Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
I want to read the book!
All characters reduced
Zamke pristojnosti - Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi - cover

Zamke pristojnosti - Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Maša Grdešić

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Kao sveučilišna profesorica, književna i kulturna teoretičarka Maša Grdešić navikla je o književnosti i popularnoj kulturi govoriti akademski, iza katedre. Zbirka Zamke pristojnosti: eseji o feminizmu i popularnoj kulturi očekivano je znanstveno utemeljena, no glas u njoj nije nimalo udaljen ni autoritaran. To je glas, prije svega, strastvene čitateljice i gledateljice čije pisanje počinje od pitanja: kako govoriti o našim ljubavima kad su naše ljubavi tekstovi, i to tekstovi koje stvaraju žene, koji se bave ženama i koji su namijenjeni ženskoj publici?
 
Maša Grdešić o ovim temama piše pedantno gradeći svoju argumentaciju, razigranu mnoštvom primjera iz visoke i popularne kulture, da bi onda bez zadrške progovorila o onome što osjeća: o bijesu u susretu sa seksizmom u vlastitoj struci, o inspiraciji koju pronalazi u mlađim feministkinjama, o vatri u mozgu i želucu kad čita Elenu Ferrante i Sally Rooney. Ako pratite popularnu kulturu, promišljate rad, volite (ili mrzite) sapunice, kupujete posteljinu u Ikei, osjećate ili ste osjećali tinejdžersku tjeskobu, i sve to – i još mnogo toga – želite bolje razumjeti, ovi su eseji neophodna literatura.
 
Zamke pristojnosti nadahnut su spoj erudicije i topline, feminističke ljutnje i ranjivosti. Čitajući Mašu Grdešić, osjećamo da nas kroz izazove kapitalističke i patrijarhalne svakodnevice vodi mirna i sigurna ruka, koja ispisuje nešto što je puno rjeđe nego što se čini – knjigu kojoj je stalo do nas.
Available since: 09/20/2021.

Other books that might interest you

  • Dođi sjest ću ti na lice - cover

    Dođi sjest ću ti na lice

    Asja Bakić

    • 0
    • 0
    • 0 
    Hrvatska je zemlja u kojoj su kulturne polemike sve rjeđa pojava. No spisateljica Asja Bakić u knjizi eseja Dođi, sjest ću ti na lice svejedno britko i bez autocenzure komentira aktualne društvene događaje. Žestoko se zalažući za slobodu govora, autorica se obračunava sa svim oblicima diskriminacije, osobito onima koji se tiču rodne neravnopravnosti i transfobije. Krećući od feminizma kao široko shvaćenog humanističkog projekta, autorica kritizira propast socijalno uređene države, protuustavne napade na zdravlje žena te na javno zdravstvo općenito. Ovim polemičkim tekstovima ona strastveno brani ateističke i humanističke vrijednosti koje su, zajedno sa slobodom izražavanja i kulturom dijaloga, sve više na marginama naše svakodnevice. Eseji Asje Bakić zazivaju ideju zajedništva te propagiraju empatiju prema ljudima s kojima javni prostor svakodnevno dijelimo. Spisateljica pritom ne štedi one društvene pojave koje narušavaju zajedništvo, ne štedi pojedince i grupe koji šire govor mržnje. Naprotiv, imenuje ih i javno proziva. Piše iz eksplicitno feminističke perspektive koja čak ni u 21. stoljeću u Hrvatskoj nije dobrodošla iako nam je, s obzirom na nasilje nad ženama, nejednakost u plaćama i brojne druge nepravde prema ženama u društvu, još uvijek itekako potrebna. Bez dlake na jeziku, Asja Bakić se u knjizi Dođi, sjest ću ti na lice hvata ukoštac s temama koje ostatak zajednice najčešće izbjegava.
    Show book
  • Nepokopana prošlost - cover

    Nepokopana prošlost

    László Végel

    • 0
    • 0
    • 0 
    Kad se čovjek rodi 1941. u kućici od ćerpiča čija fotografija ne postoji – jer tko bi u to doba trošio film na takav kadar – i to kao manjina u zemlji u kojoj se režimi izmjenjuju kao na traci, njegova obiteljska i osobna prošlost neraskidivo je povezana s mašinerijom povijesti. Od Trianona, Horthyja, Tita, Staljina, Drugog svjetskog rata i 1948. pa sve do kemijske olovke dobivene iz Amerike, majčinih francuskih kremšnita i skrivenog radioaparata na kojem se slušao Radio Slobodna Europa, László Végel u svojem autobiografskom romanu Nepokopana prošlost ulazi u samo njemu svojstven, pomno konstruiran vremenski stroj.Bridak i ironičan, ovaj sjajni pisac na šarmantan i duboko promišljen način oslikava razdoblje od 1941. do 1990. prateći povijesna zbivanja kroz prizmu obiteljskih odnosa i događaja u mikrosvijetu Végelovih. Čak i unatoč sjetnom priznanju kako se osjeća kao plesač beskućništva na žici zato što domovinu nikad nije imao – jer Mađarskoj je stran njegov svijet, a Srbiji njegov jezik i kultura – Nepokopana prošlost topao je, šarmantan roman koji nudi pogled kroz ključanicu u život ovog iznimnog pisca.
    Show book
  • U ime oca (i sina) - cover

    U ime oca (i sina)

    Immanuel Mifsud

    • 0
    • 0
    • 0 
    Po povratku s očeva pogreba pripovjedač počinje čitati dnevnik koji je njegov slabo obrazovani otac vodio tijekom Drugoga svjetskoga rata, kada je bio vojnik u Britanskoj vojsci. Otac i sin nisu imali bogzna kakav odnos. Otac – bogalj stradao u nesreći, bio je osoba staroga kova, nije mario za emocije, za sinove potrebe, već ga je pokušavao odgajati čvrstom rukom. Čitajući očev dnevnik, sin se prisjeća svih lomova, ali i pojedinih trenutaka sreće koje je proživio sa svojim ocem, osvješćujući pritom i svoju ulogu i odgovornost kao budućeg oca.U ime oca (i sina) gusto je ispisana proza u kojoj Immanuel Mifsud razmatra odnos oca i sina iz vlastite perspektive, no služi se i teorijskim tekstovima i citatima Rolanda Barthesa, Susan Bordo, Julije Kristeve, Jacquesa Lacana i Hélène Cixous, razotkriva političke igre i igrice otaca i očuha Malte i ulazi u povijest svoje radničke obitelji. U ime Oca (i sina) moćna je autofikcijska proza ponajboljega suvremenog malteškog pisca.
    Show book
  • Mama kuha ručak tata čita novine - cover

    Mama kuha ručak tata čita novine

    Barbara Pleić Tomić

    • 0
    • 0
    • 0 
    Majke doživljavamo sretnima, ispunjenima ljubavlju prema djeci, zadovoljnima svojom ulogom koja se prikazuje i kao najveće postignuće u ženskome životu. Tabu je govoriti čak i neutralno, a osobito negativno o majčinstvu. Nizom osobnih primjera, teorijski potkrijepljenih, analizom društvenih događaja, filmova, popularnih serija i književnih djela, Barbara Pleić Tomić prikazuje sve kontradikcije majčinstva, odupirući se njegovoj romantiziranoj slici.
 
Knjiga Mama kuha ručak, tata čita novine tematizira važnu ali nevidljivu ulogu očeva u odgoju, analizira roditeljske priručnike, propituje zanemareni odnos majčinstva i prava na pobačaj te trend slavnih majki koje, putem medija i društvenih mreža, svoje majčinstvo aktivno koriste za kreiranje vlastitog profesionalnog identiteta. Autorica ističe ambivalentne osjećaje koje majke imaju prema djeci, klaustrofobiju roditeljske ljubavi te odnos majčinstva i kreativnog rada. Kako očuvati vlastiti identitet, prostor i vrijeme za sebe i stvaranje nakon utapanja u pelenama i cjelodnevne brige za dijete?
 
Konkretna institucionalna i društvena potpora rijetko prati mitologiju svetosti majčinstva i političke apele za rađanjem što većeg broja djece. Možda ne znamo kad smo spremne postati majkama, možda u odnosu prema djeci ne možemo biti savršene, možda nas roditeljska uloga ispunja zebnjom, strahom i grižnjom savjesti, ali lakše je kad znamo da nismo same, da o tome promišljaju i drugi, i to argumentirano i razložno kao što to čini Barbara Pleić Tomić u knjizi Mama kuha ručak, tata čita novine.
    Show book
  • Opseg otpora - cover

    Opseg otpora

    Neda Miranda Blažević-Krietzman

    • 0
    • 0
    • 0 
    Zaroniti u nečiji život, otkriti intimne zgode i nezgode u našoj kulturi voajerizma i dostupnosti izgleda lako, no iskusiti nečije misli, vidjeti kako se netko mijenjao, što ga je vodilo, a sve to u umjetničkoj formi, mogu tek rijetki. Autobiografski zapisi ono su istinsko umjetničko “ja” koje se mijenja kako nastaje tekst. Autobiografija vodi ne samo čitatelja već još više i pisca da istražuje sebe samoga, da skoči u dubine svoga sjećanja. Za to, ako se čini bez za­drške, bez sustezanja, potrebna je velika hrabrost i oštro oko. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svom Opsegu otpora pokazuje snagu, umjetničku i životnu, kakvu je oduvijek imala da krene istraživati sebe samu. Od najranijeg djetinjstva do suvremenosti, od Gračaca do San Diega, od Zagreba do Berlina, od knjiga do skul­ptura, od ljubavi do bolnih operacija u tim neprekid­nim za­voj­nicama koje pružaju otpore i trepere, proizvodi auto­rica energiju u svakom retku. Upoznati umjetnika nikada nije moguće do kraja, čak i kada piše o sebi, on iznova pro­iz­vo­di umjetnost, i stvara nova značenja. Biti sam sebi materijal ima snagu feniksa. Pisanje autobiogra­fije pro­čišćavajuće je iskustvo iz kojeg se iznova rađa umjetničko djelo, a kod Nede Mirande Blažević-Krietzman ono se opire smještanju u poznate pretince.
    Show book
  • One stvari - Eseji o ženskoj seksualnosti - cover

    One stvari - Eseji o ženskoj...

    Jasna Jasna Žmak

    • 0
    • 0
    • 0 
    Od malih nas nogu uče da moramo šutjeti o onim stvarima, kako pred sobom tako i pred drugima. Ženska je seksualnost zbog toga još uvijek često u sjeni – mnoge se žene srame govoriti o svojim tijelima, svojim intimnim željama i svojoj seksualnosti. Krajnje je vrijeme da se to promijeni.
 
I dok naše društvo kolektivno šuti o našim tijelima, spisateljica Jasna Jasna Žmak u zbirci eseja One stvari eksplicitno se i direktno hvata ukoštac s njima, bez cenzure, bez zadrške. Zaobilazeći u potpunosti šokantni pristup, Žmak o temama poput rodnog identiteta i seksualne orijentacije, menstruacije i masturbacije, nevinosti i seksa, mršavosti i debljine, grudi i ginekologije piše istovremeno otvoreno i nježno, kombinirajući osobna iskustva s navodima iz suvremene seksološke literature, uz nezaobilazni feministički pečat.
 
Dinamičnim stilom i mnoštvom primjera autorica duhovito i intrigantno piše o nizu važnih i još uvijek u javnosti nedovoljno zastupljenih tema. Prožimajući intimistički diskurs s analizom širih društvenih fenomena, Žmak nas neprestano podsjeća da je osobno uvijek političko.
 
One stvari postavit će čitateljicu pred izazovan zadatak da, kroz čitanje autoričinih iskustava i promišljanja, razmisli o svome tijelu, o stvarima koje je navikla skrivati od svoje okoline, pa čak i od sebe same. Ovi jednostavni i pristupačni tekstovi Jasne Jasne Žmak pokreću malu revoluciju – oslobađaju nas kompleksa i strahova vezanih uz seksualnost. Autorica nam njima poručuje da seksualnost nikada nije jednostavna, ali da definitivno nije ni sramotna.
    Show book