Svjetovima daleko

Julia Franck

Summary

Svijet i grad, djevojka i mladić – sve je u ono doba imalo dvije strane, sljubljene, ali svjetovima daleko jedna od druge.

Julia se rodila u Istočnom Berlinu. Osam joj je godina kad majka nju i njezine sestre odvodi na Zapad, najprije u prihvatni centar u Marienfeldeu, a zatim na selo, u pokrajinu Schleswig-Holstein. Ondje ne postoji samoća, ali sve je usamljenost. Žive od socijalne pomoći, a osim hirovite majke gotovo da nemaju nikoga. Baku koja je radila za Stasi, na Istoku. Djeda od kojega će bježati, na Zapadu. Od ostale imovine svaka sestra ima drugog odsutnog oca, a Julia još i Johannu, blizanku, još jedan svijet koji se ubrzano udaljava.

Svjetovima daleko, autobiografski roman jedne od najznačajnijih suvremenih njemačkih autorica Julije Franck, suptilno, ali bez milosti progovara o onom najintimnijem: surovosti i ljepoti odrastanja. Kad u trinaestoj godini odluči napustiti dom i otići u Zapadni Berlin, njegova junakinja morat će prijeći više od jedne strogo čuvane granice. Na putu će pronaći i ponovno izgubiti oca, školovati se i raditi, stanovati i dijeliti divlji život s pripadnicima berlinske umjetničke scene prije pada Zida. A onda, na jednoj od granica, upoznat će Stephana. I ljubav. Priča o ljubavnicima iz dva naizgled beskrajno udaljena svijeta u prelijepom romanu Julije Franck ne uokviruje samo umjetnički izazovan prikaz jednog vremena, jednoga društva i jedne obitelji uhvaćene u njima. Ona sama potresna je, bespoštedna potraga za onom silom koja razbijene svjetove iznova može pretvoriti u jedan.

Available since: 09/25/2023.

Print length: 272 pages.

Other books that might interest you

Voli me vise od svega na svijetu...

Mira Furlan, Sasha Zigic

Zivot najvece filmske i kazalisne dive nasih prostora Mire Furlan bio je vise od zivota, prepun uzbudjenja, velicanstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja. U autobiografskoj knjizi dovrsenoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno mocno, svoj zivot i zivote svojih bliznjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvecena.Bez zadrske Mira Furlan citatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmisljanja i karijeru. Voli me vise od svega na svijetu ozivljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, pocetkom sukoba u bivsoj Jugoslaviji za njih vise nije bilo mjesta u novim drzavama. Emotivna, mocna proza u kojoj pratimo zivot mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlucuje za glumu, gdje se smjenjuju sreca i nesreca, proza u kojoj vidimo i lice i nalicje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom recenicom pod kozu. Ne izostavljajući nista i nikoga, ne stedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se cita kao roman. U njoj se ostvaruje "americki san", ali, naposljetku, najvaznija je ljubav, koja joj je pomogla da lakse brodi karijerom.Voli me vise od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjecaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan vec i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen."Da li pisem ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti sto se desavalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uopce zelis znati nesto o tome? Da li ti treba ta teska prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuce sa sobom cijeli svoj zivot, ne nalazeci nacina da je bar nacas odlozi?Ili pisem za sebe, sebi? Zasto? Da li zato da 'bolje razumijem samu sebe' pokusavajuci detektirati skrivenu 'pricu' u rastrkanom, nelogicnom, kaoticnom narativu svojega zivota?Dok sam pokusavala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije moguc, boreci se s rijecima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se nesto jako cudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala drugacija zemlja, zemlja zlokobno slicna mjestu koje smo nekoc napustili s uzasom i u ocaju. Vise nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz nasih domova izvojevale globalnu pobjedu. Vec smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem.Usto, prilicno neobicno, ova knjiga postaje drugacija knjiga. To vise nije knjiga sjecanja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje nesto puno drugacije: molba Americi i svijetu."

Show book

Voli me vise od svega na svijetu...

Mira Furlan, Sasha Zigic

Show book

Stolareva kći - Dnevnički Zapisi

Marina Vujčić

U suludom trku u kojem živimo često nemamo kada zastati da promislimo o sebi, o prošlosti, kontemplirati i uzeti si dovoljno vremena za dokolicu. U dnevničkim zapisima objedinjenima u knjizi Stolareva kći pred nama se otvara svijet Marine Vujčić – intiman, prepun razmišljanja, sjećanja, traženja vremena za sebe i bližnje. Kako sama autorica kaže: “Ovo je moj herbarij. Uberem svježu misao, nalijepim je na stranicu, obilježim datumom i zaklopim bilježnicu.Kad je sljedeći put otvorim, stara misao nije više živa, ali je sačuvana, kao osušena biljka od koje sam u ranijim danima kuhala čaj.”Knjiga sastavljena od tri cjeline – “Herbarij”, “Na Palagruži” i “Selo” – nastajala je gotovo puno desetljeće u kojem se autorici život stubokom promijenio, u kojem ona ostaje ista, a biva sasvim drugačijom. Kroz razmišljanja o knjigama koje čita, prirodi u kojoj uživa, svitanjima, mladicama graška u vlastitom vrtu ili izolaciji na udaljenom otoku Stolareva kći donosi fragmente iz života koji može biti i naš. Naime, “jedino u mislima male stvari mogu poprimiti velike razmjere, i jedino se u njima navodno velike stvari mogu smanjiti do nepostojanja”, zapisat će autorica, u čiju ćemo stvarnost vjerovati onako kako smo dosad vjerovali njezinoj fikciji.

Show book

Die Auserwählte - Das Leben der...

Jasminka Domaš

Edith Stein (1891–1942) wird als jüngste Tochter in eine sehr konservative jüdisch-orthodoxe Familie hineingeboren. Als ausgewiesene Kennerin der jüdischen Kultur und Geschichte berichtet die Autorin Domaš von Edith Steins frühen Zweifeln an der Existenz Gottes. Eine Engelserscheinung bringt sie zwar auf den Weg des Glaubens zurück, allerdings nicht des jüdischen, sondern des christlichen Glaubens. Später beschließt sie, den Karmeliterinnen beizutreten und lässt sich als Teresia Benedicta vom Kreuz katholisch taufen. Die unausweichliche Auseinandersetzung zwischen Edith und ihrer streng jüdischen Mutter stellt einen vorläufigen Höhepunkt des Buches dar und steht in der Tradition des platonischen Dialogs. Das Leben im Kloster kann Edith Stein jedoch letztlich nicht vor den Massendeportationen der Nazis schützen. Sie und ihre Schwester Rosa werden 1942 aus den Niederlanden nach Auschwitz-Birkenau deportiert und dort ermordet. Die geschilderte Deportation wirft wiederum philosophisch-existentielle Fragen auf, die – auch angesichts der unvorstellbaren Unmenschlichkeiten des Vernichtungslagers – letzten Endes nicht beantwortbar sind.

Show book

Danilo Kiš Žamor povijesti

Mark Thompson

Kad je 2014. britanski povjesničar i novinar Mark Thompson objavio Izvod iz knjige rođenih, Priča o Danilu Kišu, mnogi su u njemu prepoznali autora koji uz upućenost nudi inovativnost, a uz vještinu strast – biografa koji je postavio nove standarde kišologije. Sedam godina poslije, u Žamoru povijesti Thompson će čaroliju ponoviti – drugačije.U šest iznimnih eseja život i djelo "velikog i nevidljivog pisca" (kako je Danila Kiša opisao Kundera) Thompson nam približava krećući se vješto po istoj onoj crti na kojoj je Kiševa umjetnost nastajala – granici između Književnosti i Povijesti.Koliko se od budućeg Kiša može pronaći u pismima koja je nakon susreta u Makarskoj slao svojoj prvoj ljubavi, Jean McCrindle, kćeri britanskih komunista? Koliko je na njega utjecao Samuel Beckett, autor za kojega je Povijest bila "nesvjestica" (za Kiša bila je žamor, užasan i neizbježan)? Kako se Kišev aksiom o nedjeljivosti etike i poetike upisuje i čita u njegovim djelima o europskim totalitarizmima, a kako u kontekstu zvjerstava počinjenih na ovim prostorima, krajem istog tog krvavog 20. stoljeća? Kako je u dokumentima na kojima je temeljio svoje priče znao čuti i prenijeti ono što povjesničari prečesto nisu – patnju čovjeka?Da bismo doista vidjeli Kiša, Mark Thompson u Žamoru povijesti nudi nam neočekivanu optiku, motiv koji je Kiš dijelio s Beckettom: oko muhe. Ono će u istu sliku uhvatiti Miroslava Krležu i Jamesa Joycea, Sokrata i Hannah Arendt, Slavka Goldsteina i Emmanuela Le Roya Laduriea. Književnost i povijest, život i san. Više nego zasluženo, za ljubitelje i proučavatelje Danila Kiša, ovu bismo izvanrednu knjigu mogli nazvati prema njezinu zadnjem poglavlju: Alfabet.

Show book

Sve dok

Predrag Finci

“Htio bih zabilježiti još koju riječ o onome što me se tiče, što je činilo moje pisanje, moj život, što je mene činilo, što jesam. Sustižu me slike, oblikuju se misaone cjeline. Tražim odgovore, tražim ih u sebi samom i u razgovoru s odsutnima, u riječima i knjigama, u promišljanjima o neznanom i sjećanjima na proživljeno, svuda i uvijek ih tražim, nanovo nalazim, pa ponovno pitam.”“U nastojanju da kažem svoje izabrao sam esej, a poradi njegove otvorenosti i bliskosti umjetničkom djelu... U svojim se ogledima njihov pisac i sam ogleda. Htio sam oteti filozofiju od akademske krutosti, sačuvati njenu misaonu intrigantnost, a podariti joj slobodu u izrazu. A nadasve mi je bilo do istine, kako iskazati ono što je bit onoga što mislim.”Sve dok zbirka je ispovjednih eseja Predraga Fincija, koja nam donosi “kronologiju” jednog života, jednog čovjeka, filozofa i umjetnika. Života koji ima svoje prije i svoje poslije te granicu između njih koja je nevoljko prijeđena, ali njezin je prelazak doveo do ponovnog susreta – s ishodištima svojega svijeta.“A kada pređemo državnu granicu, kada pređemo iz jedne zemlje, iz jedne kulture u drugu, onda shvatimo snagu svih onih granica koje su u nama, granica koje nikada nećemo preći, koje će u nama zauvijek ostati jer nas opisuju, a postanemo svjesni i onih granica kojih se oslobađamo, jer smo tek s one strane svake granice, svakog ograničenja mi, tek tada potpuno kod sebe i sa sobom.”“Na svojemu misaonom putu uvijek sam se susretao s tri meni najvažnija pitanja: pitanjem subjekta, osjetilnog i onostranog.”“Htio bih još nešto reći prije kraja, kao što je red, jer ni iz posjete bez ‘zbogom’ ne bih otišao.”

Show book