Other books that might interest you

• 

  O tijelu duše

  Ljudmila Ulicka

  • 0
  • 0
  • 0

  “O tijelu znamo mnogo više nego o duši. Nitko ne može nacrtati atlas duše. Tek ponekad mogu se naslutiti njegove granice. Ondje, blizu njih, kako im se približavate, osjetit ćete snažne vibracije i otkriti detalje toliko fine da ih se teško može opisati našim lijepim, ali ograničenim jezikom. Rizično je, pa čak i opasno približiti se duši. Ali taj prostor mami i što dulje živiš, privlačnost postaje sve jača.” – Ljudmila Ulicka
   
  Zbirka O tijelu duše puna je priča o ljubavi. Ljubavi ljubavničkoj i majčinskoj, sporoj i sućutnoj, koja junakinjama Ljudmile Ulicke često dolazi kasno i gotovo uvijek nenadano, ali koja njihovim umornim tijelima poklanja komadić duše koji im nedostaje: vjeru i snagu da žive.Most između tijela i duše možda se zove ljubav, a velika ruska spisateljica ove je priče napisala da bi ga izgradila i ponudila nam pogled, možda čak i pomogla da ga prijeđemo. Ali ponad čega taj most vodi i dokle će nas nositi? Je li duša granica tijela, a smrt granica života, i postoji li išta onkraj fizičkog postojanja? Onako kako nas je navikla svojim veličanstvenim romanima, s mnogo mudrosti i sućuti, topline i finog humora, Ljudmila Ulicka svoje junakinje i junake promatra na najintimnijim od njihovih granica, dok ih prelaze. O tijelu duše knjiga je o onim presudnim trenucima života kada smo najslobodniji i najranjiviji, kada je tijelo i dušu gotovo nemoguće razdvojiti.
   
  “Velika spisateljica.” – Libération
   
  “Istražujući prirodu ljubavi, Ulicka govori o najdubljim silama koje oblikuju naš život.” – New York Times
   
  “Pametne i srdačne, lakonske i pune duhovitosti – takve su priče Ljudmile Ulicke, velike dame ruske književnosti.” – Die Zeit

  Show book

• 

  Godišnji banket bratovštine grobara

  Mathias Enard

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad mladi etnolog David Mazon napusti Pariz kako bi napisao doktorsku disertaciju o tome što znači živjeti na selu u 21. stoljeću, uvjeren je da ima sve što je potrebno: državnu stipendiju, prijenosno računalo, internetsku vezu i smještaj na farmi na rubu Poitevinske močvare. Ali može li znanost zarobiti tisućljetne duhove Mjesta, dokučiti hirove Kotača vremena? Dok brodi mikrosvemirom La Pierre-Saint-Christophea i uz pomoć ljubaznog načelnika-pogrebnika Martiala i farmerice Lucie upoznaje lokalne ljude i običaje, David postaje sve sigurniji da mu nešto – a možda čak i ono najvažnije – nepovratno izmiče.Godišnji banket bratovštine grobara Mathiasa Énarda briljantan je, nesvakidašnji roman – knjiga u kojoj je tragikomični dnevnik znanstvenika tek ulaznica za spektakularni književni rollercoaster kroz povijest Francuske. Uz živopisne Énardove likove, u središtu ove vratolomne vožnje pokrajina je Deux-Sévres, piščev rodni kraj i duh koji ga nastanjuje još od velikog Énardova zemljaka Rabelaisa. Baš ondje, mjesto je simpozija neobične bratovštine – baš ondje zbiva se drevna gozba na kojoj grobari slave Smrt, a Smrt im, zauzvrat, poklanja trodnevnu pauzu, predah tijekom kojega će – zajedno s čitateljem ovog sjajnog romana – uživati hedonistički i bez skrupula.

  Show book

• 

  Ljeta s Marijom

  Olja Savičević Ivančević

  • 0
  • 0
  • 0

  U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
   
  “Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”

  Show book

• 

  Panterin sjaj

  Krisztina Tóth

  • 0
  • 0
  • 0

  Čekamo u redu u pošti, kod frizera, u trgovačkom centru; šetamo psa, sami ili u društvu nenadano pronađenog srodnika; promatramo one drugačije odjeće, različitih pogleda i jezika, one druge boje kože, ponekad suviše svijetle, ponekad suviše tamne. Vozimo se javnim prijevozom po gradu tako nalik na naš, ili vlakom bježimo iz njega, a onda i iz zemlje u kojoj smo rođeni. Novim očima znatiželjno i začuđeno gledamo ljude koje susrećemo svakoga dana: krhku umirovljenicu kako agresivno u trolejbusu napada djevojku u crvenim hlačama koja čita (!), jer sigurno je strankinja; dobru staru tetu koja je cijeli svoj život teško radila, ali ima problem s Romima; ljubaznog taksista koji se jako trudi u prometnoj špici dovesti nas na odredište, no nikako mu nije jasno zašto sve te imigrante i beskućnike ne stave pod šator i puste plin. Brojni su ti Drugi...Pedeset priča, pedeset ključeva za čuvstveno, intuitivno i kritičko razumijevanje mađarske (i svoje) svakodnevice, riječi koje bez premišljanja izgovaramo, misli koje ponekad uspijemo ne izgovoriti. Empatijom, umijećem da ne sklizne u sentimentalnost i poigravanjem stereotipima Krisztina Tóth zbirkom priča Panterin sjaj otvara vrata iza kojih, mislili smo, nema ničeg više. Maestralno hvata trenutke života, pokreće emocije, a onda ih izvrne, te nam pokaže da ni mi nismo nevini u nepravdama ovoga svijeta.

  Show book

• 

  Tri

  Dror Mišani

  • 0
  • 1
  • 0

  Kad Orna na stranici za razvedene upozna Gila, ne može reći da je to ljubav na prvi pogled. No premda joj je pomalo odbojan, nastavlja izlaziti s njim jer pokušava zaboraviti svojeg bivšeg supruga Ronana, koji je napustio obitelj i odselio se u Nepal. Kad se Ronan vraća u Izrael sa svojom novom ženom i njezinom djecom, Orna se uplaši da će njezin sin odlučiti živjeti s ocem. Da sredi misli, odluči otići u kratak posjet Gilu, koji je na poslovnom putu u Bukureštu, unatoč znakovima upozorenja da nešto u njegovoj priči jednostavno ne štima.Uzbudljivi roman Tri izraelskog pisca Drora Mišanija triler je dostojan slavnih imena ovoga žanra. Iako na početku može navesti na pomisao da je ovo ljubavni roman, Mišani kroz priče o tri glavne junakinje majstorski stvara napetost, a neočekivanim obratom čitateljima diljem svijeta oduzima dah.

  Show book

• 

  Anomalija

  Hervé Le Tellier

  • 0
  • 0
  • 0

  Kada let Air France broj 006 Pariz – New York upadne u epsku oluju, životi putnika u njemu promijenit će se zauvijek. Avion će mirno sletjeti u zračnu luku John F. Kennedy u ožujku, ali, na iznenađenje svih, u lipnju će se na zaslonima radara pojaviti još jedan isti avion s istim putnicima, koji će sletjeti na američki vojni aerodrom.Što će putnici, ali i vlade učiniti? Kako objasniti tu pojavu, koje protokole uzeti u obzir, što raditi s putnicima i avionom? To su samo neka od pitanja koja si postavljaju političari.Ali što da učine sami putnici? Tko je pravi ja, a tko nije, tko ima pravo na život i kako nastaviti život sa svojim identičnim dvojnikom? Što ako je netko umro između ožujka i lipnja? Nitko ne može objasniti događaj bez presedana koji izaziva mnoštvo moralnih, teoloških, znanstvenih i egzistencijalnih pitanja.Nagrađivani milijunski bestseler Anomalija francuskog pisca Hervéa Le Telliera, dobitnika najprestižnije francuske nagrade Goncourt za 2020., probija sve žanrovske barijere, u svijetu prepunom bojazni oštroumno postavljajući čitatelju ono najvažnije pitanje: tko smo mi?
   
  “Zakopčajte pojaseve dok vas Hervé Le Tellier vodi na nezaboravnu vožnju. Ovu knjigu nećete htjeti odložiti do zadnje stranice!” – Leïla Slimani
   
  “Francuski i svjetski književni fenomen... Anomalija je uhvatila trenutak kada je pandemija zaustavila svijet i postojanje skrenulo prema virtualnome. Bordiža između različitih žanrova – znanstvene fantastike, trilera, ljubavne priče, introspektivnog djela – a nijedan ga od njih ne ograničava.” – New York Times
   
  “Anomalija je i jedan i deset romana odjednom te briljantno povezuje sve zagonetke osobnoga s velikom zagonetkom čovječanstva.” – Michel Bussi
   
  “Duhoviti, eruditski roman... poslastica. Rijetko se možete toliko zabaviti nečim tako inteligentnim.” – Nicolas Mathieu
   
  “O-ho-ho, kakav uzbudljiv, originalan spoj teorije i srca. Zapanjujuće!” – Janice Hallett
   
  “Upečatljiv misaoni eksperiment... Le Tellier ovdje donosi oštru društvenu komediju. Ali iza komedije stoje dublja psihološka pitanja o slobodi pojedinca. Anomalija je neprocjenjiva.” – Times Literary Supplement
   
  “Zadivljujući, nagrađivani spekulativni triler.” – Guardian
   
  “Let mašte koji ćete vrtjeti u mislima dugo nakon silaska.” – Washington Post
   
  “Izvanredan, brz, uznemirujuć roman, savršen za ova izvanredna, brza, uznemirujuća vremena. Zamislite da Steven Spielberg susreće Umberta Eca s crnim humorom, velikodušno začinjen iskrenim emocijama.” – Sam Taylor
   
  “Potpuno me oduševilo ovo remek-djelo koje prkosi žanru. Dijelom triler, dijelom filozofsko razmišljanje o tome što nas čini ljudima, s daškom teorijske fizike – ovaj roman apsolutno i obavezno treba pročitati.” – Sarah Bonner

  Show book