Outros livros que poderiam interessá-lo

• 

  Kad smo napustili Karla Liebknechta

  Lidija Dimkovska

  • 0
  • 0
  • 0

  U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.

  Ver livro

• 

  Mliječni zubi

  Lana Bastašic

  • 0
  • 0
  • 0

  Dječak kojeg bole očevi zagrljaji, djevojčica koja muči akvarijske ribice, štreberica kojoj ne ide tjelesni, dječaci koji čekaju da im umre bogata baba-tetka i tinejdžerica kojoj otac ne dozvoljava da odraste samo su neki iz impresivne galerije likova koje je stvorila Lana Bastašić, moćan glas nove generacije, u zbirci priča Mliječni zubi. Svaka pojedina priča bez obzira na to započinje li nevino ili direktno uvijek nas odvodi u strah dostojan onoga koji proizvodi klaun Stephena Kinga.Svi su nam junaci bliski – to su naši susjedi, rođaci, i svatko od njih krije nemalu, duboko sakrivenu tajnu koja otkucava da bi prije ili poslije eksplodirala. Svijet odrastanja natopljen je udarcima kaišem, sramom zbog proljeva, zabranama i prisilama. Djeca i tinejdžeri u Mliječnim zubima suočavaju se s tamnim i jezovitim, jer samo tako mogu odrasti, često i prerano. Ona moraju otvoriti prozor da bi istjerala boga iz svoje sobe i krenula dalje.“Centralna tema ove majstorski napisane, stilski besprijekorne i krajnje dirljive zbirke jest djetinjstvo. Možda bi zbog toga netko očekivao nježniju ili čak sentimentalnu knjigu, ali priče u ovoj zbirci su brutalne, onoliko koliko je brutalno odrastanje u duboko trulom društvu koje stoji nasuprot nevinosti osjetljivog i pronicljivog djeteta. Kao što je i očekivano, Lana Bastašić ponovo dokazuje da je jedna od vodećih prozaista u regiji.” – Rumena Bužarovska“Upečatljive, nerijetko uznemirujuće – na način na koji to svaka dobra književnost naprosto mora biti – priče Lane Bastašić uvlače nas u tegoban, traumatičan posao odrastanja. Zli su roditelji i djeca naizmjenice, kao što su mjestimice i topli, velikodušni, izgubljeni. Uzrok ‘devijantnog ponašanja’ suptilno je lociran u patrijarhalno, ksenofobno, šovinističko i seksističko društvo neimenovanog ali opipljivog Balkana.Imaginarni moto ove knjige bi mogao glasiti: ti sâm si jedini superheroj koji te može spasiti ili, kako bi rekli futuristi: treba tući vlastitu Zubić Vilu dok je još mlada.” – Marko Pogačar

  Ver livro

• 

  Gospodari vremena

  Eva García Sáenz de Urturi

  • 0
  • 0
  • 0

  Književna čarolija Eve García Sáenz de Urturi uspjela je još jednom: u ruke inspektora Unaija Lópeza de Ayale zvanoga Kraken ponovno je dospio naizgled nerješiv slučaj – krvavo klupko spleteno od burne prošlosti i nasilne sadašnjosti baskijskoga grada Vitorije.Ubojstva koja ujesen 2019. potresaju Vitoriju slijede srednjovjekovni modus operandi, a identična su zločinima opisanim u romanu Gospodari vremena, neočekivanom bestseleru što ga je neznani autor potpisao pseudonimom Diego Veilaz. Trovanje “španjolskom muhom”, poznatom srednjovjekovnom Viagrom, zazidavanje kao u drevnom “zavjetu tame” i zastrašujuće “bačvanje”, bacanje žrtve zatvorene u bačvu s pijetlom, psom, mačkom i zmijom u rijeku – Krakena će natjerati da trag ubojice potraži u životu povijesne ličnosti i glavnoga junaka romana, grofa Diaga Vele, koji se 1192. s opasne misije u tadašnju Victoriju vratio baš na dan vjenčanja svojega brata Nagorna i svoje zaručnice, plemenite Onnece od Maestua.Zvijezda baskijskog noira Eva García Sáenz de Urturi briljira dok u Gospodarima vremena dvije napete priče upleće u roman zastrašujućega tempa, knjigu u kojemu će mračna strana bijeloga grada Krakenu napokon naplatiti danak u onome što mu je najsvetije: prijateljima i obitelji.
   
  “Osim što ćete dugo pamtiti njezin prikaz europskog kulturnoga miljea o kojemu znamo tako malo, Eva García Sáenz de Urturi nudi nam dubok uvid u psihologiju serijskih ubojica, vještih i karizmatičnih profesionalaca, koji, lišeni empatije, parazitski vrebaju lakovjerne. Ovaj baskijski noir zaslužuje široku publiku.” – Publishers Weekly
   
  “Baš kao i u Šutnji bijeloga grada i Ritualima vode, Gospodari vremena ne prestaju nas iznenađivati, a napetost vlada od početka romana pa sve do njegova kraja. No što se razvoja likova i strukture djela tiče, Gospodari vremena najkompleksniji su nastavak priče o bijelome gradu.” – Fantasymundo

  Ver livro

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasha Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Ver livro

• 

  Dobrostive

  Jonathan Littell

  • 0
  • 1
  • 0

  Dobrostive nisu samo "Novi Rat i mir", ni "jedna od najsnažnijih knjiga ikada napisanih o nacizmu". Ujedno, one su strmoglavi skok u tamu obiteljskih odnosa i seksualnih opsesija. Načinom na koji u sudbini SS-Obersturmführera Maxa Auea prepleće povijest i privatni život Jonathan Littell zaziva duh klasične tragedije i svojim romanom ulazi u briljantan i mračan dijalog s besmrtnim djelima Eshila, Sofokla, Vasilija Grossmana i Lava Tolstoja.

  Ver livro

• 

  Sjena planine

  Gregory David Roberts

  • 0
  • 0
  • 0

  “I jedna jedina pogreška može spaliti šumu u tvome srcu i sakriti zvijezde na svim nebesima.” Riječi su to kojima počinje Sjena planine, dugo očekivani roman Gregoryja Davida Robertsa, ali i životna lekcija koju je dobro naučio njegov glavni junak Lindsay Ford zvani Lin, australski bjegunac, koji je u Bombayu započeo novi život kao liječnik u slamu, a nastavio ga kao revolveraš jednog od klanova bombayske mafije. Lindsay Ford, kojega su milijuni čitatelja širom svijeta upoznali i zavoljeli pod imenom Shantaram.Od događaja opisanih u međunarodnom bestseleru Shantaram prošle su dvije godine i čini se da su šume srca spaljene, a zvijezde zastrte na nebesima. Lin je izgubio dvoje ljudi koje je volio: očinsku figuru Khaderbhaija, šefa mafijaškog klana, ubijenog u Afganistanu, i svoju srodnu dušu, Karlu, koja se udala za mladog indijskog medijskog tajkuna. No kad mu bude uručeno pismo s posljednjom Khaderbhaijevom željom, Linovi će se gubici nastaviti, a voljeni Grad Otok u kojemu nova generacija mafijaških bosova ratuje ne mareći za stare kodekse i pravila postat će premalen i preopasan. Na obližnjoj planini, ništa manje opasno, učenja svetog čovjeka Idrissa dovest će u pitanje sve što je Lin mislio da zna o životu, svijetu, i svojem mjestu u njima.U Sjeni planine, okružen ljudima, jezicima, kulturama, bojama i mirisima Indije, Shantaram nastavlja svoju potragu za identitetom i značenjem, svrhom i domom, a najviše – za slobodom i tajnom ljubavi...

  Ver livro