¡Acompáñanos a viajar por el mundo de los libros!
Añadir este libro a la estantería
Grey
Escribe un nuevo comentario Default profile 50px
Grey
Suscríbete para leer el libro completo o lee las primeras páginas gratis.
All characters reduced
Zapisi dveju mladih žena - cover

Zapisi dveju mladih žena

Onore de Balzak

Editorial: Memoria Liber Publishing

  • 0
  • 0
  • 0

Sinopsis

Rene i Lujza, tek izašle iz samostana, slede dve različite sudbine. Da li u braku treba biti strasti? Ili u njemu tražimo razumnu sreću? Iza ovog „spora“ koji se vodi razmenom pisama, tuča gluvih se suprotstavlja dvema ambicijama: mudra Rene ne zahteva od života ništa manje nego luda Lujza. Debata o braku, Zapisi dveju mladih žena, takođe je priča o rivalstvu. A ako mudrost na kraju trijumfuje nad „romantičarima“ možda se ne treba previše oslanjati na ishod. „Radije bih da me ubije Lujza nego da dugo živim sa Rene“, rekao je Balzak.
Lujza i Rene napuštaju samostan u kome su uspostavile neraskidivo prijateljstvo. Bačene u vihor života kreću različitim putevima: izveštačenost pariskog života i pustoši smrtonosne strasti za jednu, i usamljenost u provincijskoj samoći i samopožrtvovanost na oltaru braka za drugu.
Disponible desde: 30/06/2023.

Otros libros que te pueden interesar

  • Ispovesti - cover

    Ispovesti

    Milica Janković

    • 0
    • 0
    • 0
    Ispovesti su prvo objavljeno delo Milice Janković. Za samo objavljivanje ove zbirke pripovedaka vezuje se interesantna priča – naime, štampana je pod pseudonimom L. Mihajlović, najverovatnije prema imenu njenog ujaka Lazara Mihajlovića, koji je bio Miličin duhovni uzor. Zbirka je koncipirana kao devojački dnevnik prožet raznovrsnim temama: razmišljanjima o ljubavi, položaju žene u srpskom društvu druge polovine 19. i početka 20. veka, razočaranjem u život, snom o lepoti i uzvišenosti duha. Junakinja doživljava sebe kao „bolničarku duša“ – empatu koji svima može udeliti savet, ali se svojih nemira ne može osloboditi.
    Ver libro
  • Crveni cvet - cover

    Crveni cvet

    Baronica Emuška Orci

    • 0
    • 1
    • 0
    Nedavno veoma zamašan broj plemića uspeo je da izmakne iz Francuske, i da se dočepa Engleske. O njihovom spasenju hođahu čudne glasine; i ta bekstva učestavahu i začudno behu smela; narod je bio oko toga veoma uzrujan. Narednik Gropjer poslat je na giljotinu što je dopustio čitavoj porodici plemića da umakne kroz Severnu kapiju, takoreći ispred njegovog nosa.
    Tvrdilo se da su ta bekstva organizovana od jedne bande Engleza čija je smelost izgledala bez premca, i koji su, prosto iz puke želje da se bave onim što ih se ne tiče, provodili sve svoje dokono vreme u tome da iskradu žrtve koje su zakonito bile namenjene gospođi Giljotini.
    Ove glasine uskoro osvojiše maha i dobiše čudni huk. Nije moglo biti više sumnje da je banda mahnitih Engleza postojala; i držalo se da su oni pod vođstvom čoveka čija smelost i domišljatost izgledaše basnoslovna. Čudne priče pričahu se kako on i oni plemići što bi ih on spasao odjednom, čim bi se obreli kraj kapija postajahu nevidljivi i izmicahu kroz kapije nekim neprirodnim načinom.
    Niko nije video te tajanstvene Engleze; a što se tiče njihovog vođe o njemu se nikad ne govoraše drugačije već s mističnom jezom.
    Građanin Fukije-Tenvil dobijaše u toku dana komad hartije iz nekog mističnog izvora: katkad bi ga našao u džepu gornjeg kaputa, drugi put bi mu ga predao neko iz gomile, u prolazu, kada je išao na sednicu Odbora javne bezbednosti. Hartija je uvek sadržavala kratko obaveštenje da je banda svadljivih Engleza za poslom, i potpis je uvek bio isti: mali zvezdasti cvet, crveni poljski cvet, koji se u narodu zove raznim imenima, a najviše smešnim imenom: Crveno crevce.
    Ver libro
  • Među zidovima - cover

    Među zidovima

    Milica Janković

    • 0
    • 0
    • 0
    Zbirka priča Među zidovima je refleksivna proza, u kojoj spisateljica ostavlja svedočanstvo o svom životu, te tako podseća na dnevnik. Upoznaje nas sa svojim mislima, osećanjima i sećanjima dok bolesna leži u krevetu. Okružena belim zidovima, prozorska okna kroz koja vidi parče plavetnog neba i krovove kuća jedina su joj spona sa spoljnim svetom. Iako je svesna svoje bolesti i nemoći, ipak bi da bude bar malo srećna...
    Ver libro
  • Lotijeva ženidba - cover

    Lotijeva ženidba

    Pjer Loti

    • 0
    • 0
    • 0
    Loti je kršten 25. januara 1872, kada mu je bilo dvadeset dve godine i jedanaest dana.
    Kada se krštenje vršilo, u Londonu i Parizu bilo je otprilike jedan sat popodne. Dole na drugoj strani zemljine kugle, u baštama pokojne kraljice Pomare, gde je krštenje izvršeno, bilo je otprilike ponoć.
    U Evropi je bio hladan i sumoran zimski dan. Dole, u baštama kraljičinim, bila je tišina, grozničava čežnja letnje noći.
    Pet osoba prisustvovalo je ovom Lotijevom krštenju, među mimozama i pomorandžama, u toploj i mirišljavoj atmosferi, pod nebom posutim nebrojenim južnim zvezdama.
    To behu: Ariitea, kneginja iz kraljevske porodice, Faimana i Teria, kraljičine dvorkinje, Plumket i Loti, kadeti u marini Njenog Britanskog veličanstva.
    Loti, koji se do tog dana zvao Hari Grant, zadržao je ovo ime u opštinskim knjigama i u spiskovima kraljevske marine, ali njegovi prijatelji usvojiše njegovo novo ime.
    Obred je bio prost; svršio se bez dugih govora, bez velikih ceremonija.
    Ove tri Tahićanke imale su na glavi vence od prirodnog cveća, a bile su obučene u haljine od ružičastog muselina, s repovima. Pošto su uzalud pokušale da izgovore varvarska imena Hari Grant i Plumket, čije tvrde zvuke njihova maorska grla nisu mogla da podnesu, one odlučiše da ih zamene rečima Remuna i Loti, što su imena cveća.
    Sutradan saopštena je ova odluka celom dvoru, i na Okeaniji nije više bilo ni Harija Granta, ni njegovog prijatelja Plumketa.
    Sem toga bi ugovoreno, da prve reči urođeničke pesme: „Loti tajmane, itd...“ kad se tihim glasom zapevaju noću u blizini dvora, znače: „Remuna je tu, ili Loti, ili obojica; oni mole svoje prijateljice da dođu na njihov poziv, ili bar da im nečujno otvore baštenska vrata...“
    Ver libro
  • Kaluđer iz Rusije - cover

    Kaluđer iz Rusije

    Milica Janković

    • 0
    • 0
    • 0
    „Na verandi jedne vile sedela je bolesna devojka i gledala proleće oko sebe i osećala jesen u sebi. U njenoj duši je bilo vedro i ona se radovala tuđem proleću koje i njoj daje toplote i njenim očima uživanje. Ona je došla dotle da više ništa ne želi i bila zadovoljna s malo udobnosti koja je njenoj slabosti bila potrebna.
    I osećala da otkad ništa ne želi, mnogo dobija.
    Proleće oko nje, odeveno u bele i ružičaste velove behara i u zelenu svilu mladog lepljivog lišća, nežno i razdragano, raskošno je rasipalo svoju mladost i mirisalo je na ljubav. U gaju zapevaše slavuji. Obuze je neka draga tuga i ona poče da se seća.
    Bilo je to godine 1902. kad je započela prepisku s njim. Njihovo se poznanstvo na tome i svršilo. A pisma je sagorela sa svim svojim hartijama jednoga dana kad joj se učinilo da crna gospa dolazi i po nju i da je vreme da ostavi ovaj svet. Htela je i što manje traga da ostavi za sobom. Docnije joj je bilo mnogo žao.
    To je bilo u ono doba mladosti kad je svu ljubav iz njenog srca imalo slikarstvo i ruska literatura i kad je pored sve svoje iskrene ali smešne ozbiljnosti i pored sve svoje istinite, ali nerazborite inteligencije imala vrlo detinjastih snova. Priroda voli da se naruga čoveku: kad smo najbolji, onda smo najgluplji...“
    Ver libro
  • Spartak - cover

    Spartak

    Rafaelo Đovanjoli

    • 0
    • 0
    • 0
    Epska saga o čoveku koji je više od svega želeo da bude slobodan.
    U ovom napetom i uzbudljivom istorijskom romanu Rafaelo Đovanjoli nas vodi u teška, opasna i uzbudljiva vremena previranja u Rimskoj republici i upoznaje nas s najpoznatijim gladijatorom na svetu, čovekom koji je u robovlasničkoj republici podigao najmasovniji ustanak robova u istoriji i uzdrmao same temelje Rima, pred čijom je drskošću, hrabrošću, veličanstvenim vojnim uspesima, i strateškom genijalnošću čitava republika drhtala – Tračaninom Spartakom, ali i s mnogim drugim znamenitim istorijskim ličnostima tog vremena – surovim diktatorom Sulom, lukavim Krasom, moćnim Pompejem, hrabrim Julijem Cezarom, principijelnim Katonom, mudrim Ciceronom i mnogim drugim, manje ili više poznatim ljudima koji su obeležili to burno vreme.
    Ver libro