Reading without limits, the perfect plan for #stayhome
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Na udaru bure - cover

Na udaru bure

Ante Tentor

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Novelist i romanopisac Ante Tentor (1860.-1910.), rođen u Cresu, u svojim se proznim i feljtonističkim djelima ponajviše bavio rodnim otokom i Istrom, u kojoj je proživio najveći dio života. Jedan je od idejnih vođa i glavnih predstavnika naturalizma u hrvatskoj književnosti, uz Kumičića i Viktora Car Emina, premda je danas malo poznat. Autor je tri romana: Beg Mirko o austrijskoj okupaciji BiH iz 1904. godine i dva romana iz istarske tematike Suvišna usta i Ljubav na prijevaru, koji su objavljeni pod zajedničkim naslovom Iz zapadnih strana 1904. godine, te većeg broja pripovijetki i crtica.
 
Na udaru bure duža je realističko-naturalistička pripovijest iz 1908. godine, koja prati sudbine siromašnih nadničara s Tentorovog rodnog otoka, u kojoj tematizira aktualne društvene i gospodarske probleme, te pogubni utjecaj iseljavanja u Ameriku.

Other books that might interest you

  • Potemkinovo selo - antologija kraće ruske proze (post)perestrojke - cover

    Potemkinovo selo - antologija...

    Ivana Peruško

    • 0
    • 0
    • 0
    Kad su se 1991. srušile monumental­­ne Po­temkinove kulise SSSR-a, razotkrio se iluzijski karakter (sovjetske) pro­šlosti, ali i jednako nepouzdan ka­rakter no­vonastale (postsovjetske) zbilje. Ruska tran­zicijska stvarnost tih je godina nalikovala na kakav hibrid Disneylanda i Coppolina Kuma; bio je to potrošački park za odrasle, s divljim kapitalistima, krvavim mafijaških obra­­čunima i daškom “specifične ruske duše”. Upravo je iluzijskom karakteru tog raz­dob­lja posvećena antologija u kojoj su našlo desetero najistaknutijih pred­stavnika su­­vremene ruske književne scene.  Svojim pričama o svijetu razapetom iz­me­đu velikoga sovjetskog mita i još veće post­sovjetske traume ovi žesto­­ki, moć­­ni, duhoviti i hrabri glasovi na­­dovezuju se na bo­gatu tradiciju jed­­ne velike književnosti, ali i daju uvid u Rusiju kakvu još nismo vidjeli.
    Show book
  • Pod starim krovovima - Zapisci i ulomci iz plemenitaškog svijeta - cover

    Pod starim krovovima - Zapisci i...

    Ksaver Šandor Gjalski

    • 0
    • 0
    • 0
    Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.) jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma. U književnosti ostaje zabilježen kao raznovrstan pisac koji se uspješno nosio sa svim književnim i društvenim mijenama na prijelazu 19. u 20. stoljeće, te je ostavši književno aktivan čitavoga života iza sebe ostavio tridesetak svezaka proze. Iako predstavnik realizma u književnosti, kojemu je glavni uzor Turgenjev, Gjalski je u književnom radu među prvima nagovijestio moderne tendencije, pa se dijelom svog stvaralaštva uklopio i u to književno-stilsko razdoblje. Njegov cjelokupni opus važan je i kao društvena, politička te kulturna kronika jednog burnog doba hrvatske povijesti.
     
    Jedno od najznačajnijih njegovih djela, "Pod starim krovovima" (objavljena 1886. godine s izvornim naslovom "Pod starimi krovovi") zbirka je 12 pripovjedaka s podnaslovom i istoimenim uvodom – "Zapisci i ulomci iz plemenitaškog svijeta". Iako zasebne cjeline, priče, pisane u prvom licu, tematski su povezane idealiziranim prikazima staroga hrvatskog plemstva i njihovih života u zagorskim kurijama. I sam pripadnik toga plemstva, Gjalski emotivno pristupa svijetu koji opisuje, pritom stvorivši glorificiranu sliku prošlosti u kojoj dominiraju intelektualno i moralno neupitni likovi plemenitaša. Nov pristup tematici i drukčiji stilski postupci Gjalskoga svrstavaju u sam vrh hrvatske književnosti realizma, a zbirka se u cjelini smatra njegovim najuspjelijim ostvarenjem.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Blaženstvo i druge priče – Vrtna zabava - cover

    Blaženstvo i druge priče – Vrtna...

    Katherine Mansfield

    • 0
    • 0
    • 0
    Povijest književnosti bilježi Katherine Mansfield (1888.-1923.), rođenu na Novom Zelandu, kao jednog od najvažnijih novelista engleskoga jezičnog područja, pronositeljicu Čehovljeva utjecaja u engleskome modernizmu. No Mansfieldica je daleko od puke sljedbenice: laća se razmjerno nepovlaštene vrste i promeće je u nešto korjenito novo i svevremensko, dandanas nenadmašeno. Onkraj šturih bio-bibliografskih podataka, život Katherine Mansfield kao da je izmaštao neki eruditski postmodernistički romanopisac. Na plećima ikonične junakinje prelama se svjetska povijest (I. svjetski rat), a galerija njezinih prijatelja, ljubavnika-ljubavnica i znanaca doslovno ispisuje povijest ideja i književnosti modernizma: tu su Bertrand Russell, D. H. i Frieda Lawrence, Aldous Huxley, Lytton Strachey, T. S. Eliot, Virginia Woolf, Dora Carrington... U razdoblju koje je ključno za afirmaciju žene u 20. stoljeću, hrabrost Mansfieldičine umjetničke osobnosti, neupitno prekoračivanje građanskih konvencija i imperativ (bi)seksualne slobode kao da govore u pero feminističkoj kritici.
     
    Ponajbolje pripovijesti Katherine Mansfield odlikuje nevjerojatna tjelesnost detalja u simboličkom baratanju predmetima i događajima. Ona majstorski na papir izvlači atmosferu, u pregršti banalnih pojedinosti naznačuje cijeli način života i pojedinca i društva. Njezine su novele »čudne«, reći će čitalac. Svaka na svoj način uspijeva izigrati očekivanja koja nam kodovi vrste nameću...
     
    Prevela Vlatka Valentić.
    Show book
  • Propali dvori - cover

    Propali dvori

    Janko Leskovar

    • 0
    • 0
    • 0
    Janko Leskovar (1861.-1949.) svojim proznim djelima naznačava prijelaz hrvatske realističke novele i romana u prozne obrasce modernističkoga razdoblja.
     
    Jedan od dva kraća romana koja je u svojoj kratkoj književnoj karijeri napisao, Propali dvori, ima neobičnu kompoziciju i strukturu, koja se odmiče od tradicije realizma i društvene tematike, te predstavlja preteču moderne svojim usredotočavanjem na likove i psihologiju.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Iza svake je ostalo ime - cover

    Iza svake je ostalo ime

    Clare Azzopardi

    • 0
    • 0
    • 0
    'Jednom mi je rekla da si je
    našila osmijeh na lice, ali vrlo
    brzo se poderao i više ga nije
    mogla zakrpati.’
    
     
    Iza svake je ostalo ime knjiga je osam priča o osam žena nagrađena Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti „stvarna“ žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Azzopardi je, kako i sama napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti (radnice, pjesnikinje, prosjakinje...) jer u malteškoj književnosti žene su najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao prostitutka.
     
    Neobična je običnost likova u ovoj knjizi; sve redom obične su žene jake osobnosti. Ako su i čudne ili opsesivne, snaga njihovih karaktera zabljesnut će nas. Sandra ostavlja ključeve nepoznatim muškarcima koje tako osvaja pa napušta. Priča o Gracey donosi element nadnaravnoga ili je Gracey tek projekcija potisnute putenosti prodavačice Helene. Graceyn monolog pršti senzualnošću i jedan je od vrhunaca ove proze. Roża cijeli život čeka: nekada muža, a sada smrt. Mrtva je, a živa i šije ukopne haljine. Polly su oduzeli dijete pa sada tješi svoje lutke kao da su joj djeca. Svoj krešendo zbirka postiže u njezinoj priči, koja preispisuje i sve ostale.
     
    Ove priče uvrštavaju se među najznačajnija postignuća nove generacije malteških pisaca. U njima nalazimo stilske i jezične pomake od uobičajenoga, crni humor, kritiku društva (konzervatizma, utjecaja crkve, života u malim sredinama, ispraznosti političkih govora i obećanja). Krajolik koji Azzopardi opisuje, unutarnji i vanjski, malteški je, mediteranski, i nama blizak, a ova zbirka prvo je malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski. 
    Show book
  • Odabrane novele - cover

    Odabrane novele

    Janko Leskovar

    • 0
    • 0
    • 0
    Janko Leskovar (1861.-1949.) svojim proznim djelima naznačava prijelaz hrvatske realističke novele i romana u prozne obrasce modernističkoga razdoblja.
     
    Uspjeh je postigao već prvom svojom novelom, Misao na vječnost, objavljenom u Viencu 1891. godine. Tu, kao i ostale njegove novele odlikuje pesimizam, sumornost i beznađe. Društveni odnosi i socijalna motiviranost postupaka Leskovarovih likova, kao i fabula, u drugome su planu u odnosu na analizu unutrašnjeg života.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book