Other books that might interest you

• 

  Sjećanja sjećanja

  Maria Stepanova

  • 0
  • 0
  • 0

  “Najviše sam voljela malu seriju razglednica s noćnim fotografijama gradova – vrtovi u sumraku, osvijetljeni tramvaj u oštrom zavoju, prazan vrtuljak, izgubljeno dijete stoji pored cvjetne gredice držeći u rukama nepotreban obruč. No, sat je kucao, a barometar naviještao oluju. Svima su rođaci plesali u povijesnom plesnom ansamblu, a moji kao da su ostali iza scene. Bilo je tu još nešto, što je dio moje ostavine: to je predodžba o našem rodu kao ženskome, kao o nizu čvrstih žena koje su sve imale muževe, ali njima je bilo namijenjeno manje svjetala pozornice, kao da su u priči bile samo junakinje, a oskudijevala je junacima. Generacija babuška kao da je pretpostavljala nasljedni red samo od kćeri: činilo se da jedna izlazi iz druge, a posljednja je stekla pritom dar i priliku biti jedinom pripovjedačicom.” Ruska spisateljica Marija Stepanova u sjajnom romanu Sjećanja, sjećanja rekonstruira povijest židovske ruske obitelji koja je uspjela izmaknuti mlinskom kolu 20. stoljeća. Knjiga koja pokazuje kako da uočimo ljepotu gdje ju drugi ne vide i pokažemo blagost prema detaljima vlastitih života koje inače zaobilazimo zasluženo je ušla u uži krug za nagradu Man Booker International. Nostalgično, toplo i ironično – ukratko: zavodljivo i očaravajuće štivo.

  Show book

• 

  Nas tri

  Shida Bazyar

  • 0
  • 0
  • 0

  Hani, Kasih i Saya prijateljice su odmalena. Prve poljupce i prve udarce, prva pijanstva i prva otrežnjenja u stambenom naselju za pridošlice izniklom na rubu malog njemačkog grada – sve su ih prošle zajedno. Danas, njih tri još su nerazdvojne: prijateljice, čuvarice i sestre po oružju u ratu koji se vodi na ulicama, po uredima i na društvenim mrežama. Ratu koji mi ostali najčešće ne vidimo, ili možda biramo ne vidjeti.I zbog toga, zbog njih i nas, Shida Bazyar napisala je roman čija nas prkosna energija tjera da tugujemo i smijemo se, očajavamo i bjesnimo zajedno s njegovim junakinjama. S neustrašivom Sayom, koja svud oko sebe prepoznaje diskriminaciju i rasizam i ne oklijeva nazvati ih njihovim imenom. S Kasih, koja nakon bolnog prekida s dečkom uzaludno obilazi burzu rada tražeći priliku i posao. S Hani, koja radi previše, a zarađuje premalo i nikada se ne zauzima za sebe. Nas tri Shide Bazyar počinje novinskom viješću koja radikaliziranu muslimanku Sayu M. optužuje da je izazvala požar u kojemu je stradalo više stanara jedne zgrade, ali sve što slijedi blistava je, savršeno satkana mreža uzroka i posljedica, gorkih istina i slatkih laži, u koju su, zahvaljujući moćnom glasu i talentu njemačke autorice, pred nama uhvaćeni rastuća ksenofobija i jačanje krajnje desnice, svijet u kojemu je kudikamo lakše biti domaćin, bijelac i muškarac. Shida Bazyar nije mogla biti aktualnija ni jasnija. Napisala je knjigu nakon koje se ne ostaje sjediti skrštenih ruku, beskompromisan roman o savezu triju mladih žena – i o jedinome što im omogućuje život u društvu koje ne trpi one drugačije: bezuvjetnom prijateljstvu.

  Show book

• 

  Snoviđenje svijeta

  Werner Herzog

  • 0
  • 0
  • 0

  Godine 1945., kada je Japan kapitulirao, Hiroo Onoda bio je časnik carske vojske kojemu je povjerena obrana malog otoka na Filipinima. Uvjeren da rat još uvijek traje i suživljen s prašumom, on će gotovo trideset godina nastaviti voditi imaginarni rat u kojem mu neprijatelji nisu protivničke trupe, već nemilosrdna priroda i vlastiti demoni. Tumačenjem blještavih satelita na nebu i glasova sa zaplijenjenog radija Onoda će za to vrijeme sklapati svoju lucidnu ideju 20. stoljeća, od fragmenata koji do njega pronalaze put iz stvarnog svijeta.Kultni redatelj i pisac Werner Herzog, koji u svojim ostvarenjima istražuje ekstremno iskustvo i približava se nedohvatnim istinama onkraj ludila, upoznao je u Japanu Hirooa Onodu, čovjeka s posebnom prošlošću. A zatim je i ispisao priču o epskoj i apsurdnoj borbi na tankoj granici jave i sna ovog japanskog vojnika, roman Snoviđenje svijeta, blistavi i razigrani niz slika o smislu i besmislu našeg postojanja.

  Show book

• 

  Štajga ili put u maglu

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Andrija, šef željezničkoga kolodvora u Vinkovcima, popularne štajge, svakodnevno balansira između dvije pustoši, one na željeznici, ali i one u vlastitoj kući. On je dragovoljac Domovinskog rata sa svojim traumama i tugama, živi svjedok vremena kad su Vinkovci, a s njima i Slavonija, bili “pupak svijeta”, ali jednako tako i svjedok propasti ne samo željeznice već i grada. Njegovi sinovi odlučili su prekinuti generacijsku tradiciju rada na željeznici i uputili se na rad u inozemstvo ili sezonski na more. A njegov brak s Katarinom na svakodnevnoj je kušnji učmalosti, dosade i nemogućnosti da se učini promjena.Štajga ili put u maglu roman je o Hrvatskoj danas, o zemlji koju napuštaju mladi, u kojoj sve završava kao na slijepom peronu, o ljudima koji moraju pronaći sebe da bi mogli shvatiti druge. O ljubavi, koju treba njegovati poput krhke biljke, o obitelji koja nestaje. Ivana Šojat ispisala je posvetu željeznici i vremenu u kojem je gradić u panonskoj ravnici imao perspektivu, ljudima koji su zaspali i zapeli u noćnoj mori, ali koji imaju nadu da će se iz nje probuditi.“Što se više udaljavamo od te mladosti, to nam se češće vraća misao o uništenju, o onome što smo propustili.Sve što teglimo u sebi, sve što je preko nas prešlo. Oblikuje nas to. Ne znamo kakvi bismo bili bez toga. Zato nismo ono što smo propustili. I teško nam je, teško nam je o tome govoriti. Ne može čovjek govoriti o neostvarenom. Sve žalopojke o neostvarenom su nagađanja.‘Ne možemo sanjati budućnost’, kažem Kati, koja u sanjarici iz kredenca traži pojmove ‘vlak’, ‘vojska’, ‘alkohol’, ‘opijanje’, ‘željeznica’, ‘pjevanje’, ‘kavana’.Kata me ne sluša. Slovka pojmove za dešifriranje magijskih poruka što ih snovi dovlače iz budućnosti.”

  Show book

• 

  Panterin sjaj

  Krisztina Tóth

  • 0
  • 0
  • 0

  Čekamo u redu u pošti, kod frizera, u trgovačkom centru; šetamo psa, sami ili u društvu nenadano pronađenog srodnika; promatramo one drugačije odjeće, različitih pogleda i jezika, one druge boje kože, ponekad suviše svijetle, ponekad suviše tamne. Vozimo se javnim prijevozom po gradu tako nalik na naš, ili vlakom bježimo iz njega, a onda i iz zemlje u kojoj smo rođeni. Novim očima znatiželjno i začuđeno gledamo ljude koje susrećemo svakoga dana: krhku umirovljenicu kako agresivno u trolejbusu napada djevojku u crvenim hlačama koja čita (!), jer sigurno je strankinja; dobru staru tetu koja je cijeli svoj život teško radila, ali ima problem s Romima; ljubaznog taksista koji se jako trudi u prometnoj špici dovesti nas na odredište, no nikako mu nije jasno zašto sve te imigrante i beskućnike ne stave pod šator i puste plin. Brojni su ti Drugi...Pedeset priča, pedeset ključeva za čuvstveno, intuitivno i kritičko razumijevanje mađarske (i svoje) svakodnevice, riječi koje bez premišljanja izgovaramo, misli koje ponekad uspijemo ne izgovoriti. Empatijom, umijećem da ne sklizne u sentimentalnost i poigravanjem stereotipima Krisztina Tóth zbirkom priča Panterin sjaj otvara vrata iza kojih, mislili smo, nema ničeg više. Maestralno hvata trenutke života, pokreće emocije, a onda ih izvrne, te nam pokaže da ni mi nismo nevini u nepravdama ovoga svijeta.

  Show book

• 

  Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih...

  Olga Tokarczuk

  • 0
  • 0
  • 0

  Na visoravni uz poljsko-češku granicu zaredaju se misteriozna ubojstva. Prva je žrtva krivolovac Veliko Stopalo, što nikoga naročito ne uznemiri, no kad u bunaru pronađu Zapovjednika policije, a onda netragom nestane i lokalni tajkun Wnętrzak, ljudi se počinju pitati operira li mjestašcem zvanim Lufcug serijski ubojica. Uza sva su mrtva tijela misteriozni tragovi – zar je moguće da su se miroljubive srne odlučile obračunati sa sljedbenicima sv. Huberta, zaštitnika lovaca? Ili je neki čovjek, u dvojbi je i pripovjedačica, građanka Duszejko, osjetio gnjev koji uvodi red i vraća dar jasnoće viđenja?Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju sjajan je roman u kojem uz uzbudljivu radnju i šarmantno pripovijedanje nobelovka Olga Tokarczuk britko komentira posttranzicijsku današnjicu, gdje se ljudi “ne znaju udružiti i stvoriti zajednicu, nego žive u zemlji neurotičnih individualista od kojih svaki, čim se nađe među drugima, počinje poučavati, kritizirati, vrijeđati i pokazivati svoju nedvojbenu nadmoćnost”. Domišljata i duhovita kritika društva, napeta radnja i lepeza likova koje može smisliti samo Olga Tokarczuk garancija su da će Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju, kako su konstatirali kritičari, nekima promijeniti pogled na svijet, druge možda protresti u njihovoj zoni komfora, no nitko ga neće moći prestati čitati!

  Show book