Plava je najtoplija boja

Jul Maroh

Summary

Život mlade Clémentine preokrene se onog dana kad upozna Emmu. Ema je djevojka plave kose koja će joj otkriti sve aspekte žudnje i omogućiti joj da se suoči s pogledom drugih. Nježna i dirljiva priča – francuski grafički roman – Plava je najtoplija boja
 
Roman o zaljubljivanju, odrastanju. O samootkrivanju i identitetu, priča o mladenačkoj ljubavi dviju mladih Francuskinja na prijelazu 21. stoljeća. Clementine je prosječna srednjoškolka, ima širok krug prijatelja, obitelj i romantičan odnos s dječakom. Jedne večeri sa svojim prijateljom izlazi u grad, zaluta u bar gdje upoznaje samouvjerenu djevojku plave kose. Privlačnost između njih je intenzivna i snažna, a Clementine se pronalazi u vezi koja će testirati njezine prijatelje, roditelje i vlastitu ideju o sebi i svom identitetu.
 
Strip je inspirirao sada već kultni film „Adelin život“ („Plava je najtoplija boja“). Nagrađen je Zlatnom palmom na Filmskom festivalu u Cannesu 2013. Preveden je na brojne jezike i osvojio je nagradu publike na Međunarodnom festivalu u Angoulêmeu.

Available since: 12/20/2021.

Print length: 160 pages.

Other books that might interest you

Mjesečev kamen

Sjón Sjón

Godina je 1918. Završio je Prvi svjetski rat, Island je stekao nezavisnost, a putničkim brodom iz Danske u ovu otočnu zemlju stigla je španjolska gripa. Velika erupcija vulkana Katla izazvala je mikroklimatsku krizu. Island je doživio najhladniju zimu u svojoj povijesti, a u opustjelom Reykjavíku tih se studenih dana čulo samo zavijanje sirena bolničkih kola i smrtni hropci oboljelih. Zemljom su zavladali neimaština, glad i bolest, a društveni život Reykjavíka sveo se na odlaske u jedina dva gradska kina. Ovo je priča o najvećoj pandemiji u povijesti iz perspektive jednog dječaka, prognanog iz vlastita tijela i društva.

Glavni junak romana šesnaestogodišnji je Máni Steinn, gay mladić koji živi u društvu u kojem je homoseksualnost neprihvatljiva. Máni obožava filmove i svakodnevno odlazi u kino, jer tamo je siguran i skriven od ostatka svijeta. U teškim poratnim vremenima koja su snašla Reykjavík, on se bori s odlukom treba li se povući u imaginarni svijet filma ili uključiti u društvo koje ga je tako okrutno odbacilo. Dok se ljudi zatvaraju u kuće u strahu od pošasti, Máni se najzad osjeća slobodno. Priključuje se borbi protiv pandemije i nesebično pomaže svojim sugrađanima.

Svojim čudesnim umijećem pripovijedanja Sjón nam plete priču o životu i smrti, stvarnosti i mašti, tajnama i otkrićima, izgnanima i drugačijima, odbacivanju i zajedništvu.

Mjesečev kamen osvojio je najprestižnije islandske književne nagrade i preveden je na 19 jezika. Godine 2023. Sjón je dobio uglednu Nordijsku nagradu za književnost koju dodjeljuje Švedska akademija.

„Ovo je djelo savršena književna minijatura, poput dijamanta, u kojem je

svaki odlomak precizno izbrušen, svaka rečenica pomno ispolirana.“

THE GUARDIAN

Show book

Bolla

Pajtim Statovci

Pajtim Statovci – Bolla

Roman Bolla Pajtima Statovcija, finskog pisca porijeklom s Kosova, epska je i istovremeno lirska, u „veliku povijest“ uronjena i vrlo intimna priča o ljubavi. Kao i autorov nasljednom traumom obilježen život, ona počinje na Balkanu, usred jednog od već četvrt i više stoljeća starih ratova čije su rane mjestimice još uvijeksvježe, miješajući kolektivno i političko s najdublje osobnim na nerazlučiv način.

Ljubavna priča u središtu u vlastitom je kontekstu na sve načine prijestupna: ona nevidljivim lancima koji povremeno graniče s okovima vezuje protagoniste, s nesagledivim posljedicama spajajući dvojicu prištinskih studenata – Srbina i Kosovara – neposredno uoči rata, u njegovu vihoru i poslije, u vrijeme ožiljaka. Ipak, nije riječ o slatkoj sagi o ljubavi koja nadilazi rodne, nacionalne, vjerske i ine granice. Oba lika duboko su uvjetovana vlastitom prošlošću, a nemogućnost da se toj ljubavi na duži rok prepuste rezultirat će dvjema sasvim različitim sudbinama, na rubu ili u samom srcu zločina.

Bolla – riječ za čudovište iz priča i društvenog izopćenika – slika je istovremeno tranzicijskog Kosova i emigrantske egzistencije u uređenoj dalekoj zemlji, skica za reproduciranje duboko ukorijenjenih stereotipa, i okvirnom bajkom ili fantazmagorijom osvijetljena alegorija onog najljudskijeg u nama: u njegovim najsvjetlijim i još više onim najtamnijim tonalitetima.

O autoru

Pajtim Statovci (1990.) jedan je od najvažnijih finskih pisaca mlađe generacije. Porijeklom je s Kosova. Studirao je komparativnu književnost na Sveučilištu u Helsinkiju, a potom i dramaturgiju (scenaristiku) na Fakultetu za umjetnost, dizajn i arhitekturu Sveučilišta Aalto. Svoj prvi roman Moja mačka Jugoslavija (Kissani Jugoslavia) objavio je 2014. i za njega iste godine dobio nagradu Helsingin Sanomat, najvažnije finsko književno priznanje za najbolji debitantski roman. Za drugi roman, Tiranan sydän (2016.), dodijeljena mu je književna nagrada Toisinkoinen. Za svoj posljednji roman, Bolla (2019.), dobio je najprestižniju finsku književnu nagradu Finlandia, postavši njezin najmlađi dobitnik.

O prevoditelju

Boris Vidović rođen je 1961. u Zagrebu, a gotovo polovi¬cu svojeg životnog vijeka proveo je u Finskoj. Diplomirao je kom¬parativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagre¬bu te je magistrirao književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. Pre¬vodio je s engleskoga i talijansko¬ga, a trenutačno prevodi uglavnom s finskog jezika.Među njegovim su važnijim prijevodima u posljednjih desetak godina: Arto Paasilinna, Dražesno kolektivno samo¬ubojstvo (Hurmaava joukkoitsemurha, 2007.), Kari Hotaka¬inen, Srčani udari (Sydänkohtauksia, 2008.), Sofi Oksanen, Čišćenje (Puhdistus, 2011.), Kari Hotakainen, Riječ božja (Jumalan sana, 2014.) i Sofi Oksanen, Kad su golubice nestale (Kun kyyhkyset katosivat, 2015.).

Show book