Begleiten Sie uns auf eine literarische Weltreise!
Buch zum Bücherregal hinzufügen
Grey
Einen neuen Kommentar schreiben Default profile 50px
Grey
Jetzt das ganze Buch im Abo oder die ersten Seiten gratis lesen!
All characters reduced
Zapisi dveju mladih žena - cover

Zapisi dveju mladih žena

Onore de Balzak

Verlag: Memoria Liber Publishing

  • 0
  • 0
  • 0

Beschreibung

Rene i Lujza, tek izašle iz samostana, slede dve različite sudbine. Da li u braku treba biti strasti? Ili u njemu tražimo razumnu sreću? Iza ovog „spora“ koji se vodi razmenom pisama, tuča gluvih se suprotstavlja dvema ambicijama: mudra Rene ne zahteva od života ništa manje nego luda Lujza. Debata o braku, Zapisi dveju mladih žena, takođe je priča o rivalstvu. A ako mudrost na kraju trijumfuje nad „romantičarima“ možda se ne treba previše oslanjati na ishod. „Radije bih da me ubije Lujza nego da dugo živim sa Rene“, rekao je Balzak.
Lujza i Rene napuštaju samostan u kome su uspostavile neraskidivo prijateljstvo. Bačene u vihor života kreću različitim putevima: izveštačenost pariskog života i pustoši smrtonosne strasti za jednu, i usamljenost u provincijskoj samoći i samopožrtvovanost na oltaru braka za drugu.
Verfügbar seit: 30.06.2023.

Weitere Bücher, die Sie mögen werden

  • Pometnje pitomca Terlesa i izabrane priče - cover

    Pometnje pitomca Terlesa i...

    Robert Muzil

    • 0
    • 0
    • 0
    U ovom izboru Milorada Sofronijevića pojavljuje se, pored prvenca, kratkog romana Pometnje pitomca Terlesa (1906), skoro celokupan pripovedački opus velikog pisca modernizma ‒ Roberta Muzila.
    Muzil je svakako jedan od ključnih književnika XX veka, iako njegovo stvaralaštvo nastaje ili uprkos „odvratnosti prema pripovedanju” ili kao pokušaj emancipacije pripovedanja od narativnog manira dadilja, koji je, po samom autoru, stil većine pripovedača sve do početka XX veka.
    Muzil u svojim pričama ne želi da oslikava svet, već mu je namera da izbrazda dušu, kako je jednom i sam rekao. Suštinu umetnosti vidi u područjima „između razuma i osećanja, gde se odigravaju ona prava proširenja duše, gde se prepliću intelektualno i emocionalno”.
    U svojim pričama, Muzil raskida sa kauzalno-hronološkim tokom radnje, a sve povezuje značenjima, odbacujući pritom svako pojednostavljeno prikazivanje stvarnosti. Pažnja čitaoca se tako pomera s radnje na jezik i na samu strukturu značenja. Izbor tema za svoje priče Muzil nalazi u onom međuprostoru za koji „u jeziku svakidašnjice i čvrstog, uspravnog hoda još nije postojala reč”, kako stoji u Savršenstvu ljubavi.
     
    Prevod sa nemačkog: Milorad Sofronijević, Đorđe Katić, Svetomir Janković
    Zum Buch
  • Zaverenici Jehove - cover

    Zaverenici Jehove

    Aleksandar Dima

    • 0
    • 0
    • 0
    Ovaj roman obuhvata ključni period revolucije i Carstva, i govori o rojalističkoj zaveri nakon dolaska na vlast Napoleona Bonaparte.
    Zum Buch
  • Blago Pojntona - cover

    Blago Pojntona

    Henri Džejms

    • 0
    • 0
    • 0
    Pripremajući se za brak, Oven Geret traži od svoje majke udovice da se iseli iz porodičnog doma, ostavljajući njegove slavne predmete njemu i njegovoj nevesti. Gospođa Geret ne odobrava svoju buduću snahu i angažuje mladu prijateljicu po imenu Fleda Več da spase kolekcionarske predmete i njenog sina.
    Zum Buch
  • Godine - cover

    Godine

    Ani Erno

    • 0
    • 0
    • 0
    Godine su mi bile u fokusu jer su njen magnum opus, objavljene su u poznim autorkinim godinama, nakon značajnih romana kao što su Mesto pod suncem, Događaj, Jedna žena… i sva ta prethodna ali i naknadna ostvarenja kulminiraju u Godinama i, s druge strane, istovremeno iz njih izviru, i tematski, i stilski i vrednosno. U Godinama, kao uostalom i u svim drugim njenim romanima, sebe i svet piše žena. Međutim, za razliku od drugih dela, ovim romanom obuhvaćen je znatan period, od kraja Drugog svetskog rata, tačnije od početka pedesetih, do početka dvehiljaditih, kroz koji je autorka pokazala kako se menjaju društveni položaj žene, porodica i porodični odnosi, brak, razilaze i kohabitiraju ideologije, pojačava ili slabi interakcija društva i pojedinca, kako nas menjaju nove tehnologije. Pisala je o tome kako smo od slobodarskih revolucija (u Godinama simbolički izraženih kroz ’68) stigli do brutalnog konzumerizma, o odnosu prema imigrantima, problemu s kojim se Francuska već dugo suočava a odnedavno i čitav svet. Pisala je o svom društvenom poreklu, radničkoj klasi, kako pobeći od nje i nastaviti borbu za nju. Roman je prepun zapisa o političkim događajima u Francuskoj i svetu, gde su feministički, socijalni i egzistencijalistički modeli, obrađeni u širem društvenom i dužem vremenskom kontekstu, dobili produbljena značenja.
     
    Između prve i poslednje rečenice: Sve će slike nestati i Sačuvati nešto od vremena u kom nikad nećemo biti, odvija se čitav jedan život, čitava istorija jedne zemlje, čitavo umetničko delo. I odvija se vreme. Ove dve rečenice su razlog pisanja romana, sve će slike nestati… Godine su takođe i roman o vremenu, o načinu da se vrate osećaji koji behu, a koji su nas sastavili takve kakvi jesmo. Osim što su otvorile mogućnost uzbudljivog komparativnog čitanja dva velika romana o vremenu (i Francuskoj), od jednog muškarca, genijalnog Marsela Prusta, i jedne žene, nobelovke Ani Erno, Godine su svakako značajan doprinos književnoj zapitanosti i uznemirenosti zbog te ravnodušne i, možda, jedine stvarne pojave – vremena.
     
    Zbog svega ovoga, za mene su Godine bile jedna od onih knjiga koje fale.
     
    Ljubica Pupezin, iz pogovora
    Zum Buch
  • Stvarni život Sebastijana Najta - cover

    Stvarni život Sebastijana Najta

    Vladimir Nabokov

    • 0
    • 0
    • 0
     
    Posle smrti čuvenog engleskog romanopisca Sebastijana Najta, njegov polubrat V., narator ovog dela, odlučuje da rasvetli sve one misterije koje su obavijale piščev život, ali se pritom suočava sa mnogim preprekama koje ga ometaju u tom naumu. Pred njim iskrsava čitava koprena lažnih, iskrivljenih i nebitnih podataka, koji mu umnogome otežavaju zadatak. Ipak, s vremenom se ispostavlja da je ta priča podjednako zagonetna, podjednako uzbudljiva i intrigantna, ali podjednako (ne)zaokružena kao i sami romani Sebastijana Najta. S jedne strane, V. mora da utvrdi istinsku ulogu ovog autora u društvu koje je neprijateljski nastrojeno prema kreativnim duhovima, a sa druge da dokuči suštinski problem kreacionističke nedorečenosti ljudske prirode. Ali pre svega, mora da rasvetli glavnu misteriju ovog romana i da nam otkrije ko je zaista bio Sebastijan Najt.
    Stvarni život Sebastijana Najta prvi je roman koji je veliki majstor napisao na engleskom jeziku, i to tokom 1938. i 1939. u Parizu, da bi ga objavio tek 1941. Danas mnogi stručnjaci smatraju ovu biografsku metafikciju za prethodnicu postmodernizma u književnosti.
     
     
    Prevod sa engleskog Ljubomir M. Radović
    Zum Buch
  • Priča Jevrejina Lutalice - cover

    Priča Jevrejina Lutalice

    Žan d'Ormeson

    • 0
    • 0
    • 0
    Ako postoji duša sveta, njen je pokretač ljubav.
     
    U Veneciji, preko puta Duždeve palate i Crkve San Đorđo Mađore, misteriozni stranac zaljubljenom paru priča o hrišćanstvu, istoriji Rima, značajnim srednjovekovnim i renesansnim događajima, Vikinzima, Stendalu, Gogu i Magogu, Svetom Franji Asiškom, Kublaj-kanu, Kolumbu... otkrivajući im svoju verziju istorije sveta. Ovaj tajanstveni pripovedač zapravo je mitski Ahasfer, Jevrejin koji je odbio da udeli vodu Hristu na putu ka Golgoti i koji je stoga proklet na večni život i lutanje. Priča Jevrejina Lutalice razvija ovaj apokrif u pripovest o ljudskoj istoriji, smislenoj i besmislenoj, prokletoj od samih početaka, a opet ponekad punoj radosti i ljubavi. Učestvujući u brojnim istorijskim događajima ili im svedočeći, Jevrejin Lutalica postaje simbol njihove nespoznatljivosti, a njegova priča ostavlja čitaoca zapitanim nad poznatom istorijom, mitološkim obrascima i civilizacijskim matricama.
    Sažimajući celokupno iskustvo sveta u dijalozima između različitih epoha, autor romana podriva smisao i tajnu tema koje opsedaju čoveka. Objavljena 1990. godine, Priča Jevrejina Lutalice oživljava mit univerzalan poput mitova o Don Žuanu, Šajloku, Prometeju, Faustu, večnim slikama svetske književnosti.
     
    Prevela s francuskog Melita Logo-Milutinović
    Zum Buch