Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Ljeta s Marijom - cover

Ljeta s Marijom

Olja Savičević Ivančević

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
 
“Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”
Available since: 02/23/2024.
Print length: 163 pages.

Other books that might interest you

  • Grad od pare - cover

    Grad od pare

    Carlos Ruiz Zafón

    • 0
    • 0
    • 0
    Tetralogija Groblje zaboravljenih knjiga – započeta Sjenom vjetra, nastavljena Anđelovom igrom i Zatočenikom Neba te maestralno finiširana Labirintom duhova, jedinstvena je posveta gotičkim romanima, ali još više Barceloni, gradu koji se mijenjao od kraja devetnaestog stoljeća do sredine dvadesetoga i u kojem se susreću prokleti pisci, veleindustrijalci, zatočene i hrabre djeve, ljubitelji knjiga...Carlos Ruiz Zafón svojim je romanima stvorio jedinstven svijet koji se s pravom naziva zafonovskim. U njemu se isprepleću uzbudljivi zapleti, ljubavne storije te obožavanje knjiga i pisanja.Grad od pare, posljednja knjiga koju je napisao, u jedanaest priča razotkriva tajnu karte svijeta koju su, između ostalih, docrtavali i Cervantes i Gaudí. Grad od pare ljubavno je pismo nenadmašnog majstora pripovijedanja čitateljima kojim se oprašta od svoga svemira od pare.
    Show book
  • Igra sjena - cover

    Igra sjena

    Joseph O’Connor

    • 0
    • 1
    • 0
    Svjetlo i tama, i mi koji živimo između.Kada je 1878. iz Dublina stigao u London, Bram Stoker bio je mlad, netom oženjen činovnik, kojemu je ponuđen posao iz snova: na poziv velikoga Henryja Irvinga postat će glavni upravitelj tek osnovanoga Kazališta Licej. U godinama koje slijede vulkanski glumac i suzdržani mladić s književnim ambicijama zajedno će stvoriti jedan od najslavnijih londonskih teatara, a kada se Irvingovu ansamblu pridruži najomiljenija glumica epohe, talentirana i neodoljiva Ellen Terry, čini se da im je samo nebo granica.Ali tu je i sjena, i sve ono što se skriva u njoj.U Londonu koji svojom seksualnošću fascinira i sablažnjava Oscar Wilde, a brutalnim ubojstvima terorizira Jack Trbosjek, troje izvanrednih ljudi započinje zajednički život prepun drame, preobrazbi i strasti. Hraneći se svjetlom i tamom, ljubavlju i strahom, na mjestu njihova susreta rodit će se priča o Drakuli – ona kojom će Bram Stoker, godinama nakon svoje smrti, osvojiti književnu besmrtnost.Nagrađivani roman Igra sjena Josepha O’Connora zadivljujući je portret Londona osvijetljenog plinskim svjetiljkama, treptavog od siline života. O’Connorov nestvarno lijepi ukradeni pogled na zlatno doba viktorijanskoga kazališta i njegove najsjajnije protagoniste najmoćniji je kada čitatelja uvodi u njihove najdublje i najmračnije sjene.“Malo je živućih pisaca koji nas tako izvjesno, s tako senzualnim nabojem, tako veličanstvenim rečenicama mogu vratiti kroz vrijeme. Joseph O’Connor je čudo, a Igra sjena trijumf.” – Peter Carey“Joseph O’Connor izuzetno je velik umjetnik i pripovjedač. Razina užitka u ovom je nevjerojatnom novom romanu veličanstvena.” – Sebastian Barry“Uzbudljiv roman, izuzetno napet u nakani da prikaže karaktere onih čije su ljubavi i životi nadahnuli Drakulu. Duboko ganutljiv.” – Essie Fox“Koliko god nam ova iznimno zabavna knjiga govorila o veličanstvenom dosegu prijateljstva i ljubavi, Igra sjena također je dirljiva – ponekad i bolna – priča o prolaznosti, gubitku i istinskoj odanosti.” – The Guardian“Roman intenzivne atmosfere... Silno napet dok tutnji Londonom koji je opustošio Jack Trbosjek, ali upravo moćan i dirljiv dok meditira o skrivenoj seksualnosti.” – The Literary Review“Najveći irski pripovjedač.” – The Sunday Independent
    Show book
  • Nesreća bez želja - cover

    Nesreća bez želja

    Peter Handke

    • 0
    • 0
    • 0
    “U nedjeljnom izdanju koruških Narodnih novina pod rubrikom razno mogla se pročitati sljedeća vijest: ‘U noći na subotu jedna je pedesetjednogodišnja domaćica iz mjesta A. (općina G.) počinila samoubojstvo, uzevši prekomjernu dozu tableta za spavanje.’ Prošlo je sedam tjedana otkako mi je majka umrla i ja bih se rado dao na posao, prije nego što se na sahrani još toliko snažna potreba da pišem o njoj pretvori natrag u onu tupu zanijemjelost, s kojom sam reagirao na vijest o njezinu samoubojstvu.”Ovako Peter Handke počinje svoje izvanredno djelo Nesreća bez želja, o životu i smrti svoje majke iz perspektive sina, ali i objektivna pripovjedača. Ova, po mnogima najvažnija Handkeova knjiga, koja ni nakon gotovo pola stoljeća nije izgubila na aktualnosti, oda je ženi koja je slobodu našla tek u smrti i nesumnjivi dokaz da je Peter Handke već tada pokazao talent vrijedan Nobelove nagrade.“Nesreća bez želja kratki je roman koji je na njemačkom objavljen 1972. i ključ je za razumijevanje biografije ovoga čovjeka i jedna od najsnažnijih i najstrašnijih knjiga koje čovjek ispisuje o sebi. Ona je tačka iz koje će, tridesetak godina zatim, započeti trend autobiografske, seberazarajuće europske proze. Koga zanima od čega je krenuo Karl Ove Knausgaard, neka pročita Nesreću bez želja.” – Miljenko Jergović“Dirljivo i divno napisano.” – Richard Locke, The New York Times Book Review“U Nesreći bez želja autor se konfrontira s majčinim samoubojstvom u priči koja je poput objašnjenja nekog sna koji se ponavlja.” – Chicago Sun – Times“Tajna ove tužne fabule jest u tome da je čovjek čita bez daha. To je uspjeh Handkeova izričaja, njegova žara i distance, ispletenih na najbolji umjetnički način.” – Ulrich Greiner, Die Zeit“Neću oklijevati da nazovem Nesreću bez želja Handkeovim najvažnijim, suštinskim djelom. Ovo je knjiga za koju trebate odvojiti vrijeme da je pročitate.” – Jørgen Herman Monrad“U remek-djelu o majčinu samoubojstvu Handke nam pokazuje kako je jezik zatvor u kojem u patrijarhalnome dobu žena nikad ne dobiva stvarno ‘ja’ da ga može ubiti.” – Simon Lund Petersen
    Show book
  • Prijan Lovro - cover

    Prijan Lovro

    August Šenoa

    • 0
    • 0
    • 0
    Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
    August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
    Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
    Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.
    Show book
  • Nebeski svod - cover

    Nebeski svod

    Olli Jalonen

    • 0
    • 0
    • 0
    Sedamnaesto je stoljeće, na obzoru se javljaju prve zrake prosvjetiteljstva, a na dalekom otoku usred Atlantika dječak Angus sanja veliki san: želi postati znanstvenik, istraživač neba i novih svjetova, baš poput znamenitog astronoma i matematičara Edmonda Halleyja. Marljivo obavlja zadatak koji mu je povjerio gospodin Halley dok je boravio na otoku Svetoj Heleni, noću bilježi položaje zvijezda, a danju broji ptice, i priprema se za dan kada će se otisnuti oceanom u veliki svijet. Život na otoku mistično je lijep, ali egzistencijalno surov, sukobi između upravitelja otoka, farmera, robova i vjerskih fanatika rastu, a nasilje zahvaća i Angusovu obitelj. Dolazi vrijeme za ostvarivanje sna i nezamislivu avanturu: noseći pismo za Halleyja o prilikama na Svetoj Heleni, ušiveno u podstavi košulje, ukrcava se u brod, skriva u košari na jarbolu te, iskusivši svu ljepotu i grubost mora, stiže u London. A onda započinje Angusov novi život...Nebeski svod Ollija Jalonena fascinantan je pustolovni roman o vremenu u kojem su se uspostavljali temelji suvremene civilizacije, ali i dirljiva priča o prijateljstvu dječaka oštra oka, ispunjenog strašću za učenjem i željom za spoznajom istina ovoga svijeta, sa znanstvenikom koji je svojim otkrićima promijenio saznanja o nebu i Zemlji.
    Show book
  • Kad smo napustili Karla Liebknechta - cover

    Kad smo napustili Karla Liebknechta

    Lidija Dimkovska

    • 0
    • 0
    • 0
    U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.
    Show book