Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Bog neće pomoći - cover

Bog neće pomoći

Marko Pogačar

Publisher: Književna radionica Rašić

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Marko Pogačar - ako netko to još nije shvatio - jedan je od najvažnijih hrvatskih umjetnika u kategoriji do tridesete godine života, ali i šire. Cijenjeni i prevođeni pjesnik, kritičar, esejist, publicist (…) objavio je knjigu koja u kontekstu domaće prozne produkcije “strši” na sve moguće načine.Odlično izvedeni zaokreti i kombinatorika pripovjednih perspektiva, spori i depresivno ponavljajući ritam kako samih rečenica tako i priča u cjelini, rafiniran i pažljivo korišten jezik, sve su to odlike zrelog i majstorski izvedenog pripovjednog stila Marka Pogačara.“Bog neće pomoći” knjiga je nakon koje je teško ostati ravnodušan, no apokaliptična pustoš njegovog proznog krajolika nije odbojna, niti je njegova primarna funkcija zastrašujuća, pa čitatelj ovu knjigu ne napušta u bijegu i sa strahom. Dapače, ako je tome dorastao, jedina mu je želja vratiti se pričama još jednom, kao utočištu pred pustim krajolicima današnjega svijeta.Jagna Pogačnik, Jutarnji List

Other books that might interest you

  • Tužna Jele - Povijest gruška - cover

    Tužna Jele - Povijest gruška

    Mato Vodopić

    • 0
    • 0
    • 0
    Dubrovački biskup Mato Vodopić (1816.-1893.), pjesnik, epik i pripovjedač, jedan je od prvih predstavnika realizma u hrvatskoj književnosti.
     
    Pripovijest ili kraći roman Tužna Jele (1868.), temelji se na usmenoj predaji i arhivskoj građi o životu gruških stanovnika čija je egzistencija usko vezana uz more. Roman priča o bolesnoj Jeli koja uzaludno čeka povratak muža Joze i svoja dva sina s mora. Vodopić je kreirao tmurnu atmosferu čekanja, a posebnu uvjerljivost pokazao je u portretiranju gruških žena. Upotrijebljenim lokalnim dubrovačkim govorom unio je dodatnu dozu autentičnosti u djelo.
     
    Objavljena 1868. godine, dakle nekoliko godina prije najvažnijih Šenoinih djela, Tužna Jele se smatra najuspjelijim Vodopićevim djelom. I danas je iznimno popularna na dubrovačkom području.
    Show book
  • Odabrane novele - cover

    Odabrane novele

    Janko Leskovar

    • 0
    • 0
    • 0
    Janko Leskovar (1861.-1949.) svojim proznim djelima naznačava prijelaz hrvatske realističke novele i romana u prozne obrasce modernističkoga razdoblja.
     
    Uspjeh je postigao već prvom svojom novelom, Misao na vječnost, objavljenom u Viencu 1891. godine. Tu, kao i ostale njegove novele odlikuje pesimizam, sumornost i beznađe. Društveni odnosi i socijalna motiviranost postupaka Leskovarovih likova, kao i fabula, u drugome su planu u odnosu na analizu unutrašnjeg života.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Soba Jacka Nicholsona - cover

    Soba Jacka Nicholsona

    Miroslav Mićanović

    • 0
    • 0
    • 0
    Knjiga priča Soba Jacka Nicholsona Miroslava Mićanovića mnogo je manje soba, u prostornom smislu, a mnogo više Jack Nicholson kao raspon likova preko kojih smo iščitavali njegove mnogobrojne glumačke transformacije. Pisana u namjeri prikupljanja bitnih signala svakodnevnoga stradanja i gubljenja slike o realnom, stvarnom mjestu, ili području, gdje bi se opstalo ili trajalo, kako to kaže sam autor, ova knjiga reflektira aktualno vrijeme i kada govori o prošlosti, jednako kao što reflektira vlastiti životni prostor bez obzira govori li o prostorima u književnosti, filmu ili daljinama i blizinama unutar neposrednog iskustva.
    Želeći opisati, ili možda i prije svega – ispisati, svijet u kakvom bismo željeli živjeti, Mićanovićeva knjiga ne bježi od nepredvidivosti, pa i hirovitosti, svjesna da im je nemoguće umaknuti, baš kao što nije moguće decidirano odgovoriti na pitanja koja se ovim pričama otvaraju. A tu je i najčvršće uporište rahlosti strukture, lakoće i otvorenosti koju nam Soba Jacka Nicholsona donosi, ne pokušavajući potisnuti pakleni Nicholsonov osmijeh njegovih najuspjelijih uloga.
     
    Branko Čegec
    
    
    Miroslav Mićanović (Brčko, 15. kolovoza 1960) živio je u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, makedonski, slovački, ukrajinski, litavski, mađarski, poljski, francuski, španjolski, njemački i engleski jezik. Sastavio s H. Pejakovićem izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva Les jeunes Croate (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih Strast razlike, tamni zvuk praznine (Quorum, Zagreb, 1995), uredio s R. Simićem izbor Mlada hrvatska poezija (Apokalipsa, Ljubljana, 2000), Čovjek koji je obitelji nosio kruh; sudionik projekta Posao dvanaestorice, romani u nestajanju (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio pjesmu Job kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Od 2001. do 2003. godine objavljivao u kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu Jednosmjerna ulica, kritike o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku od 2005. do 2006. godine u kolumni Utjeha kaosa. Surađuje i objavljuje poeziju, prozu i kritike na I. i III. programu Hrvatskoga radija (Kutija slova, Poezija naglas, Riječi). Dobitnik nagrada Duhovno hrašće (1998) za knjigu pjesama Zib i Fran Galović (2004) za knjigu priča Trajekt, nagrade Večernjeg lista na natječaju za kratku priču 2003. i 2007. godine. Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa (Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2006), koja je prevedena i objavljena na engleskom (Relations, Zagreb, 2007) i mađarskom jeziku (Jelenkor Kiadó, Pečuh, 2009). Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD (1991–2005), a sada radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sudionik hrvatskih i europskih festivala poezije i kratke priče. Voditelj radionica Put u središte kratke priče, Hodanje uz prugu (poezija) za različite institucije, centre i polaznike. Živi u Zagrebu.
    Show book
  • Priče s ostrva iz grada i sa planine - cover

    Priče s ostrva iz grada i sa...

    Vladimir Nazor

    • 0
    • 0
    • 0
    Vladimir Nazor je autor nekoliko zbirki pripovijetki, koje tematski variraju od alegorije, fantastike i bajke, do kasnijih realističnih novela iz gradskog života.
     
    Zbirka "Priče s ostrva, iz grada i sa planine" (1927.) sadrži autobiografske pripovijetke koje za temu imaju autorove uspomene iz djetinjstva i mladosti. Antologijska je pripovijetka "Voda", u kojoj autor pripovijeda neobični događaj iz djetinjstva na otoku Braču, jedinstvena među Nazorovim pričama i po tome što se u njoj koriste lokalizmi i brački čakavski dijalekt.
     
    Vladimir Nazor (1876.-1949.), književnik, prevoditelj, političar - predsjednik ZAVNOH-a i prvi predsjednik Sabora poslijeratne Hrvatske – rodom s otoka Brača, autor je izuzetno velikog broja pjesničkih i proznih djela za djecu i za odrasle, među kojima se ističu alegorijska pripovijetka (roman) "Veli Jože", bajka "Bijeli jelen", njegove autobiografske pripovijetke, zatim intimna poezija i nacionalne mitološko-legendske pjesme i spjevovi (Hrvatski kraljevi, Medvjed Brundo, Utva zlatokrila), te putopisi i dnevnički zapisi, osobito oni iz vremena Drugog svjetskog rata.
     
    Zbirku "Priče s ostrva, iz grada i sa planine" donosimo u cijelosti, prema prvom izdanju iz 1927. godine.
     
    Lektira za 7. razred osnovne škole.
    Show book
  • Pješčani sat - cover

    Pješčani sat

    Igor Isakovski

    • 0
    • 0
    • 0
    Prostori i sjene svakodnevnogi dramatičnoga nedosegnutog svijeta,u knjizi Pješčani sat makedonskog autora (pjesnika i pripovjedača) Igora Isakovskog, prate junaka priča koje “nikada neće biti do kraja ispričane”. Nezavršenost i nesavršenost određuju onoga koji govori iz vlastitog mraka, koji je svoj protagonist i tumač znakova utisnutih u mapu tijela, u kalendar dana (i noći).
    Putnik i sudionik nevelikih događaja, koji i kad se kreće naprijed, do prve ulice, mjesta ili grada, do prijateljeva stana ili poznatog odredišta, nosi sa sobom rasuti teret prošlosti, gubitaka i nesporazuma. Užitak i stvaranje izgubljenog i lijepog svijeta, koji se zrcali u oceanu ili rijeci, noćnom prizoru, ili iznenadnom susretu, daje na važnosti vremenu i snu, pješčanom satu, koji je okrenut i prema pripovjedaču i prema čitatelju.
    Svečano i umorno, ljubav i druge stvari, odobravanje, studen i uzdrhtalost, naravno, nisu jedini označitelji užitka čitanja proze Igora Isakovskog, jer onaj koji sad počne čitati Pješčani sat, naći će neke sasvim druge žene, muškarce, imena, teme i riječi.
    
         Miroslav Mićanović
    
    Objavljivanje ovog djela omogućeno je uz potporu literarne mreže TRADUKI
    S makedonskog preveli Sibila Petlevski i autor.
    
    
    
    Igor Isakovski (Skopje, 1970-2014), pisac, pjesnik, prevoditelj. Završio je studij svjetske i komparativne književnosti na Sveučilištu Ćirila i Metodija u Skopju, gdje je bio na doktorskim studijima. Magistrirao u Centru za Europske studije (Rodovi i kultura) u Budimpešti. Osnivač je prvog makedonskog e-časopisa: Blesok – književnost i druge umjetnosti (http://www.blesok.com.mk). Radio je kao glavni urednik u svojoj nakladničkoj kući Blesok. Knjige: Pisma (roman, 1991), Crno sonce (pjesme, 1992), Eksplozii, trudna mesečina, erupcii... (priče, 1993), Vulkan – Zemja (pjesme, 1995), Nebo (pjesme, 1996), Blues govornica, (jako kratke proze, 2001), Pesočen časovnik (priče, 2002) (Pješčani sat, 2012), Dlaboko vo dupkata (pjesme, 2004), Plivanje vo prašina (roman, nagrada Prozni majstori, 2005, 2010) (Plivanje u prašini, 2008), Blues govornica II (Godišnja nagrada za najbolji dizajn tiskane knjige, 2006), Stažirajći za svetec (pjesme, 2008), Noćta e najtemna pred razdenuvanje (pjesme, 2009, nagrada IV. Beogradskog festivala poezije i knjige, 2010), CD-ROMovi: [email protected], 2001. i Babylonia, 2004.
    Preveo je pedeset i jednu knjigu (esejistike, poezije i proze). Pjesme i priče objavljene su mu u dvadesetak zemalja. Zastupljen je u brojnim izborima i antologijama u Makedoniji i inozemstvu.
    Posthumno je u hrvatskom prijevodu objavljena knjiga poezije Smrtta ima kosa od morska treva (2013) (Smrt ima kosu od morske trave, 2015).
    Show book
  • Novele i lakrdije - cover

    Novele i lakrdije

    Janko Polić Kamov

    • 0
    • 0
    • 0
    Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde. Djela Janka Polića Kamova izazvala su brojne kontroverze u svoje vrijeme, a objavljivanje im je bilo zabranjivano, dok su mu drame proglašavane neizvedivima i odbijane. Usredotočen na apsurd i paradoks, provocirao je blasfemijom i izrugivanjem religijskim i drugim društvenim vrijednostima, kao i drugim kontroverznim i tabu-temama poput spolnosti, homoseksualizma, ludila, zločina, smrti.
     
    Kamovljeve novele (Brada, Bitanga, Žena, Katastrofa, Žalost, Sloboda...), koje sam naziva i "lakrdijama", obiluju groteskom i psihologijom, ali i društvenom satirom ili, kako sam autor kaže, "karikaturom". Karakterizira ih slobodna motivska asocijacija, stilska razuzdanost i hiperbolizacija.
     
    Naše e-izdanje sadrži sve sačuvane novele Janka Polića Kamova, uključujući i dvije koje su na popisu gimnazijske lektire: Bitanga i Brada.
    Show book