Other books that might interest you

• 

  Plava je najtoplija boja

  Jul Maroh

  • 0
  • 0
  • 0

  Život mlade Clémentine preokrene se onog dana kad upozna Emmu. Ema je djevojka plave kose koja će joj otkriti sve aspekte žudnje i omogućiti joj da se suoči s pogledom drugih. Nježna i dirljiva priča – francuski grafički roman – Plava je najtoplija boja
   
  Roman o zaljubljivanju, odrastanju. O samootkrivanju i identitetu, priča o mladenačkoj ljubavi dviju mladih Francuskinja na prijelazu 21. stoljeća. Clementine je prosječna srednjoškolka, ima širok krug prijatelja, obitelj i romantičan odnos s dječakom. Jedne večeri sa svojim prijateljom izlazi u grad, zaluta u bar gdje upoznaje samouvjerenu djevojku plave kose. Privlačnost između njih je intenzivna i snažna, a Clementine se pronalazi u vezi koja će testirati njezine prijatelje, roditelje i vlastitu ideju o sebi i svom identitetu.
   
  Strip je inspirirao sada već kultni film „Adelin život“ („Plava je najtoplija boja“). Nagrađen je Zlatnom palmom na Filmskom festivalu u Cannesu 2013. Preveden je na brojne jezike i osvojio je nagradu publike na Međunarodnom festivalu u Angoulêmeu.

  Show book

• 

  Mi žene smo uvijek dobro

  Ana Penyas

  • 0
  • 0
  • 0

  Prilikom dodjele Nacionale španjolske nagrade za strip 2018. godine Ana Penyas rekla je kako je manje važno to što je ona prva žena dobitnica te ugledne španjolske nagrade, a mnogo je važnije što je nagradu osvojila priča o ženama, i to onima starije generacije. Junakinje stripa Ane Penyas dvije su udovice u osamdesetim godinama života: Maruja i Herminia, autoričine bake. One su provele veći dio svog života u kuci, kuhajući, brinući se o obitelji, čisteći... Sada svoje dane provode same.
   
  Žiri Nacionalne španjolske nagrade za strip u obrazloženju nagrade kaže: „Mi žene smo uvijek dobro grafički je roman koji daje glas jednoj ušutkanoj generaciji žena te uvodi inovacije u grafičkoj umjetnosti i integrira poetiku stripa s elementima iz drugih umjetničkih medija.“ Ovaj grafički roman, objavljen u Španjolskoj u pet izdanja, progovara o svim onim ženama koje su svoj život posvetile drugima i koje su uvijek bile doživljavane tek kao nečije supruge, majke ili bake. Ovaj hommage u stripu svim tim ženama malen je doprinos da ih konačno učinimo protagonisticama i pokušamo ih ne doživljavati kao nemoćne bake, već kao hrabre žene koje su imale, i još uvijek imaju, svoje želje i snove.
  
   
  Ana Penyas rođena je u Valenciji 1987. Diplomirala je industrijski dizajn i likovnu umjetnost na Sveučilištu u Valenciji. Njezin roman u stripu “Mi žene smo uvijek dobro” (2017.), u kojem autorica daje glas svojim bakama i svim onim “nevidljivim ženama” poslijeratnog razdoblja u Španjolskoj, nagrađen je španjolskom Nacionalnom nagradom za strip (Premio Nacional del Cómic) 2018. godine. Ovaj strip osvojio je i međunarodnu nagradu za strip FNAC-Salamandra Graphic 2017., a Ana Penyas proglašena je najboljom mladom grafičkom umjetnicom na Sajma stripa u Barceloni 2018.
   
  Objavila je još dvije ilustrirane knjige: knjigu priča “Mexique”, koja govori o više od četiristo djece koja su za vrijeme Španjolskog građanskog rata poslana u Meksiko, i knjigu “En transición”, svojevrsno ilustrirano putovanje kroz posljednjih osamdesetak godina španjolske povijesti, s naglaskom na razdoblje Francova režima.

  Show book

• 

  Irmina

  Barbara Yelin

  • 0
  • 1
  • 0

  S njemačkoga prevela: Tatjana Jambrišak
   
   
   
  Grafički roman „Irmina“, koji se temelji na biografiji autoričine bake, priča je  o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom.
   
  Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim…
   
  U „Irmini“, višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu koji savršeno dočarava atmosferu predratne i ratne Njemačke, Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam. To otvara uznemirujuća i bolna pitanja o ulozi običnih ljudi u zločinačkim režimima, njihovu izboru i sudioništvu:  koliko su znali i zašto su ignorirali? Što je uzrokovalo takav obrat u Irmininu načinu razmišljanja? Je li znala koga podržava i je li to bio njezin svjestan izbor?
   
  „Irmina“ je važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.
   
   
   
  “Obiteljska priča osnova je ovog stripa koji postaje knjiga o jednoj osobnoj, ali i općoj političkoj sudbini: ovaj je strip remek-djelo.”
   
  – Frankfurter Allgemeine Zeitung
   
   
   
  “Barbara Yelin u Irmini iznosi priču koja u svakom pogledu zadovoljava i najviše zahtjeve – pripovjedački, crtački, umjetnički i politički.”
   
  – Frankfurter Rundschau
   
   
   
   
   
  O autorici
   
  Barbara Yelin rođena je u Münchenu 1977. godine. Završila je studij primijenjenih umjetnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Kao autorica stripa najprije je počela djelovati u Francuskoj. U domovini je postala poznata 2010. godine, nakon objavljivanja grafičkog romana „Gift“. Njezin grafički roman „Irmina“ objavljen je 2014. istodobno u Francuskoj i Njemačkoj, uz mnoge pohvale i nagrade, među kojima su Bavarska nagrada za književno ostvarenje 2015. godine i nagrada PENG za najbolji njemački grafički roman. U suradnji s piscem Thomasom von Steinaeckerom 2017. godine objavila je grafički roman „Der Sommer ihres Lebens“ koji je privukao veliku pozornost čitatelja i publike tankoćutnim prikazom života u staračkom domu. Barbara Yelin 2016. godine, na Međunarodnom salonu stripa u Erlangenu, proglašena je „najboljom strip-umjetnicom njemačkoga govornoga područja“.
   
  Osim što radi kao ilustratorica i strip-crtačica, Barbara Yelin vodi i radionice stripa posvuda u svijetu. Živi i radi u Münchenu.
   
   
   
  O prevoditeljici
   
  Tatjana Jambrišak diplomirala je engleski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na hrvatski jezik prevela je velik broj stripova, među kojima su: „Maus“ A. Spiegelmana, „Sandman“ N. Gaimana, „Dekice“ C. Thompsona, „Crna rupa“ C. Burnsa, „Pakao“ A. Moorea, „Transmetropolitan“ W. Ellisa i D. Robertsona i „Danas je posljednji dan ostatka tvog života“ U. Lust. Aktivna je članica SFere, društva ljubitelja znanstvene fantastike te urednica godišnjih zbirki najboljih priča znanstvene fantastike hrvatskih autora u izdanju SFere.  Od 1989. objavljuje tekstove i recenzije u raznim časopisima (Futura, Alef, fanzin Parsek itd.). Svoju prozu i poeziju objavljuje na blogovima.  
   
   

  Show book

• 

  Pssst: Doba tajni

  Magnhild Winsnes

  • 0
  • 0
  • 0

  „Sjajan i suptilan prikaz doba između djetinjstva i mladenaštva… Originalan i prekrasan grafički roman za djecu i mlade.“ Hamar Arbeiderblad
   
   
   
  Hanna provodi svako ljeto na moru kod ujaka s rođakinjama Siv, koja je njezinih godina, i nešto starijom Mette. No, Siv se promijenila od prošle godine. Više je ne zanima brojenje rakova ili kukaca koje uhvate, već su joj interesantnije dogodovštine njezine velike sestre Mette: dečki, izlasci i zabave. Hanna je još uvijek zaigrana i nije vična suptilnom umijeću čuvanja adolescentskih tajni. Ali ovo ljeto mijenja sve…
   
   „Pssst“ je grafički roman nagrađivane norveške ilustratorice Magnhild Winsnes koji je osvojio gotove sve važne norveške nagrade za knjige za djecu i mlade. Ocrtavajući različita Hannina iskustva i ljetne dogodovštine, autorica s puno humora, ali i ozbiljnosti, prikazuje Hannin proces odrastanja, ono krhko i nesigurno vrijeme između djetinjstva i puberteta te sve burne emocije koje ga prate. U knjizi je malo teksta i ona pripovijeda priču ilustracijama. Na taj se način mladi čitatelji usredotočuju na vizualni aspekt, a prekrasne ilustracije pružaju im mnogo mogućnosti za interpretaciju. Oni sami otkrivaju detalje, promjene osjećaja likova, donose zaključke te grade svoje rukavce priče. Nježne, pastelne ilustracije kao da nam donose miris ljeta i pozivaju mlade da uživaju u prirodi i svemu što nas okružuje, a u onih starijih bude sjećanja na ljeta iz djetinjstva i prve ljubavi.
   
  NAGRADA MINISTARSTVA KULTURE KRALJEVINE NORVEŠKE 2017.NAGRADA NORVEŠKIH  KRITIČARA ZA NAJBOLJU KNJIGU ZA DJECU I MLADE 2017.NAGRADA NORVEŠKIH PISACA ZA NAJBOLJU PRVU DJEČJU KNJIGU 2017.NAGRADA DRUŠTVA NORVEŠKIH DIZAJNERA ZA NAJBOLJE ILUSTRIRANU DJEČJU KNJIGU 2018.
  
   
  Magnhild Winsnes (1980.) nagrađivana je i poznata norveška animatorica i ilustratorica. Radila je kao animatorica, redateljica i producentica na nekoliko animiranih filmova, među kojima je „Danski pjesnik“ u režiji Torilla Kovea, nagrađen Oscarom za najbolji kratkometražni animirani film. Godine 2017. objavila je svoj prvi grafički roman za djecu i mlade „Pssst“ i za njega je dobila niz značajnih nagrada u Norveškoj i regiji. Knjiga je osvojila norvešku Nagradu kritičara za najbolju knjigu za djecu i mlade u 2017. godini. U 2019. ilustrirala je knjigu za mlade „Jenteboka. Nina og Ellens guide til puberteten“ (Knjiga za djevojke. Ninin i Ellenin vodič za pubertet) za koju je dobila nagradu Ministarstva kulture Kraljevine Norveške za najbolju publicističku knjigu 2019.

  Show book

• 

  Čudakinja

  Moa Romanova

  • 0
  • 0
  • 0

  Dobitnik Eisnerove nagrade 2021. za najbolji strip preveden na engleski jezik
   
   
   
  Moa je mlada umjetnica u krizi. Muče je panični napadi i opća pasivnost. Na Tinderu upoznaje starijeg muškarca, poznatu medijsku osobu. Nakon čudnog izlaska s njim, ona ga odluči ignorirati, ali na kraju ipak prihvaća njegovu ponudu da postane njezin financijski i emocionalni „pokrovitelj“. No ta podrška uskoro poprima manipulativni ton, a Moa postupno otkriva da je njezin potencijalni spasitelj mnogo uvrnutiji i jeziviji nego što je prvotno mislila…
   
  „Čudakinja“, debitantski strip švedske umjetnice Moe Romanove, postigao je izniman svjetski uspjeh. Nagrađen je uglednom Eisnerovom nagradom 2021. godine, a dosad je preveden na desetak jezika. Umjetničin gotovo nadrealistički crtež i začuđujuće proporcije glavne junakinje ocrtavaju i njezino nesnalaženje u današnjem kompleksnom i bešćutnom svijetu te pružaju gotovo opipljiv osjećaj tjeskobe, „nezgrapnosti“ i nepripadanja. Strip odiše retro-stilom iz 1980‑ih, ali crtež i tekst istodobno savršeno opisuju sadašnji trenutak i bez cenzure progovaraju o problemima mladih s mentalnim zdravljem, nejednakoj dinamici u odnosima, celebrity-kulturi i traženju svog autentičnog puta usred svega toga.
   
   
   
  “Zaista sam impresionirana.Velik sam fan Moe Romanove.”Liv Strömquist

  Show book

• 

  Benito Cereno

  Herman Melville

  • 0
  • 0
  • 0

  Kratki roman američkog klasika Hermana Melvillea Benito Cereno prvi put je objavljen u nastavcima, u časopisu Putnam’s Monthly, 1855. godine; Melville će ga poslije uvrstiti u The Piazza Tales, jedinu zbirku kraćih proza koju je objavio za života. Ovu priču o brodu pod vlašću pobunjenih crnih robova koji se pred američkim kapetanom Amasom Delanom, koji im dolazi pomoći, pretvaraju da su podčinjeni svojem zapovjedniku, čileanskom plemiću Don Benitu Cerenu Melville je preuzeo iz stvarnog povijesnog izvora. Ispripovijedao ju je iz perspektive nepouzdanog pripovjedača, naivnog američkog kapetana koji, podcjenjujući crnce, nikako ne uspijeva razumjeti situaciju. Majstorski koristeći ritam napetosti i popuštanja, Melville održava znatiželju čitatelja, zbunjujući ga i privlačeći dvojnostima i dvojbama upisanim u kontroliranu, naizgled objektivnu naraciju. Ovaj, prvi hrvatski prijevod Benita Cerena potpisuje Leo Beslać.

  Show book