¡Acompáñanos a viajar por el mundo de los libros!
Añadir este libro a la estantería
Grey
Escribe un nuevo comentario Default profile 50px
Grey
Suscríbete para leer el libro completo o lee las primeras páginas gratis.
All characters reduced
Irmina - cover

Irmina

Barbara Yelin

Traductor Tatjana Jambrišak

Editorial: V.B.Z. d.o.o.

  • 0
  • 1
  • 0

Sinopsis

S njemačkoga prevela: Tatjana Jambrišak
 
 
 
Grafički roman „Irmina“, koji se temelji na biografiji autoričine bake, priča je  o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom.
 
Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim…
 
U „Irmini“, višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu koji savršeno dočarava atmosferu predratne i ratne Njemačke, Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam. To otvara uznemirujuća i bolna pitanja o ulozi običnih ljudi u zločinačkim režimima, njihovu izboru i sudioništvu:  koliko su znali i zašto su ignorirali? Što je uzrokovalo takav obrat u Irmininu načinu razmišljanja? Je li znala koga podržava i je li to bio njezin svjestan izbor?
 
„Irmina“ je važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.
 
 
 
“Obiteljska priča osnova je ovog stripa koji postaje knjiga o jednoj osobnoj, ali i općoj političkoj sudbini: ovaj je strip remek-djelo.”
 
– Frankfurter Allgemeine Zeitung
 
 
 
“Barbara Yelin u Irmini iznosi priču koja u svakom pogledu zadovoljava i najviše zahtjeve – pripovjedački, crtački, umjetnički i politički.”
 
– Frankfurter Rundschau
 
 
 
 
 
O autorici
 
Barbara Yelin rođena je u Münchenu 1977. godine. Završila je studij primijenjenih umjetnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Kao autorica stripa najprije je počela djelovati u Francuskoj. U domovini je postala poznata 2010. godine, nakon objavljivanja grafičkog romana „Gift“. Njezin grafički roman „Irmina“ objavljen je 2014. istodobno u Francuskoj i Njemačkoj, uz mnoge pohvale i nagrade, među kojima su Bavarska nagrada za književno ostvarenje 2015. godine i nagrada PENG za najbolji njemački grafički roman. U suradnji s piscem Thomasom von Steinaeckerom 2017. godine objavila je grafički roman „Der Sommer ihres Lebens“ koji je privukao veliku pozornost čitatelja i publike tankoćutnim prikazom života u staračkom domu. Barbara Yelin 2016. godine, na Međunarodnom salonu stripa u Erlangenu, proglašena je „najboljom strip-umjetnicom njemačkoga govornoga područja“.
 
Osim što radi kao ilustratorica i strip-crtačica, Barbara Yelin vodi i radionice stripa posvuda u svijetu. Živi i radi u Münchenu.
 
 
 
O prevoditeljici
 
Tatjana Jambrišak diplomirala je engleski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na hrvatski jezik prevela je velik broj stripova, među kojima su: „Maus“ A. Spiegelmana, „Sandman“ N. Gaimana, „Dekice“ C. Thompsona, „Crna rupa“ C. Burnsa, „Pakao“ A. Moorea, „Transmetropolitan“ W. Ellisa i D. Robertsona i „Danas je posljednji dan ostatka tvog života“ U. Lust. Aktivna je članica SFere, društva ljubitelja znanstvene fantastike te urednica godišnjih zbirki najboljih priča znanstvene fantastike hrvatskih autora u izdanju SFere.  Od 1989. objavljuje tekstove i recenzije u raznim časopisima (Futura, Alef, fanzin Parsek itd.). Svoju prozu i poeziju objavljuje na blogovima.  
 
 
Disponible desde: 30/12/2019.

Otros libros que te pueden interesar

  • Plava je najtoplija boja - cover

    Plava je najtoplija boja

    Jul Maroh

    • 0
    • 0
    • 0
    Život mlade Clémentine preokrene se onog dana kad upozna Emmu. Ema je djevojka plave kose koja će joj otkriti sve aspekte žudnje i omogućiti joj da se suoči s pogledom drugih. Nježna i dirljiva priča – francuski grafički roman – Plava je najtoplija boja
     
    Roman o zaljubljivanju, odrastanju. O samootkrivanju i identitetu, priča o mladenačkoj ljubavi dviju mladih Francuskinja na prijelazu 21. stoljeća. Clementine je prosječna srednjoškolka, ima širok krug prijatelja, obitelj i romantičan odnos s dječakom. Jedne večeri sa svojim prijateljom izlazi u grad, zaluta u bar gdje upoznaje samouvjerenu djevojku plave kose. Privlačnost između njih je intenzivna i snažna, a Clementine se pronalazi u vezi koja će testirati njezine prijatelje, roditelje i vlastitu ideju o sebi i svom identitetu.
     
    Strip je inspirirao sada već kultni film „Adelin život“ („Plava je najtoplija boja“). Nagrađen je Zlatnom palmom na Filmskom festivalu u Cannesu 2013. Preveden je na brojne jezike i osvojio je nagradu publike na Međunarodnom festivalu u Angoulêmeu.
    Ver libro
  • Shvati to kao kompliment - cover

    Shvati to kao kompliment

    Maria Stoian

    • 0
    • 0
    • 0
    “Shvati to kao kompliment” višestruko je nagrađivan strip - zbirka dvadeset priča koje slikom i tekstom progovaraju o seksualnom nasilju i uznemiravanju, seksualnom nasilju u bliskim odnosima i zlostavljanju djece. Priče su prikupljene od uglavnom anonimnih ljudi, putem interneta i online-intervjua, a autorica ih je prepričala i ilustrirala. Svaka je priča oblikovana u drugačijem narativnom i ilustrativnom stilu, kako bi se naglasili jedinstven glas i iskustvo svake žrtve nasilja, a autorica uspijeva u svakoj priči, na svega nekoliko stranica, iskazati kompleksne emocije koje su doživjele žrtve nasilja.
     
    Važno je naglasiti da priče ne govore samo o zlostavljanju žena; u njima se problematizira i seksualno uznemiravanje muškaraca, djece te istospolno seksualno nasilje.
     
    Ova knjiga podsjeća žrtve zlostavljanja da nisu same, kao i sve nas da nešto poduzmemo jer seksualno uznemiravanje, fizičko ili verbalno, baš nikada ne treba shvatiti kao kompliment. Ona nije samo društveni komentar i apel, već i iznimno umjetničko djelo koje daje glas onima koji su zlostavljani i utišani i koje može doprinijeti što otvorenijem razgovoru o seksualnom zlostavljanju te time, što je najvažnije, zaštiti žrtava.
     
     
     
    DOBITNIK ZLATNE MEDALJE NEZAVISNIH IZDAVAČA “INDEPENDENT SPIRIT” ZA NAJBOLJU KNJIGU 2016.
    
     
    Maria Stoian ilustratorica je i stripašica. Rođena je u Rumunjskoj, a živi u Škotskoj i predaje na Umjetničkoj akademiji  Sveučilišta u Edinburghu. Stalo joj je do feminizma, stanja u svijetu i do toga da nam svima bude bolje. Stripove objavljuje u New Yorkeru i u antologijama stripa kao što su Drawing
     
    Power i We Shall Fight Until We Win, a njezini stripovi redovito se pojavljuju u digitalnoj publikaciji The Nib, koja je fokusirana na političku karikaturu, grafičko novinarstvo i strip-eseje o aktualnim društvenim pitanjima. Također, voli izrađivati fanzine i trenutačno vjerojatno negdje provjerava svjetske vijesti.
     
    Strip „Shvati to kao kompliment“ objavila je 2015. i za njega je dobila nagradu nezavisnih izdavača „Independent Spirit“ za najbolju knjigu 2016. godine. Strip je nagrađen i britanskom nagradom za najbolji grafički dizajn knjiga, British Book Design Award, te nagradom SICBA (Škotskog nezavisnog udruženja stripa) za najbolji strip.
    Ver libro
  • Čudakinja - cover

    Čudakinja

    Moa Romanova

    • 0
    • 0
    • 0
    Dobitnik Eisnerove nagrade 2021. za najbolji strip preveden na engleski jezik
     
     
     
    Moa je mlada umjetnica u krizi. Muče je panični napadi i opća pasivnost. Na Tinderu upoznaje starijeg muškarca, poznatu medijsku osobu. Nakon čudnog izlaska s njim, ona ga odluči ignorirati, ali na kraju ipak prihvaća njegovu ponudu da postane njezin financijski i emocionalni „pokrovitelj“. No ta podrška uskoro poprima manipulativni ton, a Moa postupno otkriva da je njezin potencijalni spasitelj mnogo uvrnutiji i jeziviji nego što je prvotno mislila…
     
    „Čudakinja“, debitantski strip švedske umjetnice Moe Romanove, postigao je izniman svjetski uspjeh. Nagrađen je uglednom Eisnerovom nagradom 2021. godine, a dosad je preveden na desetak jezika. Umjetničin gotovo nadrealistički crtež i začuđujuće proporcije glavne junakinje ocrtavaju i njezino nesnalaženje u današnjem kompleksnom i bešćutnom svijetu te pružaju gotovo opipljiv osjećaj tjeskobe, „nezgrapnosti“ i nepripadanja. Strip odiše retro-stilom iz 1980‑ih, ali crtež i tekst istodobno savršeno opisuju sadašnji trenutak i bez cenzure progovaraju o problemima mladih s mentalnim zdravljem, nejednakoj dinamici u odnosima, celebrity-kulturi i traženju svog autentičnog puta usred svega toga.
     
     
     
    “Zaista sam impresionirana.Velik sam fan Moe Romanove.”Liv Strömquist
    Ver libro
  • Mi žene smo uvijek dobro - cover

    Mi žene smo uvijek dobro

    Ana Penyas

    • 0
    • 0
    • 0
    Prilikom dodjele Nacionale španjolske nagrade za strip 2018. godine Ana Penyas rekla je kako je manje važno to što je ona prva žena dobitnica te ugledne španjolske nagrade, a mnogo je važnije što je nagradu osvojila priča o ženama, i to onima starije generacije. Junakinje stripa Ane Penyas dvije su udovice u osamdesetim godinama života: Maruja i Herminia, autoričine bake. One su provele veći dio svog života u kuci, kuhajući, brinući se o obitelji, čisteći... Sada svoje dane provode same.
     
    Žiri Nacionalne španjolske nagrade za strip u obrazloženju nagrade kaže: „Mi žene smo uvijek dobro grafički je roman koji daje glas jednoj ušutkanoj generaciji žena te uvodi inovacije u grafičkoj umjetnosti i integrira poetiku stripa s elementima iz drugih umjetničkih medija.“ Ovaj grafički roman, objavljen u Španjolskoj u pet izdanja, progovara o svim onim ženama koje su svoj život posvetile drugima i koje su uvijek bile doživljavane tek kao nečije supruge, majke ili bake. Ovaj hommage u stripu svim tim ženama malen je doprinos da ih konačno učinimo protagonisticama i pokušamo ih ne doživljavati kao nemoćne bake, već kao hrabre žene koje su imale, i još uvijek imaju, svoje želje i snove.
    
     
    Ana Penyas rođena je u Valenciji 1987. Diplomirala je industrijski dizajn i likovnu umjetnost na Sveučilištu u Valenciji. Njezin roman u stripu “Mi žene smo uvijek dobro” (2017.), u kojem autorica daje glas svojim bakama i svim onim “nevidljivim ženama” poslijeratnog razdoblja u Španjolskoj, nagrađen je španjolskom Nacionalnom nagradom za strip (Premio Nacional del Cómic) 2018. godine. Ovaj strip osvojio je i međunarodnu nagradu za strip FNAC-Salamandra Graphic 2017., a Ana Penyas proglašena je najboljom mladom grafičkom umjetnicom na Sajma stripa u Barceloni 2018.
     
    Objavila je još dvije ilustrirane knjige: knjigu priča “Mexique”, koja govori o više od četiristo djece koja su za vrijeme Španjolskog građanskog rata poslana u Meksiko, i knjigu “En transición”, svojevrsno ilustrirano putovanje kroz posljednjih osamdesetak godina španjolske povijesti, s naglaskom na razdoblje Francova režima.
    Ver libro
  • Alpha - Od Abidjana do Gare du Norda - cover

    Alpha - Od Abidjana do Gare du...

    Barroux Bessora i

    • 0
    • 1
    • 0
    Alpha živi sam u Abidjanu u Obali Bjelokosti otkako su mu se žena i sin, bez vize, zaputili u Pariz. Otada o njima nije čuo ni glasa. Očajan, odlučuje ostaviti sve ne bi li ih pronašao. Prema Europi može krenuti različitim rutama, a pred njim su možda godine na ilegalnom putu. S vizom, Alphino bi putovanje trajalo samo nekoliko sati. Bez nje, osuđen je na mjesece i mjesece lutanja. Putem upoznaje nezaboravne suputnike, a svi oni spremniji su suočiti se s putovanjem punim opasnosti nego ostati ukopani na mjestu, bez budućnosti.
     
         Prašnjave ceste bez kraja i konca. Nepošteni krijumčari ljudi u pustinji, izbjeglički kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoč, Alpha ne mijenja kurs.
     
         Odredište: Pariz, Gare du Nord.
     
     
     
    „Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoštvu migranata u izbjegličkim kampovima. Važna priča koju bismo svi trebali čuti.“
     
    New York Journal of Books
    
    
    
     
    SPISATELJICA
     
    Bessora
     
     
     
    Rođena je u Belgiji. Majka joj je Švicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Africi. Nakon prestižne Visoke poslovne škole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u međunarodnim financijama u Ženevi, doktorira antropologiju i piše svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d’encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs… (Uberite me, zgodna gospodo…), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d’Afrique noire (Nagrada za književnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedačica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuće u običnom životu, ali i u kazalištu, slikarstvu i filmu. Često satirični, njezini tekstovi obrađuju teme poput isključenosti, klasne borbe, odnosa u doba društvenih mreža, dok između redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentičan, iznimno moćan glas, pogađa ravno u srce i, daleko od bilo kakva očajavanja, pripovijeda šokantnu priču o tuzi i iluzijama migranata.
     
     
     
    CRTAČ
     
    Barroux
     
     
     
    Rođen je u Parizu i proveo je najveći dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnički direktor u različitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Američke Države, i ondje započinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme surađuje s brojnim časopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, časopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokreće ga sklonost bojama i fantastičnom, a ilustracije radi na tradicionalan način, kombinirajući linorez, grafitnu olovku, akrilik… Surovo izravnim crtežima Barroux Alphinoj priči udahnjuje tijelo i dušu. Njegov snažan i izražajan potez, koji se na gotovo intiman način stapa s teksturom priče, pruža čitatelju mogućnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traže novi život.
     
     
     
     
     
    PREVODITELJICA
     
    Mirna Šimat
     
     
     
    Mirna Šimat (1984.) završila je studij francuskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevođenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne književne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Međunarodnom centru književnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivačica radionica za prevođenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom počele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i Društvom hrvatskih književnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelić Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moć nevinih (2017.).
    Ver libro
  • Ljeto njezina života - cover

    Ljeto njezina života

    Thomas von Steinaecker, Barbara...

    • 0
    • 0
    • 0
    Gerda živi u staračkom domu i osjeća kako joj se bliži kraj. I dok se pokušava nositi sa svakodnevicom u domu, prisjeća se svog života šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bila je briljantna školarka nadarena za astrofiziku zbog čega su je krivo gledali jer je žena, a potom i perspektivna znanstvenica koja se tog ljeta svog života našla pred teškim izborom između ljubavi i inozemne karijere...Ljeto njezina života, prva suradnja književnika Thomasa von Steinaeckera i sjajne njemačke ilustratorice Barbare Yelin, topla je ljudska priča o temama koje često izbjegavamo: životu u staračkom domu, ispravnosti životnih odluka i tome što je, zapravo, sreća.
     
    „Suptilno i duboko, dirljivo i smiješno, tužno i istinito – ispričano poput šarenog sna. Divno!“ – Doris Dörrie
     
    „Što su životni uspjesi, što je sreća i kako su vrijeme i vječnost povezani – to su strašno velika pitanja za tako malo djelo. I ne samo da se postavljaju, nego dobivaju i odgovore.“ – Richard Kämmerlings, Die WeltIn
    Ver libro