Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Zasto su cutale ili majka i cerka o istom ratu? - cover

We are sorry! The publisher (or author) gave us the instruction to take down this book from our catalog. But please don't worry, you still have more than 500,000 other books you can enjoy!

Zasto su cutale ili majka i cerka o istom ratu?

Magda i Nevena Simin

Publisher: DOO Media Art Content

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Da li je dovoljno potpisati dokument o okončanju rata i time onda rat prestane?
 
Knjiga "Zašto su ćutale ili majka i ćerka o istom ratu" napisana je polazeći od teze da posledice ratova truju generacije žrtava sve do sedmog naraštaja.
 
Majka, književnica Magda Simin Bošan preživela je brutalnost batinašnica i logora II svetskog rata i napisala više knjiga o svom putu od hapšenja 1941. do oslobodjenja 1945, a ovde je sažeto jedno njeno autentično svedočenje. Magdina ćerka, spisateljka Nevena Simin, druga generacija preživalih žrtava Holokausta dodaje na svako majčino poglavlje svoje komentare, opisujući svoje rane uzrokovane ratom u kome fizički nije učestvovala.
 
Knjiga je objavljena na srpskom jeziku, a razumeju je oni kojima je maternji hrvatski ili bosanski.
Available since: 08/10/2015.

Other books that might interest you

  • Preko puta - istina - cover

    Preko puta - istina

    Andrija Terzic

    • 1
    • 7
    • 0
    Reč autora:
    Roman se rodio u Holandiji, prilikom jedne moje velike bitke. Bitke sa samim sobom. Da mi je neko sedam dana pre početka te bitke, negde tamo u februaru 2013. godine rekao da ću danas pisati uvodnu reč svog romana, možda bi mu se nasmejao u lice. To dokazuje da se roman, kao i moje pisanje, odjednom neplanirano dogodilo.
    Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli na ovom putu. Načini njihove pomoći se razlikuju, ali srca su ista. Rečenica koju upravo čitate sadrži njihova, na ovom papiru nevidljiva imena, ali ona su vidljiva samo onome kome je vazno da budu vidljiva. Meni. I od srca im hvala za sve . Hvala i onima koji mi nisu pomogli, a trebalo je. Zapravo, njima najviše hvala.
    "Vreme koje ste na bilo koji način proveli izolovani, a pametno ga iskoristili, bez obzira što drugi pretpostavljaju da ste ga izgubili, jeste najbolje moguće vreme."
    (A.T. 15.06.2013. Amsterdam)
    Show book
  • Plivac - cover

    Plivac

    Andrija Terzic

    • 2
    • 78
    • 0
    "Samo plivati! Isplivati iz hladne vode i okrenuti ledja svemu,i mastanjima o onom sto je bilo, i cega nema, i sto bi trebalo da bude, i ovoj obali, i ovom zivotu. Plivati i isplivati."1
    Vidi sebe na obali mora, zasto bi se uopste pitao sta je zivot i ima li nesto vise od takvog uzivanja. Zapitanost moze da bude samo pocetak duhovnog puta i promena na bolje. Ako se ne promeni na bolje, promenice se na gore. Promena je neizbe­zna. Zato on donosi odluku da ucestvuje. Skulptura, onaj gipki pokret, a grcevit, arhitektura tela koja prazni coveka i ostavlja mesto za nameru. Pokret. Plivac. Secanje na ono što smo apsolutno znali. Prirodna sredina. Porodjaj u vodi. Isplivace. Krstenje. Jordan prima na sebe svu tezinu sveta. Iz tog postupka izlazi univerzalni karakter. Izranja. Plivac. Ziv. Takmicar. Posvecenik.Otvoren, na svoj se zadatak trosi ceo. Nakon toga istinski miruje. Ne porobljavaju ga nezdravi nemiri. Ne slabe ga za vazne napore u zivotu. Upoznaje sebe. Pitanje je jedno kod onih sa ljupkom dusom, hoce li ih grubost potopiti kad ispliva? Nema istrajnijeg, u nacinu obostranog pripadanja. On koji pliva i plivanje kao nacin njegovog izrazavanja. Precizan i jasan. Koncentrisan i udubljen. Pribran. Platonove vode teku nagore. Idu ka centru i od njega. Namera plivaca je da ide daleko, u dubinu, ali ne i u duboko. Raduje se, ipak. Zivot tece. Tok misli. Plivamo. Stiks je na kraju. Ne voli reke. Vuce ga pucina. Ciljevi i izazovi, 1 Ivo Andric, Na obali, Sabrana dela Ive Andrica, knjiga deveta, Prosveta, Beograd, 1991. godine
    Show book
  • Pričaj sećanje - iznova posećena autobiografija - cover

    Pričaj sećanje - iznova posećena...

    Vladimir Nabokov

    • 0
    • 0
    • 0
    Pričaj, sećanje! predstavlja Nabokovljeve autobiografske memoare koji obuhvataju 37 godina evropskog razdoblja autorovog života, sve do odlaska u Ameriku sa suprugom i sinom u osvit Drugog svetskog rata. Od pisca kao što je Nabokov nije se ni mogao očekivati faktografski, hronološki zapis njegovog života; on gotovo lirski pripoveda o svojim uspomenama, formiranju književnog identiteta, strasti prema lepidopteriji koja se javila još u ranom detinjstvu, adolescentskim ljubavima i braku sa Verom, boljševičkom teroru, životu u emigraciji, čežnji za izgubljenom domovinom.
    
     
    
    Ovaj briljantni mozaik sećanja sastoji se iz petnaest poglavlja koja su zasebno objavljivana u periodu 1948–1950, prvi put sabrana i objavljena 1951, a izmenjena, dopunjena i ponovo izdata 1966. U ovoj knjizi ljubitelji Nabokovljeve proze mogu pronaći sve ono što inače karakteriše njegove romane i što ga je zasluženo uvrstilo među najveće književnike XX veka: opčinjavajuće opise, britku parodiju, inteligentan i provokativan humor (često na račun njemu tako omraženih psihoanalitičara), česte igre rečima, kompleksnu rečenicu i, nadasve, besprekoran stil.
    
     
    
    Prevod sa engleskog: Alen Bešić, Milica Kecojević, Srđan Vujica
    
     
    „Kada piše o nekome ili nečemu što voli, neodoljiv je; kada piše o nekome ili nečemu što prezire, može uspeti da privuče nečije simpatije, makar samo na trenutak, za predmet svog prezira.“ - The New York Review of Books
    Show book
  • Balzak - cover

    Balzak

    Štefan Cvajg

    • 0
    • 0
    • 0
    Balzak je rođen 1799. u Tureni, bogatoj provinciji, u Rableovoj vedroj otadžbini. U junu 1799, datum je vredan da se ponovi. Te se godine Napoleon – koga je svet, iako već tada uznemiren njegovim delima, još zvao Bonapartom – vratio iz Egipta, pola kao pobednik, pola kao begunac. Tamo, pod tuđim zvezdanim nebom, ispred piramida, tih kamenih svedoka, vodio je bitke, pa se zatim, suviše umoran da ovo grandiozno započeto delo uporno dovede do kraja, provukao na majušnom brodu između vrebajućih Nelsonovih korveta i već nekoliko dana po svom povratku skupio šaku svojih privrženika, očistio Konvent i prigrabio jednim zamahom svu vlast nad Francuskom u svoje ruke.
    Show book
  • Sveti đavo Raspućin i žene - cover

    Sveti đavo Raspućin i žene

    Rene Filep-Miler

    • 0
    • 0
    • 0
    Sveti đavo bio je naslov jednog protiv Raspućina upravljenog pogrdnog zapisa iz pera strahovitog kaluđera Iliodora. Optužbe i tvrđenja tog pamfleta znatno su doprineli stvaranju one lažne i karikirane slike koja Raspućina prikazuje kao prepredenog šarlatana, upravo kao glavnog krivca za propast Rusije.
    Ta slika, stvorena mržnjom tog neprijatelja, postala je otada šablon za Raspućinov portret i tako pružena javnosti. Meteži revolucije dugo vremena su onemogućavali objektivnu korekturu te slike, jer revolucionarnoj frazi koja beše na dnevnom redu nije bila potrebna istinitost; za nju je u toj političkoj borbi bio od važnosti samo efekat. U tom pogledu pak, mučno da bi se mogao poželeti podesniji istorijski portret nego što beše taj koji je bio u stanju da bolje i očiglednije nego bilo koji drugi prikaže svekoliku nedostojnost ranijeg vladavinskog sistema i njegovih predstavnika.
    Za revolucionarnu Rusiju, u njenoj borbi protiv jednog odista u mnogim pogledima preterano neispravnog te prema tome izopačenog sistema, kao što je bio carizam, moglo je to karikiranje ličnosti i situacija izgledati ako ne opravdano a ono bar kao nešto što može da se izvini. Međutim, bez ikakvog dokazanog razloga, Raspućinovu figuru zahvatilo je i uživanje publike u skandalima i senzacijama, i ono je doprinelo svoje da se stvori koliko lažna toliko i, u svojoj šarenoj tehnici, prosta slika jednog banalnog „đavola u čovečjem obliku“.
    Show book
  • Kleopatra - cover

    Kleopatra

    Klod Ferval

    • 0
    • 0
    • 0
    „Premda joj je bilo jedva sedamnaest godina, za Kleopatru se nije moglo reći da je dete. U petnaestoj se udala za brata, koga joj je naturio zakon njene porodice nakon očeve smrti. Ali taj neveran čovek ju je odbacio i ona je morala u progonstvo u kojem je puno toga naučila. Stoga je raspolagala iskustvom kakvim se njene vršnjakinje obično ne mogu pohvaliti. Kakve je utiske stekla ćerka Ptolemeja Auleta u svom detinjstvu na dvoru koji nije skrivao svoje opačine? Njen otac je bio čudan kralj, koji je usred velikih nemira i provala stranaca samo spokojno i tvrdokorno svirao frulu. Bilo kako bilo, proizašla iz rase istančane kulture, sva prožeta samom sobom, književnošću i umetnostima, mlada Kleopatra je neobično rano upoznala život. U uzrastu kad ostale devojke provode svoje dane u gineceju i neguju čednost sanjajući o kojekakvim sitnicama, ona je već bila osetila slast zavođenja i vladanja, i oslobođena svih predrasuda nije se libila da stvarima pogleda pravo u lice. Ona je znala vrednost ljudi. Ali da bi im se svidela ili da bi ih lakše iskoristila, rado je pokazivala svoju duhovitost, živost i učenost...“
    Show book