Publisher: Memoria Liber Publishing
Tozuki, objavljen 1922. godine, društveni je roman čija je radnja smještena u prvim godinama Jugoslavije. Naslov romana je kratica za tajno udruženje švercera, ubojica i potkupljivih ministara koji se nekažnjeno sklanjaju u inozemstvo.
Književna čarolija Eve García Sáenz de Urturi uspjela je još jednom: u ruke inspektora Unaija Lópeza de Ayale zvanoga Kraken ponovno je dospio naizgled nerješiv slučaj – krvavo klupko spleteno od burne prošlosti i nasilne sadašnjosti baskijskoga grada Vitorije.Ubojstva koja ujesen 2019. potresaju Vitoriju slijede srednjovjekovni modus operandi, a identična su zločinima opisanim u romanu Gospodari vremena, neočekivanom bestseleru što ga je neznani autor potpisao pseudonimom Diego Veilaz. Trovanje “španjolskom muhom”, poznatom srednjovjekovnom Viagrom, zazidavanje kao u drevnom “zavjetu tame” i zastrašujuće “bačvanje”, bacanje žrtve zatvorene u bačvu s pijetlom, psom, mačkom i zmijom u rijeku – Krakena će natjerati da trag ubojice potraži u životu povijesne ličnosti i glavnoga junaka romana, grofa Diaga Vele, koji se 1192. s opasne misije u tadašnju Victoriju vratio baš na dan vjenčanja svojega brata Nagorna i svoje zaručnice, plemenite Onnece od Maestua.Zvijezda baskijskog noira Eva García Sáenz de Urturi briljira dok u Gospodarima vremena dvije napete priče upleće u roman zastrašujućega tempa, knjigu u kojemu će mračna strana bijeloga grada Krakenu napokon naplatiti danak u onome što mu je najsvetije: prijateljima i obitelji. “Osim što ćete dugo pamtiti njezin prikaz europskog kulturnoga miljea o kojemu znamo tako malo, Eva García Sáenz de Urturi nudi nam dubok uvid u psihologiju serijskih ubojica, vještih i karizmatičnih profesionalaca, koji, lišeni empatije, parazitski vrebaju lakovjerne. Ovaj baskijski noir zaslužuje široku publiku.” – Publishers Weekly “Baš kao i u Šutnji bijeloga grada i Ritualima vode, Gospodari vremena ne prestaju nas iznenađivati, a napetost vlada od početka romana pa sve do njegova kraja. No što se razvoja likova i strukture djela tiče, Gospodari vremena najkompleksniji su nastavak priče o bijelome gradu.” – FantasymundoShow book
Lipnja 1941. pun je Mjesec nad selom uz Bug, rijeku koja svijet dijeli na pola. Na jednoj su njezinoj obali Nijemci, a na drugoj Rusi. Maks i Dora, Židovi iz grada, vjeruju da samo trebaju prijeći na Istok, i svijet će im se ponovo podastrijeti u svojoj dobroti i raskoši. Oblaci u nekom trenutku moraju zakloniti Mjesec i lađar Lubko, koji svakoga tko ima novac prevozi na drugu stranu, smilovat će im se. Skriveni u štaglju, tik uz lokve svinjske krvi i iznutrica, gledaju poljske partizane, dječake koji još uvijek vjeruju da je rat pustolovina i izvršavaju naredbe koje ne razumiju. I njihova nemilosrdnog zapovjednika, vodnika Sivog, koji ih sprema za borbu s “istinskim” neprijateljem. Svi čekaju... vrućina muti razum.Putujući krajolikom svog djetinjstva, više od osamdeset godina nakon povijesno odlučujuće vojne ofenzive, pripovjedač Andrzeja Stasiuka imaginira svijet na rijeci koja se ne zove Stiks, ali koja ima svog lađara Harona. Ljudske priče u predvorju ratnog pakla u romanu Lađar pulsiraju životom – sirovim, prijetećim, začudnim i senzualnim – koji nam iznova otkriva da je književna istina iznad svake druge istine, a u ovom nam slučaju i poručuje: rat nikada ne završi za nekoga tko ga je vidio.Show book
“O tijelu znamo mnogo više nego o duši. Nitko ne može nacrtati atlas duše. Tek ponekad mogu se naslutiti njegove granice. Ondje, blizu njih, kako im se približavate, osjetit ćete snažne vibracije i otkriti detalje toliko fine da ih se teško može opisati našim lijepim, ali ograničenim jezikom. Rizično je, pa čak i opasno približiti se duši. Ali taj prostor mami i što dulje živiš, privlačnost postaje sve jača.” – Ljudmila Ulicka Zbirka O tijelu duše puna je priča o ljubavi. Ljubavi ljubavničkoj i majčinskoj, sporoj i sućutnoj, koja junakinjama Ljudmile Ulicke često dolazi kasno i gotovo uvijek nenadano, ali koja njihovim umornim tijelima poklanja komadić duše koji im nedostaje: vjeru i snagu da žive.Most između tijela i duše možda se zove ljubav, a velika ruska spisateljica ove je priče napisala da bi ga izgradila i ponudila nam pogled, možda čak i pomogla da ga prijeđemo. Ali ponad čega taj most vodi i dokle će nas nositi? Je li duša granica tijela, a smrt granica života, i postoji li išta onkraj fizičkog postojanja? Onako kako nas je navikla svojim veličanstvenim romanima, s mnogo mudrosti i sućuti, topline i finog humora, Ljudmila Ulicka svoje junakinje i junake promatra na najintimnijim od njihovih granica, dok ih prelaze. O tijelu duše knjiga je o onim presudnim trenucima života kada smo najslobodniji i najranjiviji, kada je tijelo i dušu gotovo nemoguće razdvojiti. “Velika spisateljica.” – Libération “Istražujući prirodu ljubavi, Ulicka govori o najdubljim silama koje oblikuju naš život.” – New York Times “Pametne i srdačne, lakonske i pune duhovitosti – takve su priče Ljudmile Ulicke, velike dame ruske književnosti.” – Die ZeitShow book
Helsinki 2016. Olenka sjedi na klupi u parku promatrajući bračni par i njihovo dvoje djece kako se igraju sa psom. Iznenada se trgne jer je netko sjeo pokraj nje. Unatoč proteklim godinama tu bi ženu prepoznala među tisućama drugih. Uostalom, Olenka je ta koja joj je uništila život. I ona će možda sada to isto učiniti njoj. Samo ona zna istinu o tome čime se Olenka bavila, odakle je došla i od koga se skriva. Ipak, na jedan neuhvatljivi trenutak evo ih zajedno – gledaju vlastitu djecu koju odgajaju drugi ljudi. Već u sljedećemu nad njima se nadvijaju sjene prošlosti iz njihove zajedničke domovine Ukrajine, u kojoj su obje bile uključene u unosan biznis pomaganja bogatim Europljanima da postanu roditelji. Međunarodni bestseler Pseći park odvija se na pozornicama suvremene Finske i postsovjetske Ukrajine, na kojima korumpiranost Istoka susreće i hrani pohlepu Zapada, na čijem raskrižju stoje dvije žene uhvaćene u mrežu industrije umjetne oplodnje, iskorištavanja i komercijalizacije ženskog tijela. Sofi Oksanen majstorski plete surovu i realističnu priču trilerske napetosti, koja je ujedno i duboko ljudska priča o odanosti, ljubavi, ambiciji i narušenom povjerenju. Zadivljujući roman o ženi koja ne može pobjeći od čežnje za izgubljenim djetetom, kao ni od moćnika koji je nemilosrdno love. “U Psećem parku, kao i u svojim drugim romanima, Sofi Oksanen rudari živu povijest, iskopavajući otrovne društvene elemente koji imaju eksplozivnu moć.” – Wall Street Journal “U industriji umjetne oplodnje Sofi Oksanen pronašla je savršenu sliku društvene nejednakosti o kojoj je u ovom romanu riječ.” – Jyllands-Posten “U višestruko zastrašujućoj priči o doniranju jajnih stanica i crnom tržištu čitatelja se drži na klackalici između frustracije i fascinacije.” – Daily Mail “Sofi Oksanen piše na jedinstven, opipljiv i oštar način, a radnja se odvija žestinom trilera.” – Maaseudun Tulevaisuus “Roman koji vas drži na rubu živaca do zadnje stranice. Pseći park ambiciozan je po svom zahvatu i hrabar u pitanjima kojima se bavi.” – Les Inrockuptibles “Pseći park šokantna je priča u dobrom starom smislu.” – Berlingske “Životan portret postsovjetske države u kojoj vladaju gangsteri, a iskorištavanje ženskog tijela unosan je posao.” – The Guardian “Oštar i blistav roman zastrašujuće ljepote. Priziva priču o sluškinjama Margaret Atwood.” – Västerbottens-Kuriren “Roman Pseći park još jednom otkriva uvijek težak odnos između Zapada i Istoka. Korupcija, industrija umjetne oplodnje i maternice za iznajmljivanje, pitanja koja su invazijom na Ukrajinu ponovno eksplodirala pred društvom koje okreće glavu.” – ABCShow book
Izniman roman snažnih slika, krugova koji se pretapaju, asocijacija prepunih mirisa i zvukova, prizori bi bili pitoreskni da u potki ove sugestivne i poetske naracije ne leži surov ratni zločin. 'Zovem se Ivana. Živjela sam četrnaest ljeta, a ovo je priča o posljednjem.' Obimom mali, a temom golem, ovaj roman otvorenog prostora i prirode, roman u kojem mrak prevladava nad svjetlom, smrt nad životom, pisan iz perspektive ubijene djevojčice predstavlja nam jezikom nježnosti svu surovost svijeta skrivenog u idili ruralne pastorale. Roman o smrti iz kojeg pjevaju ptice. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. (Seid Serdarević) Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču u Bosni i Hercegovini. Autorica je zbirke kratkih priča „Svetkovina“ (2020.) i romana 'U kasno ljeto' (2022.), koji je osvojio nagradu Tportala za najbolji hrvatski roman objavljen u prethodnoj godini. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju kratku priču, među njima i nagrade 'Ranko Marinković'. Živi u Mostaru. Hvala Zoranu Čubrilu i Christianu Bushillu za pročitane citate u knjizi.Show book
Kratki roman Annie Ernaux Jedna žena autorica je posvetila ženi čiji je život formirao i njezin: svojoj netom preminuloj majci. Konzervativizam, tradicija, rodni i klasni identitet samo su neka od pitanja kroz koja Ernaux, odvagujući osjećaje te izbjegavajući klišeje, pruža gotovo dokumentaristički uvid u žensku egzistenciju - od djevojaštva, preko majčinstva pa sve do starosti zasjenjene demencijom i neminovnom smrti. Ernaux u Jednoj ženi čitatelju kroz svoje memoare ostavlja sjećanja na sudbinu njezine majke, od tvorničke radnice u kojoj je prisiljena raditi od adolescencije, do staračkih domova i bolnica, i to u doba kada se francusko društvo nalazi na pragu tranzicije u jedno otvorenije, u kojem obrazovanje postaje ulaznicom u povlašteni svijet srednje klase. Porijeklom iz ruralne, predrasudama bremenite Normandije, ona svim silama nastoji izbjeći konzervativno rodno nasljeđe te osigurati dostojanstveniji život za svoju kćer. Trnovit je to put na kojem su međugeneracijski konflikti neizbježni, put između budućeg, dostojanstvenijeg života i sadašnjosti koju pokušavamo napustiti, katkad ni ne znajući što ćemo ondje zapravo ostaviti. Nobelova nagrada 2022. godine Annie Ernaux istaknula je kao jednu od najčitanijih suvremenih francuskih književnica. Rođena 1940. u radničkoj obitelji, svoje pisanje ukorjenjuje u osobnim iskustvima i sjećanjima, nastojeći uhvatiti i dočarati suštinu običnih života. "Annie Ernaux je srušila sve tabue o tome što žene smiju, a što ne smiju pisati." - The New York Times "Drugim riječima, to je ljubavna priča, gorko-slatka kao i sve najbolje. Koliko o svakoj ženi, toliko i o jednoj posebnoj, francuska autorica Ernaux u svom autobiografskom romanu lakonski opisuje surove stvarnosti starosti za ženu koja je nekada bila živahna i - neovisna." - Kirkus Reviews Audio knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.Show book
