ništa drugo do skroman zapis u spomenaru. I, baš kao i kod svakoga spomenara, ni ovdje nije najvažnije da vlasnik zapamti mene, nego je važno da ja napišem što mislim o njemu i da tako pridonesem da spomenar bude deblji – ako već ne i ljepši – a da vlasnik shvati koliko mi je do njega stalo.
    Zato ova knjiga zapravo i nije spomenar, nego je zapis u spomenaru, jedan od mnogobrojnih zapisa. Pravi spomenar mnogo je veći, u njega se i u ovom trenutku mnogi upisuju, pomažući Vukovaru da se digne iz pepela i da opet bude što je bio. U njega će se upisati i svi oni koje ova knjiga potakne da u Vukovar odu, pa čak i svi oni koju tu knjigu budu uopće čitali.
    Pravi spomenar zapravo je Vukovar sâm: on je omašna, bogato uvezana knjiga s mnogo zanimljivih zapisa.“
     
    Show book
  • Dobro jutro svijete! - dnevnički zapisi 1888-1891 - cover

    Dobro jutro svijete! - dnevnički...

    Ivana Brlić-Mažuranić

    • 0
    • 3
    • 0
    Dosad neobjavljen djevojački dnevnik Ivane Brlić-Mažuranić, koji je vodila od 1888. kad joj je bilo četrnaest godina, sve do svojih zaruka u ljeto 1891. Na stranicama starih bilježnica ostali su sačuvani najspontaniji otisci temperamenta i inteligencije buduće spisateljice, njenih ljubavi i doživljaja iz formativnog razdoblja života. Osjetljivost za ljude i prirodu, smisao za humor, mladenačka potraga za istinom i smislom, mračna fascinacija smrću, prvi književni pokušaji – sve to čini ovaj dnevnik živim i zanimljivim štivom.Priredila Sanja Lovrenčić.
    Show book
  • Grasmerski dnevnik - ulomci - cover

    Grasmerski dnevnik - ulomci

    Dorothy Wordsworth

    • 0
    • 0
    • 0
    Dorothy Wordsworth (1771.–1885.) živjela je među pjesnicima, u prisnoj povezanosti s bratom Williamom i gotovo jednako prisnom prijateljstvu sa S. T. Coleridgeom – Coleridgeovim riječima, njih su troje neko vrijeme bili „tri osobe, a jedna duša“. Wordsworth i Coleridge postali su najznačajniji pjesnici ranoga engleskog romantizma, a njihova zajednička knjiga „Lirske balade“ jedna je od prekretnica u povijesti književnosti. Treći dio duše koja je stvarala „Lirske balade“ ostao je u sjeni, no može ga se naći na stranicama „Grasmerskog dnevnika“ – bar u tragovima. Bilješke Dorothy Wordsworth s prijelaza 18. u 19. stoljeće, iz godina „priprostog života i sjajnih misli“, njezino postavljanje na istu razinu pečenja kruha i bavljenja pjesništvom, njezin meditativan pristup prirodi, sve to ispod površinske suzdržanosti daje naslutiti umjetničku osjetljivost jedne neobične žene za koju je življenje i pisanje bilo tijesno povezano, premda se nikad nije htjela „izdavati za pisca“.Prevela, uredila i bilješkama popratila Sanja Lovrenčić.
    Show book
  • Pozdrav fanaticima - cover

    Pozdrav fanaticima

    Amos Oz

    • 0
    • 0
    • 0
    Bez sumnje jedan od najznačajnijih suvremenih pisaca i intelektualaca Amos Oz u svojoj knjizi Pozdrav fanaticima u tri eseja progovara o svim temama koje su u središtu problema Bliskoga istoka, ali jednako tako i u srži svakoga fanatizma. Amos Oz suvereno, jednostavno, precizno i bez zadrške govori o svojem odnosu prema fanatizmu svake vrste, prema religiji i odnosu sekularnog društva i religioznog te o svom odnosu i stavu prema suživotu Židova i Palestinaca, na malom komadu zemlje koju se voli nazvati svetom. Čitati danas Amosa Oza važnije je nego ikada. Njegove misli ovdje su kao poziv na dijalog — Oz ne želi davati sve odgovore, već prije svega poziva na smirenost, tako nužnu svakome čovjeku. Pozdrav fanaticima mala je knjiga velikih mudrosti, knjiga koju je Amos Oz posvetio svojim unucima, a napisao za svakoga od nas.
    Show book
  • Lucrezia Borgia - cover

    Lucrezia Borgia

    Ferdinand Gregorovius

    • 0
    • 0
    • 0
    Lucrezia Borgia je najzlodušniji ženski lik moderne povjesnice. Je li zato, jer je ona i najkrivlja žena? Ili samo zato, jer mora da na sebi nosi krivicu, kojom ju je svijet opteretio po zabludi? Jer svijet voli i ljudske vrline i ljudske opačine gledati u tipičnim ličnostima, bile one iz bajke ili iz povijesti.
    Ta se pitanja moraju riješiti još.
    Borgije će još dugo draškati povjesničara i psihologa da ih istražuju. Zapitao me jednom neki duhoviti prijatelj, čime bi se razjasnilo to da sve, što se god tiče Aleksandra VI, Cesara Borgije i Lucrezije Borgia, da svaka činjenica iz njihova života, svaki novootkriveni list kojega bilo od njih življe uzbuđuje našu radoznalost nego takva nalik stvar, koja nam se javlja o mnogim drugim i mnogo znatnijim karakterima u povijesti. Ne znam to bolje razjasniti nego ovako: Borgijama je stalna pozadina crkva; iz te pozadine iskakuju oni, ostaju na njoj, a opora opreka njihova bića sa svetinjom stvara od njih demonske ljude. Borgije su satira svoj velikoj formi ili prikazi crkvenoga svijeta, koju oni razaraju ili poriču. Likovi im stoje na visokim podnožjima, a lica im zahvaća vazda svjetlost kršćanskoga ideala. U toj ih svjetlosti mi vidimo i prepoznajemo. Moralno osjećanje njihovih djela dopire do nas uvijek kroz neki medijum, koji je prožet vjerskim predstavama. Da nije svega toga, Borgije bi na pukom profanom mjestu potonuli pod liniju mnogih drugih ljudi njihove prirode i nabrzo ne bi bili ništa više nego pojedina imena u jednoj velikoj vrsti.
    Show book
  • Moja kratka povijest - cover

    Moja kratka povijest

    Stephen Hawking

    • 0
    • 1
    • 0
    Čitatelje diljem svijeta Stephen Hawking očarao je nizom bestselera u kojima istražuje tajne svemira. Sad se prvi put vjerojatno najgenijalniji kozmolog našeg vremena okrenuo vlastitoj unutrašnjosti, otkrivajući nam svoj život i intelektualnu evoluciju.
     
     
     
    Moja kratka povijest govori o nevjerojatnom putovanju Stephena Hawkinga, od poslijeratnog djetinjstva u Londonu do razdoblja u kojem je postigao međunarodna priznanja i slavu. Ilustriran rijetko viđenim fotografijama, ovaj sažet, duhovit i otvoren prikaz čitateljima predstavlja znatiželjnog školarca kojega su razredni kolege prozvali Einsteinom, šaljivca koji se s kolegom kladio postoje li crne rupe te mladoga supruga i oca koji je nastojao pronaći svoje mjesto u akademskom svijetu.
     
     
     
    Pišući skromno i duhovito, Hawking otvoreno govori o izazovima s kojima se suočio kad mu je u dvadeset prvoj godini dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Opisujući svoj misaoni razvoj, objašnjava kako ga je mogućnost rane smrti poticala na brojna intelektualna postignuća te govori o nastanku svoga majstorskog djela, Kratke povijesti vremena, jedne od najvažnijih knjiga 20. stoljeća.
     
     
     
    Oštroumna, intimna i mudra, Moja kratka povijest otvara nam prozor u Hawkingov osobni kozmos.
    Show book