Beogradski književni časopis broj 62–63 jesen–zima 2021
Beogradsko Književno Društvo
Editora: Književna radionica Rašić
Sinopse
Beogradski književni časopis broj 62-63 jesen-zima 2021. godine
Editora: Književna radionica Rašić
Beogradski književni časopis broj 62-63 jesen-zima 2021. godine
Izabrane pesme Jovana Jovanovića Zmaja. Pesme su pogodne za divne poslepodnevne trenutke ili kao priče za laku noć. Za decu svih uzrasta. Pesme: "Vetar, Srda, Materina maza, Mali konjanik, Dete i leptir, Ala je lep ovaj svet, Pačija škola, Mali div, Zima, zima, e pa šta je, Zeka iz jendeka, Patak i žabe, Nećeš Lijo što si htela, Ćuran i vrabac, Mačak ide mišu u svatove, Šta ja vidim, Kucina kuća, Čudni su to pilići, 4 male mačke, Prljave ruke, Hvala, Da sam ja kralj, Majka čita knjižicu, Mali Jova, Mati, Koje je bolje, Pesma o pesmi, Lepa reč, Posadi drvo, Dobar drug, Istina, Poštenje, Laž, Ptica u kavezu, Deda i unukKaži mi kaži, Žaba čita novine, Ala su to grdne muke, Bela šteta, Đacima na početku školske godine, Deda i unuka, Golema repa". Čita Radmila Šinke.The chosen poems by Jovan Jovanović Zmaj. The poems are suitable for wonderful moments in the afternoon or as bedtime stories. For children of all ages. Read by Radmila Schinke.Die ausgewählten Gedichte von Jovan Jovanović Zmaj. Die Gedichte eignen sich für wunderbare Momente am Nachmittag oder als Gute-Nacht-Geschichten. Für Kinder jeden Alters. Gelesen von Radmila Schinke.Ver livro
Шта ако снови не би били мистична енигма, већ жива лабораторија ума? У „Сну и сновима“ Алфред Мори, пионир експерименталне психологије у 19. веку, спроводи фасцинантно истраживање о томе шта се дешава када свест ослаби: генеза снова, низ слика, улога памћења, хипнагогичне илузије, ноћне море, месечарење, екстаза, хипнотизам, опијеност, делиријум… Ништа није препуштено случају. Као неуморни посматрач самог себе, Мори умножава експерименте и прецизне записе (изазвана буђења, чулни стимулуси током сна, подударности између стварних сензација и сцена у сновима) да би расклопио механику сањања и њене блиске везе са телом, чулима и памћењем. Како се странице нижу, бришу се границе између сна, лудила и генијалности: ум повезује кроз асонанцу, појачава утиске, ствара уверљиве халуцинације и понекад открива заборављена сећања. Јасан, методичан и често изненађујући, овај класик доводи у дијалог психологију, физиологију и фасцинантна сведочанства. За свакога ко поставља питања о машти, свести или тајни ноћи, ово је фундаментално, смело и упадљиво модерно дело — које треба ослушкивати као научну и интимну авантуру у којој сан учи да говори.Ver livro
Ova knjiga predstavlja autentično svedočanstvo o srpsko-turskom ratu 1876. godine, napisano iz prve ruke od strane Pere Todorovića, novinara i učesnika u borbama. Kroz svoje zapise, Todorović daje živopisne prikaze svakodnevnog života dobrovoljaca – od prvih koraka na frontu, entuzijazma i patriotizma, do surovih borbi, stradanja i razočaranja. Njegov dnevnik nije samo ratna hronika, već i duboko lično svedočanstvo o iskušenjima kroz koja su prolazili srpski borci. Pišući bez ulepšavanja, on beleži ne samo herojske trenutke, već i umor, glad, bolesti i neizvesnost koja je obeležila ratne dane. Kroz introspektivne delove, autor preispituje motive dobrovoljaca, odnos prema oficirima, savezničkim snagama i neprijatelju, dajući čitaocu jedinstven uvid u atmosferu tog vremena. Dnevnik jednog dobrovoljca je jedno od najznačajnijih memoarskih dela srpske književnosti iz 19. veka, nezaobilazno štivo za sve koji žele da razumeju duh i stvarnost srpskih ratova za oslobođenje.Ver livro
Ko su ljudi na vlasti danas?Da li su mnogi od ovih ljudi glumci?Milioneri i milijarderiKo su dovraga oni?Za koga rade? Matematički dokazi pokazuju da se ljudi na vlasti igraju igrica Da li su mnogi događaji širom svijeta lažno inscenirani?Da li su mnogi događaji širom svijeta lažni?Da li mediji govore laži svijetu?Ver livro
Pored toga što je bio vrhunski pesnik i putopisac, Jovan Dučić je, kao vrstan tumač književnih i istorijskih prilika, dao veliki doprinos razvoju eseja kod Srba. Kako je bio opsednut istorijom, tako su u ovoj knjizi eseja i članaka svoje mesto našle neke bitne istorijske ličnosti – poput kralja Petra Karađorđevića, prema čijoj duhovnoj svestranosti autor izražava velike simpatije, ili radikal Nikola Pašić, ćutljiv ali dostojanstven... U eseju „Suton jedne slave“ dotiče se i istorije habzburških vladara, a tekst „S Dragišom u Anadoliji“ opisuje Carigrad 1939. godine, te se širi i prostorni i vremenski kontekst. Važno mesto među esejima zauzima tekst o Mostaru, kroz koji nas, nostalgičnim tonom, Dučić vodi u grad svoje mladosti koji je u njegovom sećanju ostao poprište najnevinijih dečačkih igrarija sa životom i svetom. U knjizi Staza pored puta Dučić sagledava kulturnu baštinu kroz dijalog istorije i tradicije s modernim vremenom, međutim, ako izuzmemo taj društvenoistorijski kontekst, autor je kroz svoje eseje prošao i stazom samootkrivanja...Ver livro
Svoje delo Sanjarije usamljenog šetača, objavljeno posthumno 1782, francuski filozof Žan-Žak Ruso pisao je, s prekidima, u Ermenonvilu pored Pariza, pred smrt, između 1776. i 1778. godine. Da li su Sanjarije nastavak Ispovesti, dnevnik, eseji, zbirka refleksija? Ovaj zapis o slavljenju prirode i izolacije, koji obiluje piščevim anegdotama, kao i razmišljanjima o obrazovanju i političkoj filozofiji, zanimljiv je i zbog svoje žanrovske neodređenosti. Knjiga se sastoji od deset „šetnji“: prvih sedam uredio je sam autor, osma i deveta su završene, ali ih Ruso nije revidirao, dok je deseta ostala nepotpuna u trenutku Rusoove smrti. Ruso je smatrao da se čovek rađa dobar, te da naknadno biva iskvaren društvenim prilikama. Insistirao je na povratku na precivilizacijsku prirodnost i čistotu. Budući da je ovaj ideal neostvariv, iznevereni mislilac povlači se u izolaciju. Priroda je za ovog filozofa-šetača ne samo mesto za sanjarenje i osamu već i motivacija za razmišljanje o sebi, pa stoga beleženje sanjarija nastalih u ovim prilikama rezultuje boljom samospoznajom. Sanjarije usamljenog šetača su knjiga koja, uz poemu Noćne misli Edvarda Janga i Geteove Jade mladog Vertera, najavljuje rađanje evropskog romantizma. Prevod s francuskog: Mira VukovićVer livro