Do you dare to read without limits?
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Bauk - cover

Bauk

Ulderiko Donadini

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Novelist, romanopisac i dramatičar talijanskoga porijekla Ulderiko Donadini (1894.-1923.) jedan je od prvih predstavnika ekspresionizma u hrvatskoj književnosti. Život je završio samoubojstvom, u sukobima s okolinom i duševno rastrojen.
 
Donadinijev kratki roman ili pripovijest "Bauk" (1922) prerađena je verzija prethodno objavljenih "Sablasti" (1917), a temeljena na autobiografskim elementima kroz zapise protagonista Serafina Skoka prati razvoj njegovog duševnog poremećaja, od puke simulacije do ozbiljne bolesti čije znakove stvarnog ludila glavni junak uopće ne primjećuje. Kao i u ostalim proznim radovima, tako neprilagođenog subjekta koji je u stalnom sukobu s društvenim normama Donadini dovodi do tragične groteske, dok prikazom njegovih unutarnjih raspoloženja, razmišljanja i stavova u hrvatskoj književnosti na dotad nepoznat način stvara osebujan svijet čudaka i njihove patologije čijim je dijelom bio i sam Donadini.

Other books that might interest you

  • Legende o Kristu - cover

    Legende o Kristu

    Selma Lagerlöf

    • 0
    • 3
    • 0
    Zbirka kratkih pripovijetki za djecu švedske nobelovke Selme Lagerlöf (1858.-1940.), Legende o Kristu iz 1904. godine, prepričava neke od najpoznatijih priča o Isusu.
     
    Autorica u predgovoru navodi da je priče slušala od svoje bake, a s nekima se upoznala za svojih putovanja u Italiju i Palestinu. Slobodno i uz puno mašte interpretira i prenosi poznate priče iz Isusovog djetinjstva i života, te na poetski način priča priče o ljubavi i vjeri, prenoseći univerzalnu poruku.
     
    Prevela: Branka Horvat; prijevod redigirao: Zvonimir Bulaja
     
    Lektira za V. razred osnovne škole.
    Show book
  • Pod starim krovovima - Zapisci i ulomci iz plemenitaškog svijeta - cover

    Pod starim krovovima - Zapisci i...

    Ksaver Šandor Gjalski

    • 0
    • 0
    • 0
    Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.) jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma. U književnosti ostaje zabilježen kao raznovrstan pisac koji se uspješno nosio sa svim književnim i društvenim mijenama na prijelazu 19. u 20. stoljeće, te je ostavši književno aktivan čitavoga života iza sebe ostavio tridesetak svezaka proze. Iako predstavnik realizma u književnosti, kojemu je glavni uzor Turgenjev, Gjalski je u književnom radu među prvima nagovijestio moderne tendencije, pa se dijelom svog stvaralaštva uklopio i u to književno-stilsko razdoblje. Njegov cjelokupni opus važan je i kao društvena, politička te kulturna kronika jednog burnog doba hrvatske povijesti.
     
    Jedno od najznačajnijih njegovih djela, "Pod starim krovovima" (objavljena 1886. godine s izvornim naslovom "Pod starimi krovovi") zbirka je 12 pripovjedaka s podnaslovom i istoimenim uvodom – "Zapisci i ulomci iz plemenitaškog svijeta". Iako zasebne cjeline, priče, pisane u prvom licu, tematski su povezane idealiziranim prikazima staroga hrvatskog plemstva i njihovih života u zagorskim kurijama. I sam pripadnik toga plemstva, Gjalski emotivno pristupa svijetu koji opisuje, pritom stvorivši glorificiranu sliku prošlosti u kojoj dominiraju intelektualno i moralno neupitni likovi plemenitaša. Nov pristup tematici i drukčiji stilski postupci Gjalskoga svrstavaju u sam vrh hrvatske književnosti realizma, a zbirka se u cjelini smatra njegovim najuspjelijim ostvarenjem.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Novele i lakrdije - cover

    Novele i lakrdije

    Janko Polić Kamov

    • 0
    • 0
    • 0
    Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde. Djela Janka Polića Kamova izazvala su brojne kontroverze u svoje vrijeme, a objavljivanje im je bilo zabranjivano, dok su mu drame proglašavane neizvedivima i odbijane. Usredotočen na apsurd i paradoks, provocirao je blasfemijom i izrugivanjem religijskim i drugim društvenim vrijednostima, kao i drugim kontroverznim i tabu-temama poput spolnosti, homoseksualizma, ludila, zločina, smrti.
     
    Kamovljeve novele (Brada, Bitanga, Žena, Katastrofa, Žalost, Sloboda...), koje sam naziva i "lakrdijama", obiluju groteskom i psihologijom, ali i društvenom satirom ili, kako sam autor kaže, "karikaturom". Karakterizira ih slobodna motivska asocijacija, stilska razuzdanost i hiperbolizacija.
     
    Naše e-izdanje sadrži sve sačuvane novele Janka Polića Kamova, uključujući i dvije koje su na popisu gimnazijske lektire: Bitanga i Brada.
    Show book
  • Ruska kneginjica iz Zagreba - cover

    Ruska kneginjica iz Zagreba

    Zvonimir Majdak

    • 0
    • 2
    • 0
    Zbirka priča i pripovjedaka
    Show book
  • Umorne priče - cover

    Umorne priče

    Antun Gustav Matoš

    • 0
    • 0
    • 0
    Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
     
    Dvije prve Matoševe zbirke pripovijetki izašle su jedna za drugom; no, na treću je svoju zbirku čekao narednih devet godina, zbog svojih oštrih polemika koje su rezultirale sukobom s gotovo cijelim onodobnim hrvatskim kulturnim "establishmentom". "Umorne priče" sadrže 18 novela i crtica, među kojima su najuspjelije simbolističke Matoševe pripovijesti "Balkon", "Put u Ništa", "Lijepa Jelena", te "Cvijet sa raskršća", priča koju je sam Matoš istaknuo kao jednu od svojih "najboljih, najnježnijih stvari". Kod većine priča središnji lik je društveni marginalac, boem, umjetnik ili književnik, a autor u njima zbilji i javi suprotstavlja viši svijet umjetnosti, nedostižne idealne ljubavi, ljepote ili harmonije, kao i motive ništavila i smrti.
    Show book
  • Bečke priče - cover

    Bečke priče

    Sanja Lovrenčić

    • 0
    • 1
    • 0
    Beč u kojemu se događaju ove priče u isti je mah stvarno i nestvarno mjesto. Svaku od priča kazuje drugi pripovjedač, koji je ujedno i njen protagonist, a njihove konkretne životne situacije samo su povod da bi se krenulo u istraživanje fantastičnog Beča. Začudnost se otkriva u tananim pomacima, ispreplitanju svijesti i svijeta. A kad fantastični poredak ipak stupi pred protagonista, često se to događa u obliku svojevrsne teatralizacije. Grad tada postaje pozornicom, pred začuđenim se pripovjedačevim pogledom odvijaju fragmenti neke možda drevne, ali u isti mah i krhke, prolazne, trajno ugrožene predstave, jedne od onih koje nas uvijek iznova navode da postanemo neposrednije svjesni tame (možda svjetlucave, možda opojne, no ipak tame) što odasvud okružuje male, osvijetljene otočiće naših života.
    Show book