Other books that might interest you

• 

  Igra sjena

  Joseph O’Connor

  • 0
  • 1
  • 0

  Svjetlo i tama, i mi koji živimo između.Kada je 1878. iz Dublina stigao u London, Bram Stoker bio je mlad, netom oženjen činovnik, kojemu je ponuđen posao iz snova: na poziv velikoga Henryja Irvinga postat će glavni upravitelj tek osnovanoga Kazališta Licej. U godinama koje slijede vulkanski glumac i suzdržani mladić s književnim ambicijama zajedno će stvoriti jedan od najslavnijih londonskih teatara, a kada se Irvingovu ansamblu pridruži najomiljenija glumica epohe, talentirana i neodoljiva Ellen Terry, čini se da im je samo nebo granica.Ali tu je i sjena, i sve ono što se skriva u njoj.U Londonu koji svojom seksualnošću fascinira i sablažnjava Oscar Wilde, a brutalnim ubojstvima terorizira Jack Trbosjek, troje izvanrednih ljudi započinje zajednički život prepun drame, preobrazbi i strasti. Hraneći se svjetlom i tamom, ljubavlju i strahom, na mjestu njihova susreta rodit će se priča o Drakuli – ona kojom će Bram Stoker, godinama nakon svoje smrti, osvojiti književnu besmrtnost.Nagrađivani roman Igra sjena Josepha O’Connora zadivljujući je portret Londona osvijetljenog plinskim svjetiljkama, treptavog od siline života. O’Connorov nestvarno lijepi ukradeni pogled na zlatno doba viktorijanskoga kazališta i njegove najsjajnije protagoniste najmoćniji je kada čitatelja uvodi u njihove najdublje i najmračnije sjene.“Malo je živućih pisaca koji nas tako izvjesno, s tako senzualnim nabojem, tako veličanstvenim rečenicama mogu vratiti kroz vrijeme. Joseph O’Connor je čudo, a Igra sjena trijumf.” – Peter Carey“Joseph O’Connor izuzetno je velik umjetnik i pripovjedač. Razina užitka u ovom je nevjerojatnom novom romanu veličanstvena.” – Sebastian Barry“Uzbudljiv roman, izuzetno napet u nakani da prikaže karaktere onih čije su ljubavi i životi nadahnuli Drakulu. Duboko ganutljiv.” – Essie Fox“Koliko god nam ova iznimno zabavna knjiga govorila o veličanstvenom dosegu prijateljstva i ljubavi, Igra sjena također je dirljiva – ponekad i bolna – priča o prolaznosti, gubitku i istinskoj odanosti.” – The Guardian“Roman intenzivne atmosfere... Silno napet dok tutnji Londonom koji je opustošio Jack Trbosjek, ali upravo moćan i dirljiv dok meditira o skrivenoj seksualnosti.” – The Literary Review“Najveći irski pripovjedač.” – The Sunday Independent

  Show book

• 

  Prijan Lovro

  August Šenoa

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
  August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
  Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
  Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

  Show book

• 

  Ništa osim noći

  John William

  • 0
  • 0
  • 0

  Ništa osim noći, roman koji je John Williams napisao dok se tijekom Drugog svjetskog rata u Burmi oporavljao od ranjavanja, psihološki je noir koji po mnogočemu najavljuje tri remek-djela suvremenog američkog romana: Stonera, Augusta i Krvnikov Prijelaz.U život Arthura Maxleyja ulazimo samo na jedan dan, ali majstorski portret mladića na rubu emocionalnih snaga koji velikim gradom luta skrivajući se od traume koja mu je obilježila život sadržava sve ono čime će nas osvajati ostali Williamsovi junaci – rascijep između vanjskog i unutarnjeg života, potragu za autentičnošću i onu snažnu, sveprožimajuću napetost koja struji između žene i muškarca, roditelja i djeteta.Za Arthura Maxleyja, već na početku života, ljubav i bol neraskidivo su zašivene sjećanjem, a jedino što on želi jest – ne sjećati se. Zato je napustio studij i prestao pisati, zato živi u hotelu i posjećuje zabave u kojima ne uživa. No kad ga pronađu očevo pismo i poziv na susret koji priželjkuje jednako koliko ga se i boji – uspomene će provaliti i odnijeti ga natrag, do ljubavi i boli, onamo gdje ga možda ne čeka ništa osim noći.Bez ikakve sumnje, Ništa osim noći roman je koji nudi prve izdanke književnoga genija. Na njegovim stranicama ukazuje nam se pisac koji će postati jedan od najznačajnijih američkih autora 20. stoljeća: lucidan i neumoljiv promatrač ljudskoga stanja, nadahnut i emotivan pripovjedač njegovih uzleta i slabosti – John Williams.
   
  “Prekrasno otkriće za sve ljubitelje književnosti.” – Ian McEwan
   
  “Oživljavanje opusa Johna Williamsa itekako je potrebno: doima se poput pravde u svijetu u kojem očajnički nedostaje pravednosti. Pravda je to za mudra, dubokovidna romanopisca, nesposobna napisati lošu rečenicu.” – Los Angeles Review of Books
   
  “Savršeno artikulirano, potpuno istinito.” – Julian Barnes

  Show book

• 

  Sjećanja sjećanja

  Maria Stepanova

  • 0
  • 0
  • 0

  “Najviše sam voljela malu seriju razglednica s noćnim fotografijama gradova – vrtovi u sumraku, osvijetljeni tramvaj u oštrom zavoju, prazan vrtuljak, izgubljeno dijete stoji pored cvjetne gredice držeći u rukama nepotreban obruč. No, sat je kucao, a barometar naviještao oluju. Svima su rođaci plesali u povijesnom plesnom ansamblu, a moji kao da su ostali iza scene. Bilo je tu još nešto, što je dio moje ostavine: to je predodžba o našem rodu kao ženskome, kao o nizu čvrstih žena koje su sve imale muževe, ali njima je bilo namijenjeno manje svjetala pozornice, kao da su u priči bile samo junakinje, a oskudijevala je junacima. Generacija babuška kao da je pretpostavljala nasljedni red samo od kćeri: činilo se da jedna izlazi iz druge, a posljednja je stekla pritom dar i priliku biti jedinom pripovjedačicom.” Ruska spisateljica Marija Stepanova u sjajnom romanu Sjećanja, sjećanja rekonstruira povijest židovske ruske obitelji koja je uspjela izmaknuti mlinskom kolu 20. stoljeća. Knjiga koja pokazuje kako da uočimo ljepotu gdje ju drugi ne vide i pokažemo blagost prema detaljima vlastitih života koje inače zaobilazimo zasluženo je ušla u uži krug za nagradu Man Booker International. Nostalgično, toplo i ironično – ukratko: zavodljivo i očaravajuće štivo.

  Show book

• 

  Uspon

  Stefan Hertmans

  • 0
  • 0
  • 0

  Što biste učinili kad biste saznali da je kuća u kojoj ste proveli dobar dio svojega života tijekom Drugog svjetskog rata bila dom zagriženog visokopozicioniranog časnika SS-a? Kad bi, toliko godina poslije, dobro vam znane prostorije počele pohoditi sablasti bivših stanara, a kuća u kojoj ste nekoć živjeli i voljeli stala otkrivati svoje jezive tajne?Proslavljeni belgijski pisac Stefan Hertmans učinio je ono u čemu je najbolji: baš kao i u svjetskim uspješnicama Obraćenica i Slikar i rat, povukao je nit priče i odlučio slijediti je, kamo god ga je trebala odvesti. I baš zbog toga, Uspon je toliko sretan susret detektivske potrage, moćne spisateljske mašte i autobiografije, tako zadivljujući portret jednog interijera u kojem prošlost i sadašnjost odjekuju jednako snažno.Dok pokušava odgovoriti na pitanje tko se doista krije iza slike fanatičnog flamanskog nacionalista i zloglasnog sljedbenika Trećeg Reicha Willema Verhulsta, pod Hertmansovim se perom iz zaborava pomalja nešto kudikamo vrednije: slika njegove supruge Mientje i njezine gotovo neobjašnjive ljubavi, koju Willemu neće uskratiti nikada, premda će uvijek osuđivati njegova djela.Čitajući dnevnike i strastvena pisma, sakupljajući sjećanja onih kojima je bračni par Verhulst promijenio živote u dobru i zlu, Hertmansov pripovjedač u Usponu svojom se i njihovom nekadašnjom kućom uspinje od podruma do tavana, od najmračnijih dubina do najsjajnijih visina ljudske duše.

  Show book

• 

  Kad smo napustili Karla Liebknechta

  Lidija Dimkovska

  • 0
  • 0
  • 0

  U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.

  Show book