Outros livros que poderiam interessá-lo

• 

  Pravo na samouništenje

  Kim Young-ha

  • 0
  • 0
  • 0

  Pravo na samouništenje, kultni roman suvremene korejske književnosti, senzualan je, mračan i snolik vodič kroz Seul, grad u koji nas uvodi majstor nesvakidašnjeg zanata, Kimov bezimeni pripovjedač. Nije slikar, ali Mrtvi Marat Jacques-Louisa Davida ključ je njegova umijeća: distanciran i hladan, onima koje prepozna kao potencijalne klijente prodaje mogućnost bijega, izlaz iz banalnosti života.U romanu kojim je Kim Young-ha osvojio publiku i kritiku diljem svijeta pod neonskim svjetlima velegrada dotaknut će se i preplesti pet sudbina: lijepe performerice Mimi, dvojice braće zaljubljene u istu djevojku, tajanstvene Se-yeon, koja spava s obojicom, ali ne pripada nijednom, te onoga koji ih sve zapisuje i prati, strpljivo nudeći jedinu utjehu – pravo na samouništenje.Poput Ryūa Murakamija ili Breta Eastona Ellisa, jedan od najznačajnijih korejskih pisaca današnjice Kim Young-ha u Pravu na samouništenje ispisao je uzbudljivu i mračnu parabolu o suvremenom urbanom životu, snažno književno promišljanje istine, smrti, žudnje i identiteta. Ljepota i jeza, brza vožnja i očajnički seks, frivolnost umjetnosti i fantazije kojima se borimo protiv egzistencijalne dosade susreću se u ovoj prozi koja očarava i duboko uznemiruje, baš poput najuspješnijih djela suvremene korejske kinematografije.
   
  “Noir s pikantnim egzotičnim prizvukom.” – Kirkus Review
   
  “Kul, urban i jako pametan.” – Süddeutsche Zeitung
   
  “Estet zločina. S radosnim cinizmom Kim nudi prvi roman o ljubavi i smrti u Seulu.” – Le Monde
   
  “Objavljen u Koreji 1996., Pravo na samouništenje Kimov je prvi roman. Golem uspjeh kod publike i kritike dvadesetosmogodišnjaka je pretvorio u predvodnika svojeg književnog naraštaja.” – Lire
   
  “Ovom knjigom Kim je postao kultna figura korejske književnosti.” – Spiegel Spezial

  Ver livro

• 

  Zakazano - (iliti priča o...

  Katharina Volckmer

  • 0
  • 0
  • 0

  Susret je zakazan, ali ne samo glavnoj junakinji britkog i bespoštedno duhovitog romana Katharine Volckmer – nego i svima onima koji se ne boje knjiga sposobnih da sve konvencije prodrmaju i okrenu naglavce!U najdelikatnijem trenutku i položaju, dok leži u londonskoj ordinaciji ne videći mnogo više od tjemena doktora Seligmana, mlada će Njemica s njime podijeliti priču svojeg života: furiozan monolog o krivnji i žudnji, tijelu i sramu, ljubavi i svemu onome što se krije iza riječi sloboda.Ali, može li si tu slobodu i priuštiti? Kolika je cijena odmetanja od onoga što se čini neupitnim i zadanim? I kako joj u toj pobuni mogu pomoći jedno neočekivano nasljedstvo i čovjek poput doktora Seligmana?Urnebesni smijeh i smrtna ozbiljnost u prvijencu Katharine Volckmer isprepleteni su toliko vješto da je priču o tragediji povijesti nemoguće odvojiti od fantazija o Hitlerovu pimpeku, a breme despotske obitelji od ljekovitih svojstava vjeveričjih repova.Dok pun subverzivnog smijeha i lude seksualne energije prebire po osjetljivoj tipkovnici 21. stoljeća, roman Zakazano prozni je Molotovljev koktel bačen u bedem krutih identiteta, jedna od najduhovitijih i najzapaljivijih knjiga koje ste u dugo vremena čitali.

  Ver livro

• 

  Đorđić se vraća

  Goran Vojnović

  • 0
  • 0
  • 0

  Nakon gotovo deset godina provedenih u Bosni, obilježenoj nacionalizmima i ratnim traumama, s nesretnom prvom ljubavlju, Marko Đorđić vraća se u Fužine, u Sloveniju. No ljeto 2017. sasvim je drugačije od onoga iz njegova djetinjstva: njegov otac ima tumor, majka se raspada u strahu i brizi, a njegovi prijatelji nalaze se posvuda. Aco je u zatvoru, Adi ima problema s drogom, a Dejan živi u Slovenskim Konjicama – niti Marko ima išta s njima niti oni s njim, vežu ih samo maglovite uspomene na zajedničko odrastanje. I dok slovenska košarkaška reprezentacija na Europskom prvenstvu grabi pobjedu za pobjedom, Marko mora odlučiti što će sa sobom…Đorđić se vraća furiozni je nastavak bestselera pretvorenog u istoimeni film Čefuri raus!, roman u kojem se miješaju smijeh i suze. Goran Vojnović ispisao je posvetu ne samo čefurima koji moraju odrasti već nadasve onima koji ne pripadaju nikamo i nikome.
   
  “Goran Vojnović uletio je u slovensku književnost kao komet i u njoj se nastanio kao stalna zvijezda.” – Mitja Čander
   
  “Đorđić se vraća svojevrsni je kompromis duhovitog romana Čefuri raus! i Vojnovićeve složenije književnosti, koju dokazano zna pisati, što se vidi osobito u romanu Smokva.” – Lara Paukovič, Mladina

  Ver livro

• 

  Mi utopljenici

  Carsten Jensen

  • 0
  • 0
  • 0

  Svatko u našem gradu ima priču, ali ne pripovijeda je sam. Pripovjedač ovdje ima tisuću očiju, tisuću ušiju i petsto pera koja neprestano bilježe.
   
  Mi, utopljenici prozni je biser, roman iz kojega zapljuskuje more. Od golih stijena Newfoundlanda do bujnih plantaža Samoe, od taverni Tasmanije do hladnih obala sjeverne Rusije, kroz naraštaje, ratove i ljudske sudbine prostire se veličanstveni svijet Carstena Jensena. Reći da mu je u središtu Marstal, gradić pomoraca na danskom dijelu Baltika, točno je baš kao što je točno ustvrditi da su to ljudsko srce, ljubav ili potreba da se napusti dom i ode u nepoznato. Kao u svakom velikom djelu, i u Jensenovu raskošnom romanu udara više srdaca, odjekuje više glasova. Slijedeći jedni druge, njime jedre očevi i sinovi, muškarci čiji je usud da se bore – protiv neprijatelja i mora, jedni protiv drugih i protiv žena koje vole. U njemu odrastaju djeca i čekaju majke, supruge i udovice utopljenika, i jedna drugačija od sviju, žena koja more želi kazniti, strašni anđeo Marstala. Mi, utopljenici; već od samoga naslova, iz Jensenove očaravajuće sage progovaraju stotine. Živi i mrtvi. Godine, glasovi, sudbine. Svi oni, utkani i majstorski isprepleteni, tvore blistavu mrežu koja donosi oceane i kontinente, kanibale i moreplovce, proročke snove i čudesna preživljavanja. Pitanja, posljednja i prva, i priču veliku koliko i život sam.

  Ver livro

• 

  Samo strast

  Annie Ernaux

  • 0
  • 0
  • 0

  Samo strast jezgrovit je, ali emocionalno intenzivan roman koji istražuje aferu žene s oženjenim muškarcem. Oštra i nepokolebljiva autobiografska proza ​​zadire u složenost želje, opsesije i zamršenih nijansi međuljudskih odnosa. Iskreno ispitivanje strasti prema muškarcu i utjecaja koji ona ima na život tjeraju protagonisticu do ruba samospoznaje. Preciznošću i hrabrošću, Annie Ernaux ispituje vlastito stanje u razdoblju svog života kada nije radila ništa osim što je čekala muškarca. Priča je to o ljubavi, čežnji i seksu pisana oskudnim, elegantnim stilom koji je autorici priskrbio međunarodno priznanje. Ova je knjiga bila na vrhu ljestvice nacionalnih bestselera u Francuskoj više od tri mjeseca. 
  Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku. 
  Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. 
  Fotografija na naslovnici: Freepik

  Ver livro

• 

  Prijan Lovro

  August Šenoa

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
  August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
  Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
  Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

  Ver livro