Outros livros que poderiam interessá-lo

• 

  Odlazak sa stanice Atocha

  Ben Lerner

  • 0
  • 0
  • 0

  Adam Gordon sjajan je i krajnje nepouzdan mladi američki pjesnik s prestižnom stipendijom u Madridu. Međutim, malo piše, uglavnom puši, šeta, ide u muzeje, čita Tolstoja, Lorcu i Ashberyja, flertuje s Isabel, a pomalo i s Teresom... i istražuje mogućnosti umjetnosti te autentičnost uopće u današnjem svijetu. Pomoću sitnih laži, dizajnerskih lijekova, hašiša i drugih opijata eksperimentira sa svim vrstama granica, posebno onima u sebi, među ljudima i u poeziji. Je li poezija esencijalna umjetnička forma ili tek zaslon za projekcije čitatelja? Jesu li odnosi s ljudima koje upoznaje u Španjolskoj lažni kao što su to, kako sam strahuje, njegove pjesme? Nakon 11. ožujka 2004. i krvavog terorističkog napada na stanicu Atocha pitanje je kako će se Adam suočiti s novom stvarnošću.
   
  Drski debitantski roman Odlazak sa stanice Atocha Bena Lernera, finalista National Book Awarda, proza je koja meandrira između komičnoga i tragičnoga, samoprijezira i nadahnuća. Jedinstven je to portret umjetnika u mladosti u dobu Google-pretraživanja, farmaceutskih proizvoda i spektakla.
   
  “Krajnje čarobno. Lernerova lažljiva, puna samomržnje, o lijekovima ovisna, briljantna protuha od junaka nezaboravan je lik, a njegov glas govori glazbom koja je nepogrešivo i na posebno zabavan način samo njegova.” – Paul Auster
   
  “Izvanredan roman o sjecištima umjetnosti i stvarnosti u suvremenom životu.” – John Ashbery
   
  “Ovaj prvijenac impresionira svojim majstorstvom, inteligencijom i zajedljivošću.” – L’Express
   
  “Bildungsroman, meditacija i dokoličarska priča ispričani preciznim, misaono moćnim i genijalno duhovitim glasom.” – The New York Times Book Review
   
  “Intenzivno i neobično briljantno.” – The Guardian
   
  “Ben Lerner pronicljivo istražuje kako nas vlastito opsesivno kritičko promišljanje može navesti da svoju ulogu u svijetu osjetimo kao iskrivljenu, nestvarnu i neautentičnu dok neopazice polako urastamo u vlastitu buduću kožu.” – Brian Evenson
   
  “Odvažna, ova iznenađujuće gusta, a nevelika knjiga govori koliko o budućnosti poezije, toliko i o lažima i nekomunikativnosti... Evo pisca kojeg treba pratiti, nesumnjivo.” – Le Magazine littéraire
   
  “Odlazak sa stanice Atocha iskričavo je inteligentan roman, duhovita, živa i originalna proza u svakoj svojoj rečenici.” – Jonathan Franzen
   
  “Najduhovitija knjiga o samoći za koju znam i najtužnija komedija o usamljenosti i lažima. Nevjerojatan prvijenac koji zaslužuje sav uspjeh koji je postigao.” – Daniel Kehlmann

  Ver livro

• 

  Nebeski svod

  Olli Jalonen

  • 0
  • 0
  • 0

  Sedamnaesto je stoljeće, na obzoru se javljaju prve zrake prosvjetiteljstva, a na dalekom otoku usred Atlantika dječak Angus sanja veliki san: želi postati znanstvenik, istraživač neba i novih svjetova, baš poput znamenitog astronoma i matematičara Edmonda Halleyja. Marljivo obavlja zadatak koji mu je povjerio gospodin Halley dok je boravio na otoku Svetoj Heleni, noću bilježi položaje zvijezda, a danju broji ptice, i priprema se za dan kada će se otisnuti oceanom u veliki svijet. Život na otoku mistično je lijep, ali egzistencijalno surov, sukobi između upravitelja otoka, farmera, robova i vjerskih fanatika rastu, a nasilje zahvaća i Angusovu obitelj. Dolazi vrijeme za ostvarivanje sna i nezamislivu avanturu: noseći pismo za Halleyja o prilikama na Svetoj Heleni, ušiveno u podstavi košulje, ukrcava se u brod, skriva u košari na jarbolu te, iskusivši svu ljepotu i grubost mora, stiže u London. A onda započinje Angusov novi život...Nebeski svod Ollija Jalonena fascinantan je pustolovni roman o vremenu u kojem su se uspostavljali temelji suvremene civilizacije, ali i dirljiva priča o prijateljstvu dječaka oštra oka, ispunjenog strašću za učenjem i željom za spoznajom istina ovoga svijeta, sa znanstvenikom koji je svojim otkrićima promijenio saznanja o nebu i Zemlji.

  Ver livro

• 

  Pseći park

  Sofi Oksanen

  • 0
  • 0
  • 0

  Helsinki 2016. Olenka sjedi na klupi u parku promatrajući bračni par i njihovo dvoje djece kako se igraju sa psom. Iznenada se trgne jer je netko sjeo pokraj nje. Unatoč proteklim godinama tu bi ženu prepoznala među tisućama drugih. Uostalom, Olenka je ta koja joj je uništila život. I ona će možda sada to isto učiniti njoj. Samo ona zna istinu o tome čime se Olenka bavila, odakle je došla i od koga se skriva. Ipak, na jedan neuhvatljivi trenutak evo ih zajedno – gledaju vlastitu djecu koju odgajaju drugi ljudi. Već u sljedećemu nad njima se nadvijaju sjene prošlosti iz njihove zajedničke domovine Ukrajine, u kojoj su obje bile uključene u unosan biznis pomaganja bogatim Europljanima da postanu roditelji.
   
  Međunarodni bestseler Pseći park odvija se na pozornicama suvremene Finske i postsovjetske Ukrajine, na kojima korumpiranost Istoka susreće i hrani pohlepu Zapada, na čijem raskrižju stoje dvije žene uhvaćene u mrežu industrije umjetne oplodnje, iskorištavanja i komercijalizacije ženskog tijela. Sofi Oksanen majstorski plete surovu i realističnu priču trilerske napetosti, koja je ujedno i duboko ljudska priča o odanosti, ljubavi, ambiciji i narušenom povjerenju. Zadivljujući roman o ženi koja ne može pobjeći od čežnje za izgubljenim djetetom, kao ni od moćnika koji je nemilosrdno love.
   
  “U Psećem parku, kao i u svojim drugim romanima, Sofi Oksanen rudari živu povijest, iskopavajući otrovne društvene elemente koji imaju eksplozivnu moć.” – Wall Street Journal
   
  “U industriji umjetne oplodnje Sofi Oksanen pronašla je savršenu sliku društvene nejednakosti o kojoj je u ovom romanu riječ.” – Jyllands-Posten
   
  “U višestruko zastrašujućoj priči o doniranju jajnih stanica i crnom tržištu čitatelja se drži na klackalici između frustracije i fascinacije.” – Daily Mail
   
  “Sofi Oksanen piše na jedinstven, opipljiv i oštar način, a radnja se odvija žestinom trilera.” – Maaseudun Tulevaisuus
   
  “Roman koji vas drži na rubu živaca do zadnje stranice. Pseći park ambiciozan je po svom zahvatu i hrabar u pitanjima kojima se bavi.” – Les Inrockuptibles
   
  “Pseći park šokantna je priča u dobrom starom smislu.” – Berlingske
   
  “Životan portret postsovjetske države u kojoj vladaju gangsteri, a iskorištavanje ženskog tijela unosan je posao.” – The Guardian
   
  “Oštar i blistav roman zastrašujuće ljepote. Priziva priču o sluškinjama Margaret Atwood.” – Västerbottens-Kuriren
   
  “Roman Pseći park još jednom otkriva uvijek težak odnos između Zapada i Istoka. Korupcija, industrija umjetne oplodnje i maternice za iznajmljivanje, pitanja koja su invazijom na Ukrajinu ponovno eksplodirala pred društvom koje okreće glavu.” – ABC

  Ver livro

• 

  Shantaram

  Gregory David Roberts

  • 0
  • 1
  • 0

  Shantaram, ime koje znači Čovjek Božjeg Mira, dobio je onaj koji mu se najmanje nadao – odbjegli zatvorenik, bivši ovisnik i pljačkaš, očajnik koji je iz Australije pobjegao u Indiju s krivotvorenim ispravama, bez prošlosti, bez nade, bez imena.  A čime stranac može zaslužiti takvo ime u prenapučenom, kaotičnom, zastrašujućem i zadivljujućem gradu poput Bombaya?  Baš kao i njegov tvorac Gregory David Roberts, junak romana Shantaram zaronit će u Indiju ne štedeći se i otvorena srca – spoznat će i raj i pakao, živjeti u najsiromašnijem slamu, lijećiti u improviziranoj klinici, naukovati kod kralja bombayske mafije.  Potraga za iskupljenjem vodit će ga kroz Indiju kakvu je iskusio malokoji zapadnjak: u društvu prosjaka i gangstera, mudraca i glumaca, prostitutki i svetaca prolazit će kroz tržnice ljudima i pušionice opijuma, kroz skrovita mjesta koja mogu promijeniti svako srce, sve do zatvora i rata, sve do izdaje i ubojstva. Shantaram je epski, po mnogoćemu zadivljujući roman, koji osvaja pričom iza koje stoji golemo, fascinantno životno iskustvo njezina autora. Ako postoji književno djelo koje za pogled izvana može otključati Indiju – od najblistavijih do najmračnijih njezinih mjesta – onda je to ovaj roman, pun ljudskog razumijevanja, iskrenosti i ljubavi.

  Ver livro

• 

  Sjećanja sjećanja

  Maria Stepanova

  • 0
  • 0
  • 0

  “Najviše sam voljela malu seriju razglednica s noćnim fotografijama gradova – vrtovi u sumraku, osvijetljeni tramvaj u oštrom zavoju, prazan vrtuljak, izgubljeno dijete stoji pored cvjetne gredice držeći u rukama nepotreban obruč. No, sat je kucao, a barometar naviještao oluju. Svima su rođaci plesali u povijesnom plesnom ansamblu, a moji kao da su ostali iza scene. Bilo je tu još nešto, što je dio moje ostavine: to je predodžba o našem rodu kao ženskome, kao o nizu čvrstih žena koje su sve imale muževe, ali njima je bilo namijenjeno manje svjetala pozornice, kao da su u priči bile samo junakinje, a oskudijevala je junacima. Generacija babuška kao da je pretpostavljala nasljedni red samo od kćeri: činilo se da jedna izlazi iz druge, a posljednja je stekla pritom dar i priliku biti jedinom pripovjedačicom.” Ruska spisateljica Marija Stepanova u sjajnom romanu Sjećanja, sjećanja rekonstruira povijest židovske ruske obitelji koja je uspjela izmaknuti mlinskom kolu 20. stoljeća. Knjiga koja pokazuje kako da uočimo ljepotu gdje ju drugi ne vide i pokažemo blagost prema detaljima vlastitih života koje inače zaobilazimo zasluženo je ušla u uži krug za nagradu Man Booker International. Nostalgično, toplo i ironično – ukratko: zavodljivo i očaravajuće štivo.

  Ver livro

• 

  Ne žive svi isti život

  Jean-Paul Dubois

  • 0
  • 0
  • 0

  Paul Hansen već dvije godine služi kaznu u zatvoru na periferiji Montreala, gdje dijeli ćeliju s Hortonom, članom Hells Angelsa osuđenim za ubojstvo. Sin danskog pastora i lijepe Francuskinje, koja je vodila art-kino u Toulouseu, prije zatvora dulje je od četvrt stoljeća živio u Kanadi kada se dramatični incident dogodio.U vrijeme događaja Hansen je bio nadstojnik u L’Excelsioru, rezidencijalnoj stambenoj zgradi, u kojoj je savjesno i požrtvovno obavljao svoj posao. I ne samo to, bio je dobri duh zgrade, uvijek pri ruci njezinim stanarima, i dok su tugovali, bolovali, starjeli, pa i umirali. Kad nije bio zauzet održavanjem zgrade ili pomaganjem izgubljenim dušama L’Excelsiora, pridružio bi se Indijanki Winoni, odvažnoj pilotkinji hidroaviona, koja ga je zajedno s njihovom kujicom Nouk dizala visoko u nebo, iznad oblaka. Ali u jednom trenutku sve se promijenilo.
   
  Goncourtom nagrađeni roman Ne žive svi isti život čovječna je, inteligentna i tragikomična priča o životu. Autor Jean-Paul Dubois, vođen snažnim osjećajem zajedništva, ali i revoltom protiv svih oblika nepravde, oslikava portret društva u kojem osuđeni ubojica pokazuje više ljudskosti nego birokratski nastrojeni mozgovi čiji je jedini cilj smanjiti troškove.
   
  “Upečatljiv roman o izgubljenoj sreći.” – France-Press
   
  “Dubois posjeduje ljudskost ukorijenjenu u srcu, ali ni o čemu ne gaji iluzije... Ovaj koktel humora, inteligencije i emocija poslužen je vrlo svjež i s naizgled improviziranom elegancijom.” – BibliObs
   
  “Dirljiva priča o sanjaru satjeranom u kut... Lakoća uravnotežena odsjajima oštrog realizma.” – Financial Times
   
  “Prekrasna rasprava o tome kako zabrljati svoj život, u kojoj nalazimo sve Duboisove opsesije i zbog toga smo vrlo sretni. Riječ je o kosilicama, Harley-Davidsonima s njihovim vrlo preciznim referencama, vjeri, snažnoj ženi, psima i malo šamanizma.” – Le Monde des livres
   
  “U ovom veličanstvenom romanu sve svjetluca i oscilira između komedije i melankolije.” – Berliner Zeitung
   
  “Duboisova konstrukcija graniči sa savršenstvom... Nema stranice na kojoj nam je dosadno jer iščekujemo shvatiti kako je ovaj hrabri momak završio u zatvoru.” – L’Obs
   
  “Remek-djelo... Puno ljudskosti, melankolije, ironije.” – Philippe Claudel
   
  “Ljudska drama u kojoj se isprepleću krivnja i nevinost, u kojoj se pravo i pravda više ne mogu pomiriti – scenarij stvarnog života.” – Ö1
   
  “Dubois ležerno opisuje male i velike udarce sudbine, uvijek s velikom empatijom i lucidnim poznavanjem ljudske prirode.” – Kleine Zeitung
   
  “Knjiga nam daruje rog obilja i ostavlja nas bogatima, zadivljenima i vrlo sretnima.” – Südwest-Presse
   
  Ova knjiga objavljena je uz potporu Programa pomoći izdavaštvu „A.G.Matoš“ koju dodjeljuje Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj.

  Ver livro