Publisher: Memoria Liber Publishing
Tozuki, objavljen 1922. godine, društveni je roman čija je radnja smještena u prvim godinama Jugoslavije. Naslov romana je kratica za tajno udruženje švercera, ubojica i potkupljivih ministara koji se nekažnjeno sklanjaju u inozemstvo.
Sve, reci nam sve! Tako su zavapili fanovi Pipsa, a Dubravko Ivaniš te je molbe uslišao.S guštom.45 pitanja i jednako toliko odgovora, 45 tema i jednako toliko načina na koje im se može pristupiti, 45 posve autentičnih i originalnih uvida u sve što pitaocima može pasti na pamet, a na pamet im može pasti svašta. Od sasvim osobnih tema, preko filozofskih, pa do onih koje se tiču umjetničkog procesa, u knjizi 45 Dubravko Ivaniš otkriva neke dosad nepoznate tajne najzagrebačkijeg od svih zagrebačkih bendova, ali nam i, namjerno ili ne, dopušta da upoznamo njega. Osobu.Promišljen i duhovit, precizan i uporan, perfekcionist koji se do beskraja tvrdoglavi oko stvari koje su mu važne, sve je to Dubravko Ivaniš i sve to u ovoj se knjizi fino vidi, ali vidi se i to da on nije samo glazbenik, nego je, bez imalo sumnje, i – pisac!Svoje razmišljanje nekad ilustrira anegdotom, drugi put pribjegne slojevitoj metafori, vodi nas na koncerte, probe, u garažu i na veliku pozornicu. U jučer i u blisko sutra, ali i u nepogrešivo danas. Svakom njegovom rečenicom sve je jasnije: pred nama je pisac kojem su riječi – pa i kad nema glazbe da ih prati – oružje kojim itekako zna rukovati.Show book
Svjetlo i tama, i mi koji živimo između.Kada je 1878. iz Dublina stigao u London, Bram Stoker bio je mlad, netom oženjen činovnik, kojemu je ponuđen posao iz snova: na poziv velikoga Henryja Irvinga postat će glavni upravitelj tek osnovanoga Kazališta Licej. U godinama koje slijede vulkanski glumac i suzdržani mladić s književnim ambicijama zajedno će stvoriti jedan od najslavnijih londonskih teatara, a kada se Irvingovu ansamblu pridruži najomiljenija glumica epohe, talentirana i neodoljiva Ellen Terry, čini se da im je samo nebo granica.Ali tu je i sjena, i sve ono što se skriva u njoj.U Londonu koji svojom seksualnošću fascinira i sablažnjava Oscar Wilde, a brutalnim ubojstvima terorizira Jack Trbosjek, troje izvanrednih ljudi započinje zajednički život prepun drame, preobrazbi i strasti. Hraneći se svjetlom i tamom, ljubavlju i strahom, na mjestu njihova susreta rodit će se priča o Drakuli – ona kojom će Bram Stoker, godinama nakon svoje smrti, osvojiti književnu besmrtnost.Nagrađivani roman Igra sjena Josepha O’Connora zadivljujući je portret Londona osvijetljenog plinskim svjetiljkama, treptavog od siline života. O’Connorov nestvarno lijepi ukradeni pogled na zlatno doba viktorijanskoga kazališta i njegove najsjajnije protagoniste najmoćniji je kada čitatelja uvodi u njihove najdublje i najmračnije sjene.“Malo je živućih pisaca koji nas tako izvjesno, s tako senzualnim nabojem, tako veličanstvenim rečenicama mogu vratiti kroz vrijeme. Joseph O’Connor je čudo, a Igra sjena trijumf.” – Peter Carey“Joseph O’Connor izuzetno je velik umjetnik i pripovjedač. Razina užitka u ovom je nevjerojatnom novom romanu veličanstvena.” – Sebastian Barry“Uzbudljiv roman, izuzetno napet u nakani da prikaže karaktere onih čije su ljubavi i životi nadahnuli Drakulu. Duboko ganutljiv.” – Essie Fox“Koliko god nam ova iznimno zabavna knjiga govorila o veličanstvenom dosegu prijateljstva i ljubavi, Igra sjena također je dirljiva – ponekad i bolna – priča o prolaznosti, gubitku i istinskoj odanosti.” – The Guardian“Roman intenzivne atmosfere... Silno napet dok tutnji Londonom koji je opustošio Jack Trbosjek, ali upravo moćan i dirljiv dok meditira o skrivenoj seksualnosti.” – The Literary Review“Najveći irski pripovjedač.” – The Sunday IndependentShow book
Žena izlazi na stanici metroa Barbès u Parizu. Bulevarom Magenta, pa Ulicom Ambroise-Paré stiže do bolnice Lariboisière gdje će čuti rezultate testa na HIV kojem se podvrgla. Taj događaj potiče sjećanje na drugi koji se zbio četrdeset godina ranije, 1963. Annie Duchesne je dvadesettrogodišnja studentica i trudna je. Dijete ne može zadržati, a pobačaj je u Francuskoj ilegalan. Prepuštena sama sebi, pronalazi „tvoriteljicu anđela“, babicu koja u svojem stanu, u pariškom sedamnaestom arondismanu, izvodi abortus. Taj zahvat dovodi Annie u smrtnu opasnost. Zbog komplikacija završava u bolnici gdje se suočava s osudama i prijezirom liječnika, sramom i poniženjem. Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku. Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.Show book
Na jednoj strani ponora divlji je turski konjanik nakon neuspjele opsade Beča, a na drugoj Gorazd Dimec, mladi i nadobudni član stranke Slovenija Slovencima, netom nakon proglašenja neovisnosti. Sve između građa je prvoga romana Zorana Predina. Sve između život je i povijest koje poznajemo.Na svoj prepoznatljivi način – s mnogo fine erotike, istančanosti i ironije – Predin u Mongolskim pjegama iz bezdana prošlosti izvlači vojske i nježnosti, ljubavi i pokolje, pletući od sudbina svojih likova priču o jednoj obitelji, koja bi lako mogla biti i priča o jednome narodu, ili jednome kontinentu, ili svakome od njih.Pogled koji preko ponora povijesti s Gorazdom Dimcem izmjenjuje strašni Drugi nijem je, ali, srećom, Zoran Predin tu je da nam ga prepriča. Govori o turskim pljačkama i jugoslavenskim tajnim službama, o pokrštavanjima i otrežnjenjima, o avionskim i ostalim nesrećama, crnom talogu i još crnjem humoru usuda.Ako je netko u stanju oduprijeti se i prekinuti začarani krug klanja počinjenih u ime čistoće vjere, rase, ideologije ili jezika, za Predina je to uvijek samo slobodni, tvrdoglavi, nepotkupljivi, svojom-glavom-misleći pojedinac. Osoba koja misli i voli preko granica.Mongolske pjege posvećene su i napisane takvim ljudima. Čak i ako ih u romanu možda – baš kao ni u životu – nema previše.“Zoran Predin nikada, ni kao pjesnik ni kao pisac, nije htio biti smrtno ozbiljan i kad bih morao opisati stil njegova pisanja, rekao bih da se radi o plemenitoj ironiji. Zavodi nas opisima razbuktale zabranjene ljubavi i tekst profinjeno navlažuje prepoznatljivo vragolastom erotičnošću, kako bi potom na zaljubljene djevojke, kao giljotinu, mogao spustiti turske silovatelje, korzikanske zrakoplovne nesreće ili podivljale konje. Kod malokoga tragičnost zna biti tako vedra kao kod njega. Kad se čitatelj, naime, tamo prema kraju romana, osvrne unatrag na obiteljsko nasljeđe Gorazda Dimca, nad jadnikom se jednostavno sažali. Što je tako strašno zgriješio taj čistokrvni čovjek, pita se, da mu je pisac njegovo slovensko podrijetlo zamrljao svime što mu je došlo pod prste, od turskog sjemena do špijuniranja za OZNA-u, od masovnih pokolja do pedofilije.” – Goran Vojnović“Vojske su prolazile škropeći naše zemlje svim tjelesnim tekućinama, krvlju, znojem, mokraćom, slinom i sjemenom. I tko bi u tome mnoštvu bioloških tragova našao tko je tu sve bio. Zoran Predin spustio se spiralom DNK sve do mračnih dubina povijesti, do naših najskrovitijih tajni, ispisujući jednu uzbudljivu, duhovitu, ‘spolno močnu, silno zdravu’ priču.” – Ante TomićShow book
Tko je zapravo bila Sylvia Plath? Kako je voljela, tugovala, radovala se i gdje je, usred bivanja majkom i suprugom, pronalazila prostor da bude i autorica?Euforija na maestralan način daje odgovore na najbitnija pitanja o Plath otvarajući nam pogled u zadnju godinu njezina života prije samoubojstva. Ovaj roman, pisan u prvom licu, na izuzetno inovativan i moderan način donosi nam kroz oči kultne pjesnikinje priču o svim ženama i borbi da uz majčinstvo i pritisak patrijarhata ostvare i vlastite ambicije. Čitatelj zaista na svakoj stranici postaje Sylvia Plath, osjeća njezinu tjeskobu, razornu nemoć, patnju i nemogućnost da se othrva neminovnom kraju. Sa svakom rečenicom pulsira tragedija, nemogućnost da se bude prihvaćen i voljen, kako od nas samih tako i od drugih. Ovom knjigom, kao rijetko kojom, moguće je doći i do vlastitih najdubljih i najtamnijih mjesta, ona uvjerljivo secira usamljenost, najintimnije ljudske strahove i nade. Ipak, ovaj tekst je i više od uvjerljive fikcije, on je nevjerojatno poetsko tkivo koje čitatelja svojim jezičnim i stilskim dosezima drži neprestano budnima i oduševljenima. Elin Cullhed dala je Euforijom Sylviji Plath novi, suvremeni glas koji ju je podigao na univerzalnu razinu; postala je simbol borbe žena u svakodnevnim nastojanjima da ostvare vlastitu kreativnost.Show book
Izniman roman snažnih slika, krugova koji se pretapaju, asocijacija prepunih mirisa i zvukova, prizori bi bili pitoreskni da u potki ove sugestivne i poetske naracije ne leži surov ratni zločin. 'Zovem se Ivana. Živjela sam četrnaest ljeta, a ovo je priča o posljednjem.' Obimom mali, a temom golem, ovaj roman otvorenog prostora i prirode, roman u kojem mrak prevladava nad svjetlom, smrt nad životom, pisan iz perspektive ubijene djevojčice predstavlja nam jezikom nježnosti svu surovost svijeta skrivenog u idili ruralne pastorale. Roman o smrti iz kojeg pjevaju ptice. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. (Seid Serdarević) Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču u Bosni i Hercegovini. Autorica je zbirke kratkih priča „Svetkovina“ (2020.) i romana 'U kasno ljeto' (2022.), koji je osvojio nagradu Tportala za najbolji hrvatski roman objavljen u prethodnoj godini. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju kratku priču, među njima i nagrade 'Ranko Marinković'. Živi u Mostaru. Hvala Zoranu Čubrilu i Christianu Bushillu za pročitane citate u knjizi.Show book
