Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Stendal - cover

Stendal

Štefan Cvajg

Publisher: Memoria Liber Publishing

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Malo je onih koji su više lagali i strastnije mistifikovali svet od Stendala, malo je onih koji su bolje i temeljitije iskazali istinu.Bezbrojne su njegove maskarade i zavođenja na pogrešan put. Prva se pojavljuje još pre nego što se otvori knjiga na njenom omotu, u predgovoru, jer Stendal, kome je pravo ime Anri Bejl, nikada ne priznaje jednostavno i prosto svoje ime. Čas svojevoljno sebi nadeva plemićku titulu, čas se presvlači kao „Sezar Bombe“ ili svojim inicijalima A.B. dodaje neko tajanstveno A.A., iza koga niko živ ne bi mogao da otkrije ono sasvim skromno ancien auditeur, što znači: bivši državni vojni sudija. Pisac se samo u pseudonimu, u lažnom predstavljanju oseća sigurnim. Tako se jednom prerušava u austrijskog penzionera, drugi put u ancien offider de cavalerie, a najradije imenom Stendal, koje je za njegove zemljake zagonetno (prema jednom pruskom gradiću koji je postao besmrtan usled njegove karnevalske ćudi). Napiše li negde kakav datum, možete se zakleti da nije tačan, a ispriča li u predgovoru Parmskog kartuzijanskog manastira da je ta knjiga napisana 1830, i to hiljadu dvesta milja daleko od Pariza, onda to lakrdijaštvo ne menja stvar da je ovaj roman, u stvari, napisao 1839, i to usred Pariza. I u stvarnosti se ove protivrečnosti veselo sapliću međusobno. U svojoj autobiografiji pompezno izveštava da se borio na bojištima kod Vagrama, Asperna i Ajlaua; nijedna reč od toga nije istinita, jer njegov dnevnik nepobitno dokazuje: u to isto vreme on je udobno sedeo u Parizu. Nekoliko puta govorio je o nekom dugačkom i važnom razgovoru s Napoleonom, ali, o sudbine! u sledećoj svesci čitamo mnogo verodostojnije priznanje: „Napoleon nije razgovarao s budalama kao što sam ja.“ Tako moramo kod Stendala svaku pojedinu tvrdnju da primimo s rezervom, a posebno valja biti nepoverljiv prema njegovim pismima, na koja on – navodno, iz straha od policije – načelno, pogrešno stavlja lažne datume i svaki put ih potpisuje drugim pseudonimom. Šeta li se lagodno u Rimu, sigurno će kao mesto otpreme pisma da navede Orvijeto, a piše li, navodno, iz Bezanosa, onda je toga dana verovatno bio u Grenoblu. Pokatkad je godinu, većinom mesec, navodno, pogrešio da bi izazvao zabludu, a gotovo redovno potpis je lažan. To, međutim, nije bio samo strah, kao što neki misle, od crnog kabineta austrijske policije koji ga je terao na takvo ludiranje, već urođena, iskonska žudnja za blefiranjem, zapanjivanjem, pretvaranjem i sakrivanjem. Stendal majstorski vitla mistifikacije i pseudonime kao svetlucavi floret oko svoje sopstvene ličnosti, samo da mu se neki radoznalac ne bi suviše približio i nikada nije krio ovu svoju strastvenu sklonost prema nasađivanju i intrigiranju. Kada ga je jednom neki prijatelj ogorčeno okrivio da je bezočno lagao, beleži on sasvim mirne savesti na ivici toga optužujućeg pisma: vrai – „to je tačno!“ Vedra čela i sa ironičnim zadovoljstvom, unosi on s prevarom u svoje službene dokumente lažne godine službovanja, izjave lojalnosti čas prema Burbonima, čas prema Napoleonu, i u svim njegovim spisima, štampanim i privatnim, vrve takve netačnosti kao riblja ikra u močvari. Ali poslednja njegova mistifikacija je rekord u lažljivosti i, na njegovu kategoričnu želju u testamentu, urezana je čak u mermer na njegovom nadgrobnom spomeniku, na groblju na Monmartru. Tamo još i danas može da se pročita to dovođenje u zabludu: Arigo Bejl, Milanac, kao znak poslednjeg počivališta čoveka koji je na dobrom francuskom jeziku kršten kao Anri Bejl i koji je (što ga posebno ljuti) rođen u gorkom provincijskom gradu Grenoblu. Čak i pred smrt je želeo da se pojavi pod maskom: i pred njom je hteo da se romantično maskira.
Available since: 04/07/2023.

Other books that might interest you

  • Muški dnevnik 2 - Dosanjan san - cover

    Muški dnevnik 2 - Dosanjan san

    Dušan Pejčić

    • 0
    • 0
    • 0
    Stefan Luka se vraća – hrabriji, pametniji, i sa više pitanja nego ikada pre! 
    Sanja, Lana, ili... neka treća? Da li će ljubavne dileme dobiti neočekivan obrt? Kako savladati predrasude, suočiti se s izazovima i pronaći snagu tamo gde je najmanje očekuješ? Stefan Luka istražuje šta znači zaista razumeti druge – i sebe. 
    Ova priča je više od dnevnika – to je vodič kroz svet tinejdžerskih problema i velikih snova! Uz neočekivane obrte, smešne situacije, i trenutke koji će ti istovremeno slomiti i ugrejati srce, "Muški dnevnik 2" vodi te na emotivno putovanje koje inspiriše i podseća da čuda nisu samo bajke – ona su svuda oko nas. 
    Priključi se Stefanovoj avanturi i saznaj: 
    Kako prevazići nesigurnosti? 
    Šta zaista znači prava ljubav? 
    Može li jedan neočekivani događaj promeniti ceo tvoj svet? 
    „Muški dnevnik 2“ je priča koja će te nasmejati, dirnuti i podstaći da razmišljaš o pravim vrednostima – savršena audio-knjiga za sve koji veruju (ili žele da poveruju) da se čuda dešavaju baš kad ih najmanje očekuješ! 
    Nastavak tinejdž hit romana „Muški dnevnik”, dobitnika prve nagrade dečje kritike „Dositejevo pero" za 2014.godinu u kategoriji knjiga namenjenih starijem školskom uzrastu.
    Show book
  • Dnevnik jednog dobrovoljca - cover

    Dnevnik jednog dobrovoljca

    Pera Todorović

    • 0
    • 0
    • 0
    Ova knjiga predstavlja autentično svedočanstvo o srpsko-turskom ratu 1876. godine, napisano iz prve ruke od strane Pere Todorovića, novinara i učesnika u borbama. Kroz svoje zapise, Todorović daje živopisne prikaze svakodnevnog života dobrovoljaca – od prvih koraka na frontu, entuzijazma i patriotizma, do surovih borbi, stradanja i razočaranja. 
    Njegov dnevnik nije samo ratna hronika, već i duboko lično svedočanstvo o iskušenjima kroz koja su prolazili srpski borci. Pišući bez ulepšavanja, on beleži ne samo herojske trenutke, već i umor, glad, bolesti i neizvesnost koja je obeležila ratne dane. Kroz introspektivne delove, autor preispituje motive dobrovoljaca, odnos prema oficirima, savezničkim snagama i neprijatelju, dajući čitaocu jedinstven uvid u atmosferu tog vremena. 
    Dnevnik jednog dobrovoljca je jedno od najznačajnijih memoarskih dela srpske književnosti iz 19. veka, nezaobilazno štivo za sve koji žele da razumeju duh i stvarnost srpskih ratova za oslobođenje.
    Show book
  • Hronika paralelnog života - cover

    Hronika paralelnog života

    Vujadin Baljački

    • 0
    • 0
    • 0
    Na prvi pogled – običan čovek. Muž. Otac. Činovnik u nevažnoj firmi. 
    Ali ispod svakodnevne rutine, ispod tišine porodičnog stana, skriva se druga stvarnost – mračna, uzbudljiva i smrtonosno tiha. 
    Kasna jesen 1992. godine. Dok se Jugoslavija raspada u haosu, njegov život dobija neočekivan zaokret. Regrutovan od strane tajne organizacije poznate samo kao Služba, ulazi u svet senki, laži i tajnih misija. Od Beograda, Kipra i Sarajeva, preko Madrida, Sevilje i Dablina, sve do diplomatskih hodnika Vašingtona – ne putuje kao turista, već kao tihi operativac, veran jedino zemlji koju više ni sam ne razume. 
    Ono što počinje kao dužnost, prerasta u životnu sudbinu. Sve do 2018. vodi paralelne živote: jedan stvaran, porodičan i naizgled običan – i drugi, skriven, u službi moći, tajni i pretnji koje nikada ne stižu na naslovne strane. 
    Hronika paralelnog života je uzbudljiv spoj špijunskog trilera, autobiografske ispovesti i istorijskog dokumenta. Svaki datum koji povezuje mesto u kome se odvija radnja, stvaran je i istinit. Ljudi koji su akteri ovog kazivanja, uglavnom su na isti način bili prisutni i stvarni su, ali su im imena izmenjena. Autor nas vodi kroz istinite događaje – ili možda kroz briljantno konstruisanu fikciju? Odluka je vaša. 
    Da li ste sigurni da poznajete ljude oko sebe? Nakon ove knjige, više nikome nećete gledati u oči na isti način.
    Show book
  • Beogradski književni časopis br 72-73-74-75 - cover

    Beogradski književni časopis br...

    Beogradski književni časopis

    • 0
    • 0
    • 0
    Beogradski književni časopis 72-75
     
    proleće-leto-jesen-zima 2024.
    Show book
  • Marija Stjuart - cover

    Marija Stjuart

    Štefan Cvajg

    • 0
    • 0
    • 0
    Na srednjovekovnoj pozornici intriga, dvoličnosti pa i krvavih ubistava Štefan Cvajg u ovom maestralnom istorijskom romanu opisuje psihološke portrete dveju snažnih žena. Jedna od njih, škotska kraljica Marija Stjuart, rastrzana između strasti i ništa manje strastvene borbe za svoju veru, stoji nasuprot engleske kraljice, dvolične i proračunate Elizabete I. Svoj fascinantni životni put, strastvena i lepa, Marija Stjuart okončava najpre u skoro dvodecenijskom zatočeništvu engleske kraljice i na kraju smrću odsecanjem glave, ni u jednom momentu ne pomislivši da se odrekne sopstvene vere.„Moral i politika idu zasebnim putevima. Stoga se jedan događaj prosuđuje sa potpuno različitih stanovišta, već prema tome da li se ocenjuje sa stanovišta čovečnosti ili, pak, sa stanovišta političke koristi. Moralno, pogubljenje Marije Stjuart ostaje kao potpuno neoprostiv akt: protiv svakog međunarodnog prava zadržali su u zatočenju usred mira susednu kraljicu, ispotaje spleli zamku i na najperfidniji način je njoj poturili. Ali, isto tako, ne može se osporiti da je, gledano sa državno-političkog stanovništva, odstranjenje Marije Stjuart za Englesku bila ispravna mera. Jer u politici ne odlučuje – nažalost! – pravo u jednoj meri, nego njen uspeh... Mračnim i krivudavim stazama ide često istorija, ali se na kraju uvek ispunjava istorijski smisao, uvek nužnosti konačno izvojuju svoje pravo“, objašnjava Cvajg pred kraj svoje pripovesti o tragičnoj sudbini kraljice Škotske.
    Show book
  • Живот или само постојање - cover

    Живот или само постојање

    Eduard Wagner

    • 0
    • 0
    • 0
    No AI, No AI translated by Eduard Wagner
    Можете га видети како год желите. Да ли је ово испуњен живот или не, то остављам вама као читаоцу. Наравно да сам направио много грешака, али не могу да кривим друге људе за њих, могу само себе да кривим углавном.
    Show book