Outros livros que poderiam interessá-lo

• 

  Marilyn Monroe moja majka

  Nela Miranda Blažević-Krietzman

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetke Nede Mirande Blažević-Krietzman protežu se od kalifornijskih obala do Darde, od New Yorka do Zagreba, od slabo obrazovanih iseljenika do vrhunskih intelektualaca, od mladića i djevojaka s iPadima do staraca s PTSP-om. Uvjerljiva u karakterizaciji likova, bes­prije­korna u jezičnim bravurama i igrama te snažna u emo­cijama, autorica u svakoj od trinaest priča u zbirci "Marilyn Monroe, moja majka" oživljava ljude čije su sudbine i životne situacije itekako stvarne i moguće. Usto u priče upleće slavne umjetnice i umjetnike, glumce, pjevače i pisce, koji direktno ili indirektno utječu na njezine junake. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svakoj pripovijetki, u svakom oživljenom komadiću svijeta stvara jedinstvene situacije u kojima se njezini junaci prirodno snalaze, a kroz njih ocrtava probleme pojedinca u suvremenom svijetu, od potrage za identitetom, stvarnim ili izmišljenim, do ljubavnih i emocionalnih vrhunaca, ali i krahova. Marilyn Monroe, moja majka zbirka je pripovjedaka koja ne samo što odražava svijet današnjice ili bliske prošlosti nego i pokazuje kako nije dovoljno ostvariti svojih 15 minuta vorholovske slave, već je presudno postići uravnoteženost sa samim sobom i svojim željama.

  Ver livro

• 

  Mišomor za rođake

  Radenko Vadanjel

  • 2
  • 7
  • 0

  U novoj zbirci priča Radenko Vadanjel vraća se pitanju što ga je postavio u svome hvaljenom proznom prvijencu Dnevnik besposličara: koliko nas daleko (i duboko) može odvesti nepokretnost? I u Mišomoru za rođake svijet učmalih gradića i sela pozornica je na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji čak i tako postaju sudionici neke od bespoštednih bitaka: borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih. Raspadnute obitelji, i one koje na okupu drži samo interes, vječna podozrivost i umorno suučesništvo rođaka – Vada­njelovi pripovjedni krugovi šire se oko starih obiteljskih kuća i zemljišta, a toplo truplo nekretnine, još zaposjednuto čovjekom, često je jedino čime se život hrani: jedina prilika za pokret. I zato za Vadanjela, ni za njegova čitatelja, nepomičnosti nema. Svijet ljudi ni po čemu se ne razlikuje od ostatka organskoga svijeta: u ritmu koji se ne može i ne treba ubrzavati on se okončava i iznova rađa, a svaki čovjekov pokret – bio on snažan ili malaksao – vodi nas istome ishodu. Mišomor za rođake svijetu u kojem živimo isto je ono što o zapuštenoj obiteljskoj kući kazuje jedan od likova u naslovnoj priči: anamneza psihičkoga stanja, dijagnoza emocionalnog rasapa njezinih stanara.

  Ver livro

• 

  Mjesečari

  Ivana Šojat-Kuči

  • 0
  • 0
  • 0

  Zbirka pripovijedaka Mjesečari donosi dvanaest priča čija su poveznica - na krajnje izravan ili pak gotovo nezamjetljiv način - snovi. Priče su to o ljudima koji su shvatili kako je život nešto posve različito od onoga u što su vjerovali. Mjesečari su nastali iz šturih crtica kakve možemo pročitati na stranicama svih crnih kronika svijeta, ali i iz prenapuhanih priča rekla-kazala, koje se poput pokvarena telefona pronose ulicama, četvrtima, pa i čitavim omanjim gradovima. Njihovi su likovi ljudi koji su ranjeni ili ranjavaju, guše se u alkoholizmu, vlastitome ili onome bližnjih, u izdajama i močvarnim brakovima iz kojih ne žele odjedriti zbog banalna straha od moralne osude malih sredina, ljudi koji su čitav život ostali obilježeni zbog ljubavi preko koje su se spotaknuli i djeca koja pate zbog pogrešaka svojih roditelja.  Ove polagane i guste priče nalik su na zemljovide karaktera ljudi kakve svakodnevno susrećemo na ulicama i trgovima, koje gledamo s čuđenjem i pitamo se kako su mogli tako duboko pasti, na samo dno, i ondje ostati. Mjesečari otkrivaju nov, uzbudljiv pripovjedni glas koji bez zadrške i sentimenta razotkriva naličje sretnih života, ulazi u spavaće sobe i stanove te s razornom preciznošću prikazuje svijet lišen ljepote i sreće.

  Ver livro

• 

  Emet i druge priče

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Emet na hebrejskom znači “život” i tom je riječju oživljen Golem. Ispisana na njegovo čelo, ona ga oživljuje, a brisanjem samo jednoga slova, “E”, nastaje Met – “smrt”. Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča. Trajno ih obilježava zločin koji dokle god ostaje nerazriješen i nekažnjen, presudno utječe na sve oko sebe te se vraća poput zloduha i opsjeda ljude i stvari. Ivana Šojat u Emetu propituje tanku granicu na kojoj se miješaju pogansko i kršćansko, znanstveno i onostrano, crtu između života i smrti, dobra i zla, na kojoj se susreću anđeli i duhovi. Prožete atmosferom najboljih horora, ove priče zadiru do srži stvarnoga ja svakoga pojedinca.

  Ver livro

• 

  Kafic na kraju svijeta -...

  John P. Strelecky, Sasha Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ova je inspirativna knjiga nesto poput Galeba Jonathana Livingstona za novi milenij. Sjedeci u kaficu u nekoj teskoj zabiti John se odjednom suocio s pitanjima o smislu zivota. Taj je trenutak za njega bio prekretnica. Kao menadzer u reklamnoj bransi stalno je u zurbi. Zapravo je htio samo natociti gorivo i kratko predahnuti, ali je na jelovniku pored dnevnog menija ugledao tri pitanja: Zbog cega si ovdje? Bojis li se smrti? Vodis li ispunjen zivot? To mu se ucinilo neobicnim i pobudilo je njegovu znatizelju. Stoga je odlucio istraziti tu enigmu zajedno s kuharom, konobaricom  i jednim gostom kafica. Pitanja o smislu zivota u mislima ga odvode daleko od zgrade s uredima uprave, medju kojima je i njegov, na obale Havaja. Pritom se promijenio ne samo njegov odnos prema zivotu, nego i prema drugim ljudima, a saznao je i koliko se toga moze nauciti od mudre morske kornjace. To je putovanje tako najzad preraslo u put k samome sebi. Radi se o knjizi koja je vrlo zivotna, a ujedno humoristicna i dirljiva. Prevedena je na 42 jezika i odusevila je vise od 6 milijuna citatelja. Svakako ce i vas potaknuti na razmisljanje o sustinskim pitanjima i dati vam brojne poticaje za pozitivne promjene u zivotu.

  Ver livro

• 

  Mliječni zubi

  Lana Bastasic

  • 0
  • 0
  • 0

  Dječak kojeg bole očevi zagrljaji, djevojčica koja muči akvarijske ribice, štreberica kojoj ne ide tjelesni, dječaci koji čekaju da im umre bogata baba-tetka i tinejdžerica kojoj otac ne dozvoljava da odraste samo su neki iz impresivne galerije likova koje je stvorila Lana Bastašić, moćan glas nove generacije, u zbirci priča Mliječni zubi. Svaka pojedina priča bez obzira na to započinje li nevino ili direktno uvijek nas odvodi u strah dostojan onoga koji proizvodi klaun Stephena Kinga.Svi su nam junaci bliski – to su naši susjedi, rođaci, i svatko od njih krije nemalu, duboko sakrivenu tajnu koja otkucava da bi prije ili poslije eksplodirala. Svijet odrastanja natopljen je udarcima kaišem, sramom zbog proljeva, zabranama i prisilama. Djeca i tinejdžeri u Mliječnim zubima suočavaju se s tamnim i jezovitim, jer samo tako mogu odrasti, često i prerano. Ona moraju otvoriti prozor da bi istjerala boga iz svoje sobe i krenula dalje.“Centralna tema ove majstorski napisane, stilski besprijekorne i krajnje dirljive zbirke jest djetinjstvo. Možda bi zbog toga netko očekivao nježniju ili čak sentimentalnu knjigu, ali priče u ovoj zbirci su brutalne, onoliko koliko je brutalno odrastanje u duboko trulom društvu koje stoji nasuprot nevinosti osjetljivog i pronicljivog djeteta. Kao što je i očekivano, Lana Bastašić ponovo dokazuje da je jedna od vodećih prozaista u regiji.” – Rumena Bužarovska“Upečatljive, nerijetko uznemirujuće – na način na koji to svaka dobra književnost naprosto mora biti – priče Lane Bastašić uvlače nas u tegoban, traumatičan posao odrastanja. Zli su roditelji i djeca naizmjenice, kao što su mjestimice i topli, velikodušni, izgubljeni. Uzrok ‘devijantnog ponašanja’ suptilno je lociran u patrijarhalno, ksenofobno, šovinističko i seksističko društvo neimenovanog ali opipljivog Balkana.Imaginarni moto ove knjige bi mogao glasiti: ti sâm si jedini superheroj koji te može spasiti ili, kako bi rekli futuristi: treba tući vlastitu Zubić Vilu dok je još mlada.” – Marko Pogačar

  Ver livro