Altri libri che potrebbero interessarti

• 

  Dobrostive

  Jonathan Littell

  • 0
  • 1
  • 0

  Dobrostive nisu samo "Novi Rat i mir", ni "jedna od najsnažnijih knjiga ikada napisanih o nacizmu". Ujedno, one su strmoglavi skok u tamu obiteljskih odnosa i seksualnih opsesija. Načinom na koji u sudbini SS-Obersturmführera Maxa Auea prepleće povijest i privatni život Jonathan Littell zaziva duh klasične tragedije i svojim romanom ulazi u briljantan i mračan dijalog s besmrtnim djelima Eshila, Sofokla, Vasilija Grossmana i Lava Tolstoja.

  Mostra libro

• 

  Mali princ

  Antoine de Saint-Exupéry, Sasa...

  • 0
  • 0
  • 0

  Sredisnja tema ove duboko filozofske i tankocutne price o malome princu je spas od samoce zahvaljujuci prijateljstvu. Mali princ je zapravo alter ego samoga pisca, koji racionalnom vidjenju svijeta ocima odraslih, njihovom ovladavanju svijetom pomocu brojki, izvodjenja dokaza te njihovoj logici suprotstavlja suosjecanje prema drugima, u pripovijesti pretoceno u parabolu o ruzi i lisici. Samo se srcem dobro vidi. Ono bitno je ocima nevidljivo.

  Mostra libro

• 

  Samo strast

  Annie Ernaux

  • 0
  • 0
  • 0

  Samo strast jezgrovit je, ali emocionalno intenzivan roman koji istražuje aferu žene s oženjenim muškarcem. Oštra i nepokolebljiva autobiografska proza ​​zadire u složenost želje, opsesije i zamršenih nijansi međuljudskih odnosa. Iskreno ispitivanje strasti prema muškarcu i utjecaja koji ona ima na život tjeraju protagonisticu do ruba samospoznaje. Preciznošću i hrabrošću, Annie Ernaux ispituje vlastito stanje u razdoblju svog života kada nije radila ništa osim što je čekala muškarca. Priča je to o ljubavi, čežnji i seksu pisana oskudnim, elegantnim stilom koji je autorici priskrbio međunarodno priznanje. Ova je knjiga bila na vrhu ljestvice nacionalnih bestselera u Francuskoj više od tri mjeseca. 
  Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku. 
  Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. 
  Fotografija na naslovnici: Freepik

  Mostra libro

• 

  Vražja ruka - Autobiografija...

  B. Mich. Grosch

  • 0
  • 0
  • 0

  O ovoj knjizi 
  U `Vražjoj ruci` opisan je život Andreasa Gabriela Kleina, koji od `uzornog djeteta` svog rodnog mjesta postaje terorist i višestruki ubojica. 
  Nezadovoljan nepravdom potrošačkog društva, Andreas Gabriel Klein odlazi u Indiju kako bi ondje pronašao bolje i pravednije okruženje, no i tamo se razočara, vraća se u Njemačku, samo da bi ponovno posjetio sada također nevoljenu Indiju, pri čemu tijekom trećeg posjeta konačno vjeruje da je pronašao željeni cilj.... 
  No, opet mu promašena indijska politika i nepravda Indijaca prema `njegovim domorocima` ne daju mira. Andreas Gabriel Klein uključuje se u oružanu borbu ne samo u Indiji, već i u Njemačkoj, na kraju biva uhićen i provodi brojne godine u njemačkim zatvorima, nakon što je počinio pljačke koje nisu bile politički motivirane. 
  Klein se nakon izlaska iz zatvora ponovno vraća u Indiju kako bi ustanovio da se njegovi domoroci sada ni po čemu ne razlikuju od omraženih crnih Indijaca. Ogorčen, poduzima privatni osvetnički pohod, u kojem mu je na kraju stalo samo do toga da `ukloni` što je više moguće omraženih Indijaca. 
  Tek nenamjerna smrt japanskog djeteta, za koju je Klein odgovoran, dovodi ga k sebi i on se predaje vlastima..… 
  Govornik: Josip Marković, Gabrijela Marković. (AI).

  Mostra libro

• 

  Jedna žena

  Annie Ernaux

  • 0
  • 0
  • 0

  Kratki roman Annie Ernaux Jedna žena autorica je posvetila ženi čiji je život formirao i njezin: svojoj netom preminuloj majci. Konzervativizam, tradicija, rodni i klasni identitet samo su neka od pitanja kroz koja Ernaux, odvagujući osjećaje te izbjegavajući klišeje, pruža gotovo dokumentaristički uvid u žensku egzistenciju - od djevojaštva, preko majčinstva pa sve do starosti zasjenjene demencijom i neminovnom smrti. 
  Ernaux u Jednoj ženi čitatelju kroz svoje memoare ostavlja sjećanja na sudbinu njezine majke, od tvorničke radnice u kojoj je prisiljena raditi od adolescencije, do staračkih domova i bolnica, i to u doba kada se francusko društvo nalazi na pragu tranzicije u jedno otvorenije, u kojem obrazovanje postaje ulaznicom u povlašteni svijet srednje klase. Porijeklom iz ruralne, predrasudama bremenite Normandije, ona svim silama nastoji izbjeći konzervativno rodno nasljeđe te osigurati dostojanstveniji život za svoju kćer. Trnovit je to put na kojem su međugeneracijski konflikti neizbježni, put između budućeg, dostojanstvenijeg života i sadašnjosti koju pokušavamo napustiti, katkad ni ne znajući što ćemo ondje zapravo ostaviti. 
  Nobelova nagrada 2022. godine Annie Ernaux istaknula je kao jednu od najčitanijih suvremenih francuskih književnica. Rođena 1940. u radničkoj obitelji, svoje pisanje ukorjenjuje u osobnim iskustvima i sjećanjima, nastojeći uhvatiti i dočarati suštinu običnih života. 
  "Annie Ernaux je srušila sve tabue o tome što žene smiju, a što ne smiju pisati." - The New York Times 
  "Drugim riječima, to je ljubavna priča, gorko-slatka kao i sve najbolje. Koliko o svakoj ženi, toliko i o jednoj posebnoj, francuska autorica Ernaux u svom autobiografskom romanu lakonski opisuje surove stvarnosti starosti za ženu koja je nekada bila živahna i - neovisna." - Kirkus Reviews 
  Audio knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.

  Mostra libro

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasa Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Mostra libro