Add this book to bookshelf
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Write a new comment Default profile 50px
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Spinner ae25b23ec1304e55286f349b58b08b50e88aad5748913a7eb729246ffefa31c9
Mileva Einstein teorija tuge - cover

We are sorry! The publisher (or author) gave us the instruction to take down this book from our catalog. But please don't worry, you still have 600,000 other books to choose from, so you can read without limits!

Mileva Einstein teorija tuge

Slavenka Drakulić

Publisher: Fraktura Publishing House

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeća Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu međusobnom životu, Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrene. Ostaje sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala u životu i koje će tek doživjeti.
Osoba koja je bila predodređena za najveće znanstvene dosege, genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, uvijek druga i drugačija, Mileva Einstein rođena Marić, iz bogate vojvođanske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična kada razmišljamo o položaju žena. Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo češća od nje. Prtljaga tuge koju je nosila od najranije mladosti do smrti, u kojoj su se tijekom vremena samo dodavali tegobni trenuci, od šepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavršenog fakulteta, loše materijalne situacije i teške bolesti najmlađega sina, teret je koji može razumjeti svaka čitateljica ili čitatelj.
Slavenka Drakulić u romanu Mileva Einstein, teorija tuge oživila je genija i njegovu obitelj. Pred nama je iskrsnula opipljiva, stvarna, puna života, ali i depresije, melankolije i ljubavi Mileva, žena u kojoj se ogledaju sve uloge koje žene stalno i iznova podnose i s kojima se nose snažnije od bilo kojeg muškarca.

Who read this book also read:

  • Mišomor za rođake - cover

    Mišomor za rođake

    Radenko Vadanjel

    • 0
    • 3
    • 0
    U novoj zbirci priča Radenko Vadanjel vraća se pitanju što ga je postavio u svome hvaljenom proznom prvijencu Dnevnik besposličara: koliko nas daleko (i duboko) može odvesti nepokretnost? I u Mišomoru za rođake svijet učmalih gradića i sela pozornica je na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji čak i tako postaju sudionici neke od bespoštednih bitaka: borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih. Raspadnute obitelji, i one koje na okupu drži samo interes, vječna podozrivost i umorno suučesništvo rođaka – Vada­njelovi pripovjedni krugovi šire se oko starih obiteljskih kuća i zemljišta, a toplo truplo nekretnine, još zaposjednuto čovjekom, često je jedino čime se život hrani: jedina prilika za pokret. I zato za Vadanjela, ni za njegova čitatelja, nepomičnosti nema. Svijet ljudi ni po čemu se ne razlikuje od ostatka organskoga svijeta: u ritmu koji se ne može i ne treba ubrzavati on se okončava i iznova rađa, a svaki čovjekov pokret – bio on snažan ili malaksao – vodi nas istome ishodu. Mišomor za rođake svijetu u kojem živimo isto je ono što o zapuštenoj obiteljskoj kući kazuje jedan od likova u naslovnoj priči: anamneza psihičkoga stanja, dijagnoza emocionalnog rasapa njezinih stanara.
    Show book
  • Glava velike ribe - cover

    Glava velike ribe

    Ognjen Sviličić

    • 0
    • 1
    • 0
    Jednoga zovu Traktor, bio je branitelj, sad više ne zna što je. Drugi mu je brat, njegovo je božanstvo Novac. Treća, između njih, bratova je žena; ona čeka, a između točaka toga trokuta, na jednoj od zagrebačkih periferija, nešto će se sigurno i dogoditi. Svojim prvim romanom Glava velike ribe Ognjen Sviličić izvrsno radi isto ono zbog čega smo zavoljeli njegove filmove: pronalazi likove, pretvara ih u ljude i pred njima ne zatvara oči. Mjesto je radnje Hrvatska, vrijeme sasvim sigurno danas, a ono što Sviličić u njima vidi, ono što naposljetku prepoznajemo i sami dok nad njegovim junacima strepimo, smijemo se i očajavamo – netko je vrlo nalik na nas. Jer Glava velike ribe jedan je od onih romana koji se ne događaju nekome drugome. Upečatljivim prizorima i uvjerljivim portretima, diskretnim humorom te jezikom koji je i književni i filmski Sviličić nam pokazuje svijet omeđen krhotinama rata i ratama kredita, osvijetljen sjajem tržnih centara i TV-ekrana na kojima se pjeva i pleše, plače i psuje... život previše poznat da bi bio tuđi. Dok piše o tome koliko smo se promijenili i tko smo postali, dok premjerava koliko je daleko čovjek od čovjeka, a Domovina od Tržnoga Centra, autor je samo naizgled neprisutan, samo naizgled bez suda. Taj ćemo sud zacijelo tumačiti kojekako, ali za što god da se odlučimo, u vezi s onim što ga podcrtava neće biti zabune: a to je Sviličićev autorski potpis – ljudskost i želja da razumije.
    Show book
  • Biba okreni se prema zapadu - cover

    Biba okreni se prema zapadu

    Zvonimir Majdak

    • 0
    • 2
    • 0
    „...Očajni otac nestale, možda silom odvedene devetnaestogodišnje Bibe, danima je preklinjao prijatelja Emila da Cicu privoli na tajni sastanak.
    Emil nije imao pojma kome je to Biba zapela za oko, ili pak kome je bila trn u oku. Poslovne tajne nisu joj bile dostupne. Prepisivala je bezazlene spise. Sadržaj od koga se nikome koža ne naježi, niti može država propasti, a kamoli jedna državna ustanova. Opisao ju je Cici kao tipično čeljade našeg podneblja: puno raznovrsnih prava, a obaveze zezni! U duši dobrodušna, iako pomalo lakomislena i vjetrogonjasta. Brza na jeziku koji nije mogla, a niti nastojala, obuzdati. Naročito kad bi trgnula konjak zbog niskog tlaka zraka, što se sve češće događalo. Ako se uzme u obzir da joj je tata poštar pio kao spužva, onda iver nije pao daleko od stabla. Ni s novcem nije znala. Emil joj je nešto malo pozajmio, ali ni do dan-danas nije mu vratila, pa je tu svotu već precrtao. Od vremena do vremena zakašnjavala je na posao, ali joj se gledalo kroz prste, jer je znala zapeti, nadoknaditi i prešutno ostati poslije radnog vremena. Plavokosa, izrazito pjegava, često mijenja način češljanja. Očito nije zadovoljna sobom i još se uvijek traži. Opći dojam: svježa i poželjna. Da, voli pričati o seksu...“
    Show book
  • Himba - cover

    Himba

    Rita Monaldi, Francesco Sorti

    • 0
    • 1
    • 0
    Pariz, 1647. Crni su dani za francusku kraljevinu. Zemlja je već trideset godina u ratu, nameti su iz dana u dan sve veći, narod je na koljenima. Na prijestolju sjedi osmogodišnji dječak, mali Luj XIV., a moć je u rukama njegove majke Ane Austrijske, jednako nevične državnim poslovima. Zato upravlja talijanski kardinal Jules Mazarin, francuski prvi ministar. No previše je toga što Mazarinu ne ide u korist: prebrzo napredovanje, odviše pronicav um – i prije svega to što nije Francuz. Onih koji ga žele ubiti toliko je da moraju stati u red: to će pokušati učiniti pola francuskog plemstva. A kako bi zaštitio kraljicu i maloga Luja, kardinal Talijan okružuje se svojim sunarodnjacima, no, začudo, samo od dva soja: bankarima i glazbenicima. Među njima je i Atto Melani, mladi toskanski kastrat, koji u Parizu započinje svoju munjevitu karijeru. To su dakle mjesto i vrijeme početka nevjerojatne životne pustolovine junaka hit-romana Imprimatur, Secretum, Veritas i Mysterium, čovjeka koji će se uspeti među najpronicavije europske umove i postati prijatelj papa, kneževa i kraljeva te upravljati velikim političkim događajima svojega vremena. Prepreden ali čista srca, napržit ali oprezan kao zmija, mladi će se Atto u Parizu prepunom spletki naučiti snalaziti u najtajnijim državnim poslovima te ovladati najdragocjenijom od sviju za to potrebnih vještina – himbom, "koprenom sačinjenom od časne tame iz koje se ne rađa laž, nego samo mogućnost kratkoga predaha od istine".
    Show book
  • Škola pisanja - cover

    Škola pisanja

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 1
    • 0
    Svaki novi roman Pavla Pavličića privlači pozornost njegovih vjernih čitatelja. Ovaj put je riječ o tzv. školi kreativnog pisanja u jednom našem panonskom gradiću (Vukovaru?). Ali Pavličić ne bi bio Pavličić kad ne bi u roman unio i element fantastike. Ovdje je to stroj za izmišljanje fabula koji pomaže književnicima u njihovu radu. Oko njega se, naravno, vrti i kriminalistički zaplet...
    Show book
  • Masalai - cover

    Masalai

    Ognjen Spahić

    • 0
    • 2
    • 0
    Što su danas utvare suvremenih nomada zarobljenih u malim stanovima sagrađenima u vremenima kada su se stanovi za srednju klasu još i gradili? Jesu li to njihovi roditelji, izgubljene prilike, nenapisane priče i romani, neizgovorene riječi “volim te”, propuštene ljubavi? Tko koga zavodi te zašto i na koji način današnji duhovi obilježavaju i proganjaju čovjeka u urbanoj džungli? To su samo neka od pitanja koja jedan od ponajboljih pisaca svoje generacije Ognjen Spahić otvara u kratkom romanu Masalai. Njegov junak, pisac koji ne može preko usana prevaliti riječ “volim”, autor je niza započetih i nikada dovršenih romana, zarobljen u malom gradu, a njegova majka, profesorica geografije u mirovini, opsjeda ga koliko i on nju. Masalai je roman o pisanju i piscu koji to zapravo i nije, roman koji bolno pokazuje svu nemogućnost suvremenog čovjeka zatočenog u tranzicijskoj močvari da se odmakne od stanja svijesti kolektiva, kojega duhovi proganjaju gdje god da se nađe i koji je jednako ranjiv, naivan i opterećen strahovima kao i plemenski čovjek u džungli.
    Show book