Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Grbonja - cover

Grbonja

Pol Feval

Publisher: Memoria Liber Publishing

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Pomalo zasnovana na stvarnim događajima, priča se dešava u Francuskoj u dva različita perioda 1699. i 1717. i uključuje stvarne istorijske likove kao što je Filip II, vojvoda od Orleana.
„Ako ne dođeš u Lagarder, Lagarder će doći tebi!“
Takva je zakletva koju je avanturista Lagarder dao opakom princu od Gonzaga, koji je skovao zaveru da ubije ćerku i prigrabi bogatstvo hrabrog vojvode de Nevera. Princ od Gonzaga ubija vojvodu od Nevera. Anri Lagarder spasava Neverovu ćerku Auroru i odgaja je u izgnanstvu, gde se sprijatelji s devojkom Cigankom Flor. Roman potom opisuje Lagarderov trijumf nad princom od Gonzaga.
Available since: 05/17/2022.

Other books that might interest you

  • Robin Hud - cover

    Robin Hud

    Aleksandar Dima

    • 0
    • 0
    • 0
    Istorijsko-avanturistički roman o jednom od najpoznatijih odmetnika svih vremena, o njegovim pustolovinama u Šervudskoj šumi... njegovoj družini, prijateljima, ljubavima, borbi za pravdu...
    Show book
  • Put oko sveta - cover

    Put oko sveta

    Branislav Nušić

    • 0
    • 2
    • 0
    Na svome putu oko sveta, Jovanča Micić, trgovac iz Jagodine, doživljava mnoge avanture i učestvuje u događajima u zemljama u kojima boravi. U Pešti se fiktivno ženi, na Divljem zapadu je žrtva napada na poštanska kola i postaje šerif. Zatim postaje zarobljenik gusara, biva među kupcima devojaka na dvoru u Kini, u haremu u Persiji... i najzad se trijumfalno vraća u Jagodinu.
    Show book
  • Priča Jevrejina Lutalice - cover

    Priča Jevrejina Lutalice

    Žan d'Ormeson

    • 0
    • 0
    • 0
    Ako postoji duša sveta, njen je pokretač ljubav.
     
    U Veneciji, preko puta Duždeve palate i Crkve San Đorđo Mađore, misteriozni stranac zaljubljenom paru priča o hrišćanstvu, istoriji Rima, značajnim srednjovekovnim i renesansnim događajima, Vikinzima, Stendalu, Gogu i Magogu, Svetom Franji Asiškom, Kublaj-kanu, Kolumbu... otkrivajući im svoju verziju istorije sveta. Ovaj tajanstveni pripovedač zapravo je mitski Ahasfer, Jevrejin koji je odbio da udeli vodu Hristu na putu ka Golgoti i koji je stoga proklet na večni život i lutanje. Priča Jevrejina Lutalice razvija ovaj apokrif u pripovest o ljudskoj istoriji, smislenoj i besmislenoj, prokletoj od samih početaka, a opet ponekad punoj radosti i ljubavi. Učestvujući u brojnim istorijskim događajima ili im svedočeći, Jevrejin Lutalica postaje simbol njihove nespoznatljivosti, a njegova priča ostavlja čitaoca zapitanim nad poznatom istorijom, mitološkim obrascima i civilizacijskim matricama.
    Sažimajući celokupno iskustvo sveta u dijalozima između različitih epoha, autor romana podriva smisao i tajnu tema koje opsedaju čoveka. Objavljena 1990. godine, Priča Jevrejina Lutalice oživljava mit univerzalan poput mitova o Don Žuanu, Šajloku, Prometeju, Faustu, večnim slikama svetske književnosti.
     
    Prevela s francuskog Melita Logo-Milutinović
    Show book
  • Juče - cover

    Juče

    Huan Emar

    • 0
    • 0
    • 0
    U gradu San Agustin de Tango nikada ne znate šta će se dogoditi, ili koga ćete sresti, teško je razlikovati banalno od realnog, a opasnost, delirijum ili istina vrebaju iza ugla. Tokom čitavog dana – jučerašnjeg – obuhvaćenog ovim romanom, glavni junak i njegova voljena supruga prisustvuju neobičnim dešavanjima: muškarca giljotiniraju zbog propovedanja intelektualnih zadovoljstava seksa, u zoološkom vrtu noj proždire lavicu, a možda i ne, jer u Emarovom nadrealnom svetu do izvesnosti je teško doći.
    Emar, savremenik Pabla Nerude i Visentea Uidobra, pisao je pretežno tokom međuratnih godina. Iako je uticaj evropske avangarde na njega očigledan, teško je ne proglasiti ga postmodernističkim piscem, koji je skoro pola veka ispred svog vremena. Pinčon, Vonegat, Gadis i mnogi drugi, idu, nehotice, njegovim stopama, a gotovo sigurno ga nisu čitali.
    Nije teško razumeti zašto su Emarovi savremenici bili zbunjeni ovim romanom. Filozofske peregrinacije nikada nikuda ne vode; primetno je odsustvo političkih i ideoloških skela, čini se da je Emar više zainteresovan za postavljanje pitanja nego za odgovaranje na njih.
    Međutim, ono što je svojevremeno izgledalo kao nedostatak, sada to više nije. Odavno smo shvatili značaj same aktivnosti a ne cilja, kao i to da je potraga za krajnjim značenjem naivna namera.
    Juče je, dakle, jedna krivulja iz prošlog veka, koja izgleda nekako savršeno usklađena sa našim današnjim, a verovatno i sutrašnjim (ne)prilikama.
     
    Prevod sa španskog: Branko Anđić
    Predgovor: Alehandro Sambra
    Show book
  • Marokanska pisma - cover

    Marokanska pisma

    Hose Kadalso

    • 0
    • 0
    • 0
    Marokanska pisma Hosea Kadalsa, napisana u epistolarnom žanru, veoma popularnom posle Monteskjeovih Persijskih pisama, predstavljaju nadasve originalno viđenje problema Španije, čija se istorija, društvo i institucije dovode u pitanje iz jedne neuobičajene perspektive. Osim nepresahle aktuelnosti, živog, duhovitog i britkog stila, literarno stvaralaštvo Hosea Kadalsa, po opštem mišljenju književne kritike, primer je najbolje španske proze XVIII veka.
    Show book
  • Crveni cvet - cover

    Crveni cvet

    Baronica Emuška Orci

    • 0
    • 0
    • 0
    Nedavno veoma zamašan broj plemića uspeo je da izmakne iz Francuske, i da se dočepa Engleske. O njihovom spasenju hođahu čudne glasine; i ta bekstva učestavahu i začudno behu smela; narod je bio oko toga veoma uzrujan. Narednik Gropjer poslat je na giljotinu što je dopustio čitavoj porodici plemića da umakne kroz Severnu kapiju, takoreći ispred njegovog nosa.
    Tvrdilo se da su ta bekstva organizovana od jedne bande Engleza čija je smelost izgledala bez premca, i koji su, prosto iz puke želje da se bave onim što ih se ne tiče, provodili sve svoje dokono vreme u tome da iskradu žrtve koje su zakonito bile namenjene gospođi Giljotini.
    Ove glasine uskoro osvojiše maha i dobiše čudni huk. Nije moglo biti više sumnje da je banda mahnitih Engleza postojala; i držalo se da su oni pod vođstvom čoveka čija smelost i domišljatost izgledaše basnoslovna. Čudne priče pričahu se kako on i oni plemići što bi ih on spasao odjednom, čim bi se obreli kraj kapija postajahu nevidljivi i izmicahu kroz kapije nekim neprirodnim načinom.
    Niko nije video te tajanstvene Engleze; a što se tiče njihovog vođe o njemu se nikad ne govoraše drugačije već s mističnom jezom.
    Građanin Fukije-Tenvil dobijaše u toku dana komad hartije iz nekog mističnog izvora: katkad bi ga našao u džepu gornjeg kaputa, drugi put bi mu ga predao neko iz gomile, u prolazu, kada je išao na sednicu Odbora javne bezbednosti. Hartija je uvek sadržavala kratko obaveštenje da je banda svadljivih Engleza za poslom, i potpis je uvek bio isti: mali zvezdasti cvet, crveni poljski cvet, koji se u narodu zove raznim imenima, a najviše smešnim imenom: Crveno crevce.
    Show book