Other books that might interest you

• 

  Emet i druge priče

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Emet na hebrejskom znači “život” i tom je riječju oživljen Golem. Ispisana na njegovo čelo, ona ga oživljuje, a brisanjem samo jednoga slova, “E”, nastaje Met – “smrt”. Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča. Trajno ih obilježava zločin koji dokle god ostaje nerazriješen i nekažnjen, presudno utječe na sve oko sebe te se vraća poput zloduha i opsjeda ljude i stvari. Ivana Šojat u Emetu propituje tanku granicu na kojoj se miješaju pogansko i kršćansko, znanstveno i onostrano, crtu između života i smrti, dobra i zla, na kojoj se susreću anđeli i duhovi. Prožete atmosferom najboljih horora, ove priče zadiru do srži stvarnoga ja svakoga pojedinca.

  Show book

• 

  Nema se što učiniti

  Korana Serdarević

  • 0
  • 2
  • 0

  Nema se što učiniti. Ta sintagma gotovo savršeno opisuje stanje nacije: svi su odustali od svega, od svojih života, od ideja i ideala, no jesu li zbog toga naši životi stali, jesmo li pred krajem svijeta i postojanja ili postoji još poneko zrnce optimizma? Možemo li pronaći ono nešto što će nas održati na životu? Prvijenac već afirmirane autorice kratkih priča Korane Serdarević prepun je takvih malenih, ali važnih trenutaka. Od zagrebačkih stanova do pustih dalmatinskih kuća, od odrastanja do starosti, od ljubavi do zlobe, ove priče zahvaćaju sve nijanse i toplinu života. Bez obzira na to je li riječ o ljubavnim jadima, senilnosti, sitnim podmetanjima, odnosima između ljubavnika, majke i kćeri, brata i sestre, sve priče u zbirci Nema se što učiniti karakterizira pamtljiva, gotovo filmska atmosfera u kojoj se točno i precizno, a opet nježno ocrtava često mučna stvarnost. Korana Serdarević u dvadeset četiri priče istkala je pokrivač, čudesan pačvork, kojim se možemo ogrnuti i ljeti i zimi i kojem se vraćamo jer ga osjećamo svojim.

  Show book

• 

  Sarajevski Marlboro

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Tematizirajući ratnu stvarnost Sarajeva, priče iz Sarajevskoga Marlbora u poetičkom pogledu superiorno iznevjeruju konvencije i očekivanja: Jergović ne operira povišenim emocijama, ne “igra” na sentiment, u njegovu se gledanju svijet i ljudi ne dijele manihejski na dobre i zle, na zločince i žrtve. Narativni je postupak stegnut, bez retoričkih paroksizama, usredotočen na događaj i na ono što se u njemu zbiva s čovjekom, bez svoje volje bačenim u događaj. A sve je to viđeno kao iz stanja neke čudovite odvojenosti, koja omogućuje da se sve stvari sagledavaju i tekstom oblikuju istovremeno u svojoj tvrdoj stvarnosti i sugestivno oneobičene izvan ičijega i ikakvoga poznatoga iskustva. Odmah po izlasku prvoga izdanja 1994., Sarajevski Marlboro — u tom trenutku prva prozna knjiga mladoga sarajevskog pjesnika i kolumnista — bio je prepoznat kao književni fenomen. Danas, četvrt stoljeća poslije, kada je Jergović već autor obimnoga, raznovrsnog, a i dalje otvorenoga opusa, dvadeset devet kratkih proza iz Sarajevskog Marlbora zrači jednakom magijom, na neki način još zagonetnijom, ostajući amblemskom knjigom ovoga pisca, ali i cijele jedne književne mikroepohe ozračene ratom 1992.–1995. — Ivan Lovrenović

  Show book

• 

  Galerija likovnih umjetnosti u...

  Luka Bekavac

  • 0
  • 0
  • 0

  Prva zbirka priča Luke Bekavca, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, okuplja višestruko isprepletene epizode kulturne povijesti jednoga grada. U svakoj od njih, autobiografski maskiran pripovjedač istražuje neki napola zaboravljen “slučaj”, upuštajući se u hod linijom koja povezuje dokumente, falsifikate i fikciju. Na tom se vijugavom putu između 1958. i 2045. otvaraju najrazličitija, ponekad doista opskurna područja (elektroakustička glazba, suvremeno kazalište, konceptualna umjetnost, pseudoznanost, distopijska ekologija, digitalna kultura), oslikana spektrom tonova koji varira od lirskog i elegičnog do reporterskog ili crnohumornog.Koliko god se ovaj ciklus priča doimao samostalnom cjelinom (makar već sugerirao mogućnost nastavljanja u nekoj drugoj sezoni), studije i ruševine iz njegova podnaslova mogu se istraživati kao nacrti još neobjavljenih knjiga, ali i kao periferija hvaljenih i nagrađivanih romana Drenje, Viljevo i Policijski sat: slutnje, uspomene. Svi oni dijele neke likove, teme i ambijente, no prije svega širi okvir jednog drugačijeg, pažljivo fabriciranog, sada već prepoznatljivog “Osijeka”.Za neke će čitatelje stoga Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku biti povratak poznatim ugođajima i dvojbama, transkomunikacijama i katastrofama, a za neke idealna polazna točka u lekcijama iz druge strane: “uvod u Novi Bezdan”.

  Show book

• 

  Muška svinja

  Ivan Jozić

  • 0
  • 1
  • 0

  Tko je ta svinja, i zašto je muška? I što je, pobogu, tih dvadeset očajno ljubavnih? Parafrazirajući naslov slavne Nerudine zbirke, Ivan Jozić već nam u početku nudi koordinate svijeta u koji nas poziva – humor, književnost i pripadajuće joj dijaloge, te najavu da ćemo čuti ponešto i o odnosima između spolova, predrasudama o njihovoj (ne)moći, o ulogama koje smo u ljubavničkom odnosu skloni umišljati, prepoznavati ili zauzimati. No u središtu ovoga svijeta punog neobičnih ljudi (i poneke još neobičnije životinje), između Kijeva i Zagreba, Tennesseeja i Arlesa, pod nebom na kojem se križaju putanje aviona i Van Goghovih zvijezda, dočekat će nas ništa drugo doli dobra, stara i ponešto izudarana – ljubav. Jer, Ivan Jozić svoju je prvu knjigu sačinio baš od nje: od žena i muškaraca koji putuju i traže je, a ponekad i pronalaze na mjestima na kojima to mi (a ni oni) ne bismo očekivali. Mačizam otopljen u čaši vode, humor koji minira patetiku, rafalni proboji fantastičnoga, dinamični dijalozi i žive usporedbe, zapitanost o prirodi umjetničkog stvaranja, ali i zakonitosti svijeta u kojemu nastaje – sve to u službi je Njezina Ve­ličanstva, i čuva je od ugroze općih mjesta. Marite li dakle za Nju, ne preostaje vam drugo nego zaviriti u Mušku svinju i prepustiti se očajno ljubavnim i silno duhovitim pričama Ivana Jozića!

  Show book

• 

  Nema slonova u Meksiku

  Zoran Pilić

  • 0
  • 0
  • 0

  Odozgo, s Mjeseca, čovjek ne može vidjeti Meksiko. Točnije, ne može vidjeti tamošnje slonove (sve kad bi ih i bilo), baš kao ni starce koji svoje anđele zapričavaju u napuštenim slavonskim selima, baš kao ni parove koji se čudno vole u zagrebačkim stanovima, baš kao ni tinejdžere koji ratom zapaljene granice preskaču ostavljajući za sobom svjetlucavi trag legendarnih NBA-zvijezda. Srećom, sve ono što s Mjeseca ne može vidjeti čovjek plijen je pripovjedača. Mreža koju pripovjedač Zoran Pilić razapinje preko svijeta hvata i ono veliko i ono sitno što živimo, u njoj će se naći rata i mira, ljubavi i straha, plavokosih slovenskih poetesa i osamljenih čudovišta iz vlaških legendi, a za nas će je s cijelim njezinim bogatim ulovom na površinu izvući Pilićevi junaci – heroji i antiheroji najčudnijih vrsta i kalibara.

  Show book