Other books that might interest you

• 

  Shvati to kao kompliment

  Maria Stoian

  • 0
  • 0
  • 0

  “Shvati to kao kompliment” višestruko je nagrađivan strip - zbirka dvadeset priča koje slikom i tekstom progovaraju o seksualnom nasilju i uznemiravanju, seksualnom nasilju u bliskim odnosima i zlostavljanju djece. Priče su prikupljene od uglavnom anonimnih ljudi, putem interneta i online-intervjua, a autorica ih je prepričala i ilustrirala. Svaka je priča oblikovana u drugačijem narativnom i ilustrativnom stilu, kako bi se naglasili jedinstven glas i iskustvo svake žrtve nasilja, a autorica uspijeva u svakoj priči, na svega nekoliko stranica, iskazati kompleksne emocije koje su doživjele žrtve nasilja.
   
  Važno je naglasiti da priče ne govore samo o zlostavljanju žena; u njima se problematizira i seksualno uznemiravanje muškaraca, djece te istospolno seksualno nasilje.
   
  Ova knjiga podsjeća žrtve zlostavljanja da nisu same, kao i sve nas da nešto poduzmemo jer seksualno uznemiravanje, fizičko ili verbalno, baš nikada ne treba shvatiti kao kompliment. Ona nije samo društveni komentar i apel, već i iznimno umjetničko djelo koje daje glas onima koji su zlostavljani i utišani i koje može doprinijeti što otvorenijem razgovoru o seksualnom zlostavljanju te time, što je najvažnije, zaštiti žrtava.
   
   
   
  DOBITNIK ZLATNE MEDALJE NEZAVISNIH IZDAVAČA “INDEPENDENT SPIRIT” ZA NAJBOLJU KNJIGU 2016.
  
   
  Maria Stoian ilustratorica je i stripašica. Rođena je u Rumunjskoj, a živi u Škotskoj i predaje na Umjetničkoj akademiji  Sveučilišta u Edinburghu. Stalo joj je do feminizma, stanja u svijetu i do toga da nam svima bude bolje. Stripove objavljuje u New Yorkeru i u antologijama stripa kao što su Drawing
   
  Power i We Shall Fight Until We Win, a njezini stripovi redovito se pojavljuju u digitalnoj publikaciji The Nib, koja je fokusirana na političku karikaturu, grafičko novinarstvo i strip-eseje o aktualnim društvenim pitanjima. Također, voli izrađivati fanzine i trenutačno vjerojatno negdje provjerava svjetske vijesti.
   
  Strip „Shvati to kao kompliment“ objavila je 2015. i za njega je dobila nagradu nezavisnih izdavača „Independent Spirit“ za najbolju knjigu 2016. godine. Strip je nagrađen i britanskom nagradom za najbolji grafički dizajn knjiga, British Book Design Award, te nagradom SICBA (Škotskog nezavisnog udruženja stripa) za najbolji strip.

  Show book

• 

  Alpha - Od Abidjana do Gare du...

  Barroux Bessora i

  • 0
  • 1
  • 0

  Alpha živi sam u Abidjanu u Obali Bjelokosti otkako su mu se žena i sin, bez vize, zaputili u Pariz. Otada o njima nije čuo ni glasa. Očajan, odlučuje ostaviti sve ne bi li ih pronašao. Prema Europi može krenuti različitim rutama, a pred njim su možda godine na ilegalnom putu. S vizom, Alphino bi putovanje trajalo samo nekoliko sati. Bez nje, osuđen je na mjesece i mjesece lutanja. Putem upoznaje nezaboravne suputnike, a svi oni spremniji su suočiti se s putovanjem punim opasnosti nego ostati ukopani na mjestu, bez budućnosti.
   
       Prašnjave ceste bez kraja i konca. Nepošteni krijumčari ljudi u pustinji, izbjeglički kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoč, Alpha ne mijenja kurs.
   
       Odredište: Pariz, Gare du Nord.
   
   
   
  „Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoštvu migranata u izbjegličkim kampovima. Važna priča koju bismo svi trebali čuti.“
   
  New York Journal of Books
  
  
  
   
  SPISATELJICA
   
  Bessora
   
   
   
  Rođena je u Belgiji. Majka joj je Švicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Africi. Nakon prestižne Visoke poslovne škole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u međunarodnim financijama u Ženevi, doktorira antropologiju i piše svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d’encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs… (Uberite me, zgodna gospodo…), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d’Afrique noire (Nagrada za književnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedačica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuće u običnom životu, ali i u kazalištu, slikarstvu i filmu. Često satirični, njezini tekstovi obrađuju teme poput isključenosti, klasne borbe, odnosa u doba društvenih mreža, dok između redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentičan, iznimno moćan glas, pogađa ravno u srce i, daleko od bilo kakva očajavanja, pripovijeda šokantnu priču o tuzi i iluzijama migranata.
   
   
   
  CRTAČ
   
  Barroux
   
   
   
  Rođen je u Parizu i proveo je najveći dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnički direktor u različitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Američke Države, i ondje započinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme surađuje s brojnim časopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, časopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokreće ga sklonost bojama i fantastičnom, a ilustracije radi na tradicionalan način, kombinirajući linorez, grafitnu olovku, akrilik… Surovo izravnim crtežima Barroux Alphinoj priči udahnjuje tijelo i dušu. Njegov snažan i izražajan potez, koji se na gotovo intiman način stapa s teksturom priče, pruža čitatelju mogućnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traže novi život.
   
   
   
   
   
  PREVODITELJICA
   
  Mirna Šimat
   
   
   
  Mirna Šimat (1984.) završila je studij francuskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevođenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne književne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Međunarodnom centru književnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivačica radionica za prevođenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom počele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i Društvom hrvatskih književnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelić Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moć nevinih (2017.).

  Show book

• 

  Benito Cereno

  Herman Melville

  • 0
  • 0
  • 0

  Kratki roman američkog klasika Hermana Melvillea Benito Cereno prvi put je objavljen u nastavcima, u časopisu Putnam’s Monthly, 1855. godine; Melville će ga poslije uvrstiti u The Piazza Tales, jedinu zbirku kraćih proza koju je objavio za života. Ovu priču o brodu pod vlašću pobunjenih crnih robova koji se pred američkim kapetanom Amasom Delanom, koji im dolazi pomoći, pretvaraju da su podčinjeni svojem zapovjedniku, čileanskom plemiću Don Benitu Cerenu Melville je preuzeo iz stvarnog povijesnog izvora. Ispripovijedao ju je iz perspektive nepouzdanog pripovjedača, naivnog američkog kapetana koji, podcjenjujući crnce, nikako ne uspijeva razumjeti situaciju. Majstorski koristeći ritam napetosti i popuštanja, Melville održava znatiželju čitatelja, zbunjujući ga i privlačeći dvojnostima i dvojbama upisanim u kontroliranu, naizgled objektivnu naraciju. Ovaj, prvi hrvatski prijevod Benita Cerena potpisuje Leo Beslać.

  Show book

• 

  Mi žene smo uvijek dobro

  Ana Penyas

  • 0
  • 0
  • 0

  Prilikom dodjele Nacionale španjolske nagrade za strip 2018. godine Ana Penyas rekla je kako je manje važno to što je ona prva žena dobitnica te ugledne španjolske nagrade, a mnogo je važnije što je nagradu osvojila priča o ženama, i to onima starije generacije. Junakinje stripa Ane Penyas dvije su udovice u osamdesetim godinama života: Maruja i Herminia, autoričine bake. One su provele veći dio svog života u kuci, kuhajući, brinući se o obitelji, čisteći... Sada svoje dane provode same.
   
  Žiri Nacionalne španjolske nagrade za strip u obrazloženju nagrade kaže: „Mi žene smo uvijek dobro grafički je roman koji daje glas jednoj ušutkanoj generaciji žena te uvodi inovacije u grafičkoj umjetnosti i integrira poetiku stripa s elementima iz drugih umjetničkih medija.“ Ovaj grafički roman, objavljen u Španjolskoj u pet izdanja, progovara o svim onim ženama koje su svoj život posvetile drugima i koje su uvijek bile doživljavane tek kao nečije supruge, majke ili bake. Ovaj hommage u stripu svim tim ženama malen je doprinos da ih konačno učinimo protagonisticama i pokušamo ih ne doživljavati kao nemoćne bake, već kao hrabre žene koje su imale, i još uvijek imaju, svoje želje i snove.
  
   
  Ana Penyas rođena je u Valenciji 1987. Diplomirala je industrijski dizajn i likovnu umjetnost na Sveučilištu u Valenciji. Njezin roman u stripu “Mi žene smo uvijek dobro” (2017.), u kojem autorica daje glas svojim bakama i svim onim “nevidljivim ženama” poslijeratnog razdoblja u Španjolskoj, nagrađen je španjolskom Nacionalnom nagradom za strip (Premio Nacional del Cómic) 2018. godine. Ovaj strip osvojio je i međunarodnu nagradu za strip FNAC-Salamandra Graphic 2017., a Ana Penyas proglašena je najboljom mladom grafičkom umjetnicom na Sajma stripa u Barceloni 2018.
   
  Objavila je još dvije ilustrirane knjige: knjigu priča “Mexique”, koja govori o više od četiristo djece koja su za vrijeme Španjolskog građanskog rata poslana u Meksiko, i knjigu “En transición”, svojevrsno ilustrirano putovanje kroz posljednjih osamdesetak godina španjolske povijesti, s naglaskom na razdoblje Francova režima.

  Show book

• 

  Ljeto njezina života

  Thomas von Steinaecker, Barbara...

  • 0
  • 0
  • 0

  Gerda živi u staračkom domu i osjeća kako joj se bliži kraj. I dok se pokušava nositi sa svakodnevicom u domu, prisjeća se svog života šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bila je briljantna školarka nadarena za astrofiziku zbog čega su je krivo gledali jer je žena, a potom i perspektivna znanstvenica koja se tog ljeta svog života našla pred teškim izborom između ljubavi i inozemne karijere...Ljeto njezina života, prva suradnja književnika Thomasa von Steinaeckera i sjajne njemačke ilustratorice Barbare Yelin, topla je ljudska priča o temama koje često izbjegavamo: životu u staračkom domu, ispravnosti životnih odluka i tome što je, zapravo, sreća.
   
  „Suptilno i duboko, dirljivo i smiješno, tužno i istinito – ispričano poput šarenog sna. Divno!“ – Doris Dörrie
   
  „Što su životni uspjesi, što je sreća i kako su vrijeme i vječnost povezani – to su strašno velika pitanja za tako malo djelo. I ne samo da se postavljaju, nego dobivaju i odgovore.“ – Richard Kämmerlings, Die WeltIn

  Show book

• 

  Irmina

  Barbara Yelin

  • 0
  • 1
  • 0

  S njemačkoga prevela: Tatjana Jambrišak
   
   
   
  Grafički roman „Irmina“, koji se temelji na biografiji autoričine bake, priča je  o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom.
   
  Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim…
   
  U „Irmini“, višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu koji savršeno dočarava atmosferu predratne i ratne Njemačke, Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam. To otvara uznemirujuća i bolna pitanja o ulozi običnih ljudi u zločinačkim režimima, njihovu izboru i sudioništvu:  koliko su znali i zašto su ignorirali? Što je uzrokovalo takav obrat u Irmininu načinu razmišljanja? Je li znala koga podržava i je li to bio njezin svjestan izbor?
   
  „Irmina“ je važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.
   
   
   
  “Obiteljska priča osnova je ovog stripa koji postaje knjiga o jednoj osobnoj, ali i općoj političkoj sudbini: ovaj je strip remek-djelo.”
   
  – Frankfurter Allgemeine Zeitung
   
   
   
  “Barbara Yelin u Irmini iznosi priču koja u svakom pogledu zadovoljava i najviše zahtjeve – pripovjedački, crtački, umjetnički i politički.”
   
  – Frankfurter Rundschau
   
   
   
   
   
  O autorici
   
  Barbara Yelin rođena je u Münchenu 1977. godine. Završila je studij primijenjenih umjetnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Kao autorica stripa najprije je počela djelovati u Francuskoj. U domovini je postala poznata 2010. godine, nakon objavljivanja grafičkog romana „Gift“. Njezin grafički roman „Irmina“ objavljen je 2014. istodobno u Francuskoj i Njemačkoj, uz mnoge pohvale i nagrade, među kojima su Bavarska nagrada za književno ostvarenje 2015. godine i nagrada PENG za najbolji njemački grafički roman. U suradnji s piscem Thomasom von Steinaeckerom 2017. godine objavila je grafički roman „Der Sommer ihres Lebens“ koji je privukao veliku pozornost čitatelja i publike tankoćutnim prikazom života u staračkom domu. Barbara Yelin 2016. godine, na Međunarodnom salonu stripa u Erlangenu, proglašena je „najboljom strip-umjetnicom njemačkoga govornoga područja“.
   
  Osim što radi kao ilustratorica i strip-crtačica, Barbara Yelin vodi i radionice stripa posvuda u svijetu. Živi i radi u Münchenu.
   
   
   
  O prevoditeljici
   
  Tatjana Jambrišak diplomirala je engleski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na hrvatski jezik prevela je velik broj stripova, među kojima su: „Maus“ A. Spiegelmana, „Sandman“ N. Gaimana, „Dekice“ C. Thompsona, „Crna rupa“ C. Burnsa, „Pakao“ A. Moorea, „Transmetropolitan“ W. Ellisa i D. Robertsona i „Danas je posljednji dan ostatka tvog života“ U. Lust. Aktivna je članica SFere, društva ljubitelja znanstvene fantastike te urednica godišnjih zbirki najboljih priča znanstvene fantastike hrvatskih autora u izdanju SFere.  Od 1989. objavljuje tekstove i recenzije u raznim časopisima (Futura, Alef, fanzin Parsek itd.). Svoju prozu i poeziju objavljuje na blogovima.  
   
   

  Show book