Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Dar - cover

Dar

Vladimir Nabokov

Publisher: Dereta d.o.o.

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Dar je poslednji roman koji je Nabokov napisao na svom maternjem jeziku i verovatno njegovo najuspelije delo iz tog perioda. Simbolično, to je ujedno omaž i zahvalnica velikoj tradiciji ruske književnosti na kojoj je stasao i kao čovek i kao književnik – „ljubavno pismo” Puškinu i Gogolju. Pisan u završnim godinama berlinskog egzila (1935–37), Dar je ujedno i kraj liminalne faze Nabokovljevog skoro pa epskog prelaza iz jedne kulturu u drugu, iz etničkog komfora koji mu je prirodom dat u apatridski nekomfor koji će ga žuljati do kraja života.
Na prvi pogled, Fjodor Godunov-Čerdincev, pisac emigrant i glavni protagonista ovog romana, koji je nakon Boljševičke revolucije pribežište pronašao u Berlinu, neodoljivo podseća na svog tvorca, ali kao i mnogo puta pre i posle, Nabokov poriče bilo kakvo poistovećivanje sa svojim junacima. Postoje dva glavna motiva na kojima počiva arhitektura ovog romana: Fjodorova glavna spisateljska ambicija da napiše životno delo pod nazivom Dar i njegova velika ljubav prema Zini Merc. Kao i uvek, Nabokov razvija i pregršt drugih motiva, poput prirode umetnosti i pisanja, Rusije, smrti, snova i egzila. Iako sam Nabokov tvrdi da u to vreme nije znao dovoljno dobro da uhvati duh ruske emigrantske prestonice – Berlina, jer pre svega nije bio dovoljno kritičan i oštar prema svojim sunarodnicima, čini se da je ovaj roman još jedan primer gde je umetnost pobedila stvarnost jer danas ondašnju rusku emigraciju zamišljamo baš onako kako ju je Nabokov opisivao u svojim delima.
 
Available since: 01/14/2022.

Other books that might interest you

  • Stvarni život Sebastijana Najta - cover

    Stvarni život Sebastijana Najta

    Vladimir Nabokov

    • 0
    • 0
    • 0
     
    Posle smrti čuvenog engleskog romanopisca Sebastijana Najta, njegov polubrat V., narator ovog dela, odlučuje da rasvetli sve one misterije koje su obavijale piščev život, ali se pritom suočava sa mnogim preprekama koje ga ometaju u tom naumu. Pred njim iskrsava čitava koprena lažnih, iskrivljenih i nebitnih podataka, koji mu umnogome otežavaju zadatak. Ipak, s vremenom se ispostavlja da je ta priča podjednako zagonetna, podjednako uzbudljiva i intrigantna, ali podjednako (ne)zaokružena kao i sami romani Sebastijana Najta. S jedne strane, V. mora da utvrdi istinsku ulogu ovog autora u društvu koje je neprijateljski nastrojeno prema kreativnim duhovima, a sa druge da dokuči suštinski problem kreacionističke nedorečenosti ljudske prirode. Ali pre svega, mora da rasvetli glavnu misteriju ovog romana i da nam otkrije ko je zaista bio Sebastijan Najt.
    Stvarni život Sebastijana Najta prvi je roman koji je veliki majstor napisao na engleskom jeziku, i to tokom 1938. i 1939. u Parizu, da bi ga objavio tek 1941. Danas mnogi stručnjaci smatraju ovu biografsku metafikciju za prethodnicu postmodernizma u književnosti.
     
     
    Prevod sa engleskog Ljubomir M. Radović
    Show book
  • Sumnjivo lice - cover

    Sumnjivo lice

    Branislav Nušić

    • 0
    • 0
    • 0
    U prvom periodu svog dramskog stvaralaštva Nušić je bio pod uticajem ruskog pisca Nikolaja Vasiljeviča Gogolja. Sâm pisac o tome govori u predgovoru komediji Sumnjivo lice, koju je prvobitno nazvao „gogoljijada u dva čina“.
    Čuvena Gogoljeva drama Revizor inspirativno je uticala na pisca Sumnjivog lica, ali je on dramski zaplet vezao za naše prilike i naravi.
    Birokratski aparat tadašnje Srbije on ne kritikuje onom žestinom i oštrinom kako to čini Radoje Domanović u svojim satirama, ali ipak dovoljno snažno da vlast Obrenovića prikaže u pravom svetlu.
    Show book
  • Kaluđer iz Rusije - cover

    Kaluđer iz Rusije

    Milica Janković

    • 0
    • 0
    • 0
    „Na verandi jedne vile sedela je bolesna devojka i gledala proleće oko sebe i osećala jesen u sebi. U njenoj duši je bilo vedro i ona se radovala tuđem proleću koje i njoj daje toplote i njenim očima uživanje. Ona je došla dotle da više ništa ne želi i bila zadovoljna s malo udobnosti koja je njenoj slabosti bila potrebna.
    I osećala da otkad ništa ne želi, mnogo dobija.
    Proleće oko nje, odeveno u bele i ružičaste velove behara i u zelenu svilu mladog lepljivog lišća, nežno i razdragano, raskošno je rasipalo svoju mladost i mirisalo je na ljubav. U gaju zapevaše slavuji. Obuze je neka draga tuga i ona poče da se seća.
    Bilo je to godine 1902. kad je započela prepisku s njim. Njihovo se poznanstvo na tome i svršilo. A pisma je sagorela sa svim svojim hartijama jednoga dana kad joj se učinilo da crna gospa dolazi i po nju i da je vreme da ostavi ovaj svet. Htela je i što manje traga da ostavi za sobom. Docnije joj je bilo mnogo žao.
    To je bilo u ono doba mladosti kad je svu ljubav iz njenog srca imalo slikarstvo i ruska literatura i kad je pored sve svoje iskrene ali smešne ozbiljnosti i pored sve svoje istinite, ali nerazborite inteligencije imala vrlo detinjastih snova. Priroda voli da se naruga čoveku: kad smo najbolji, onda smo najgluplji...“
    Show book
  • Robin Hud - cover

    Robin Hud

    Aleksandar Dima

    • 0
    • 0
    • 0
    Istorijsko-avanturistički roman o jednom od najpoznatijih odmetnika svih vremena, o njegovim pustolovinama u Šervudskoj šumi... njegovoj družini, prijateljima, ljubavima, borbi za pravdu...
    Show book
  • Put oko sveta - cover

    Put oko sveta

    Branislav Nušić

    • 0
    • 2
    • 0
    Na svome putu oko sveta, Jovanča Micić, trgovac iz Jagodine, doživljava mnoge avanture i učestvuje u događajima u zemljama u kojima boravi. U Pešti se fiktivno ženi, na Divljem zapadu je žrtva napada na poštanska kola i postaje šerif. Zatim postaje zarobljenik gusara, biva među kupcima devojaka na dvoru u Kini, u haremu u Persiji... i najzad se trijumfalno vraća u Jagodinu.
    Show book
  • Tamni cvet - cover

    Tamni cvet

    Džon Golsvordi

    • 0
    • 0
    • 0
    Tamni cvet je roman-triptih koji prati život i ljubavi Marka Lenana, od mladićkog do zrelog doba.
    U prvom delu (Proleće), Mark je oksfordski student vajarstva koji se zaljubljuje u Anu Stormer, suprugu svog profesora. I u Ani se bude osećanja, ugasla tokom dvanaest godina braka, te između njih dvoje nastupa proleće ljubavi, čiji je svedok tamni cvet sa Alpa. Međutim, pojavljuje se šesnaestogodišnja Silvija...
    U drugom delu romana (Leto), pratimo Marka kao poznatog vajara u naponu životne snage, koji doživljava dramatičnu ljubav s nesrećno udatom Olivom Kremir, dok u trećem delu (Jesen), u poznim godinama života, poklanja srce Nel Dromor, ćerki svog prijatelja. Rastrzanost između supruge i lepe tinejdžerke – poslednja je i uznemirujuća manifestacija „tamnog cveta“ strasti.
    Objavljen 1913, roman prikazuje svet pred neposrednu transformaciju ratom, društvo u kom je ljubavno pismo i dalje mogla dostavljati ruka diskretnog sluge, a stanovnici Pikadilija držali svoje konje u blizini da mogu da galopiraju do Ričmonda na svež vazduh.
    Tamni cvet obiluje impresionističkim opisima i simbolikom, a krase ga izuzetna stilistika i suptilna simetrija koju Golsvordi stvara između likova, ističući cikličnost prirode priče. Onako kako je u Sagi o Forsajtima opisao složene društvene odnose, tako u Tamnom cvetu Golsvordi opisuje zamršene puteve ljubavnih osećanja.
    Prevod sa engleskog: Aleksandar Vidaković
    Show book