Other books that might interest you

• 

  Karneval

  Rawi Hage

  • 0
  • 0
  • 0

  U gradu koji je poznat po svome karnevalu postoje dvije vrste taksista: pauci i muhe. Pauci mirno sjede u vozilu i čekaju mušteriju, dok muhe jurcaju gradom i traže svoj plijen. Muha, glavni junak trećega romana nagrađivanoga kanadskog pisca Rawija Hagea, rodio se u cirkusu, kao dječak ostao je siroče, ali je odrastao okružen ljubavlju dvoje iznimnih ljudi. U njegovu taksiju izmjenjuju se obični ljudi, kriminalci, prostitutke, raznorazni čudaci i divne osobe. Dok ih vozi do njihova odredišta, on sluša njihove priče, njihov je ispovjednik i pomagač.Ali i Muha ima svoje demone, svoje ljubavi, svoje opsesije. On nije običan taksist, on je ljubitelj knjiga, zaljubljen u svoju susjedu i beskrajno lojalan svojim posvojiteljima. Njegovo su pravo i jedinio utočište knjige, složene u sasvim neobičnom redoslijedu na beskrajnim policama, knjige kojima se utječe i koje obožava.U romanu-kaleidoskopu Karnevalu promatramo život i ritam urbanog središta iz vizure nekoga tko ga najbolje poznaje, a tko je uvijek nijemi promatrač sa strane. Briljantan pripovjedač, minuciozan i oštrouman, Rawi Hage napisao je roman prepun humora i tuge, životnosti i seksualnosti, roman u kojem se kao na krabulji savršeno iscrtavaju sve ljudske emocije, a koje se najbolje vide na stražnjem sjedištu njegova automobila.

  Show book

• 

  Uhvati zeca

  Lana Bastasic

  • 0
  • 0
  • 0

  Čitaoci su ovaj roman nazvali-roman o ženskom prijateljstvu. Nakon što godinama nisu bile u kontaktu, Sara poziva Lejlu, nekadašnju blisku drugaricu, da zajedno odu u Beč i potraže Armina, Sarinog brata. Nekadašnje najbolje drugarice kreću na put i ovo putovanje se pretvara u rekonstrukciju njihovog prijateljstva. Pretvara se u potragu za prošlim danima i zakasnelim odgovorima na pitanja koja jedna drugoj u međuvremenu nisu postavile. Preispitujući šta se sve desilo, naratorka označava rat kao presudni test na kom su pali svi, i države, i najdublje ljubavi…

  Show book

• 

  Kako sam postao redovnica

  César Aira

  • 0
  • 0
  • 0

  Ako priča Aureliana Buendije, nezaboravnog junaka Sto godina samoće, počinje pred streljačkim vodom, sjećanjem na dan kad ga je otac prvi put odveo da vidi led, za Césara Airu, šestogodišnjeg pripovjedača Airina “autobiografskog” romana, sve počinje u sličnim okolnostima, danom kada mu je otac kupio prvi sladoled. Od te briljantne epizode nadalje dramatični, zavodljivi humor obilježava svaku etapu ove priče o odrastanju: djetinjstvo u malom gradu, iskustvo škole i bolnice, odnos prema jeziku i odnos s majkom, prijateljstvo i izdvojenost, delirij izmišljanja, i vječnu, neprekidnu igru… od leda do sladoleda i nazad. U vrtlogu događaja koje nam u romanu Kako sam postao redovnica na svoj neusporedivi način nudi César Aira pustolovina “pričanja o sebi” bit će dovedena do svojih krajnjih granica – anegdota će postati avantura, avantura bajka, a bajka – naposljetku – legenda.

  Show book

• 

  Osam planina

  Paolo Cognetti

  • 0
  • 0
  • 0

  Kada osamljeni šestogodišnjak Pietro prvi put s roditeljima, zaljubljenicima u planinarenje, dođe provesti ljetne praznike u selo Grana u podnožju planine, i ne sluti da će mu planina, kao i njegovim roditeljima, odrediti život. U selu upoznaje pomalo divljega čuvara krava Bruna. Deset će godina svakoga ljeta njih dvojica obilaziti stare napuštene kuće i mlinove, tražiti nove putove i osvajati planinske vrhunce s Pietrovim ocem. U tinejdžerskoj dobi svaki od njih krenut će svojim, dobro utabanim i socijalnim odnosima predodređenim putem. Bruno će ostati na selu, neće se školovati, dok će Pietro prestati dolaziti na planinu, a njegov život postat će tipični život urbanog mladoga čovjeka. Kada Pietru iznenada, od srčanog udara, umre otac, on će se vratiti planini da zajedno s Brunom, starim prijateljem, obnovi kuću koju mu je ostavio otac. Jedan će cijeli život kao u staroj himalajskoj legendi obilaziti osam planina, a drugi će cijeli život provesti na jednoj.Osam planina meditacija je o prijateljstvu i prirodi, o očevima i sinovima. Osam planina jedinstveni je književni fenomen – Paolo Cognetti u svojoj naoko jednostavnoj priči postavlja najvažnija i najteža pitanja koja muče suvremenog čovjeka. Mistična i filozofična priča o prijateljstvu i prirodi osvojila je čitatelje na više od četrdeset svjetskih jezika i najvažnije nagrade – talijansku Stregu, francuski Prix Médicis, nagradu Engleskog PEN-a i mnoge druge.

  Show book

• 

  Kad su golubice nestale

  Sofi Oksanen

  • 0
  • 0
  • 0

  Kao i toliko puta kroz povijest, Estonija je i 1941. tek novčić u krvavoj partiji velikih sila. Iako mnogi njemački napad na SSSR vide kao dugo očekivanu priliku za osamostaljenje, ne misle svi Estonci da će im sloboda biti poklonjena. S ulaskom jedinica Reicha u zemlju dvojica rođaka izabrat će različite staze: Roland, koji se kao pripadnik Šumskoga bratstva borio protiv Crvene armije, nastavlja život u ilegali, a prevrtljivi Edgar napušta svoju nezadovoljnu suprugu Juudit, mijenja identitet i postaje gorljivi pristaša nacističkog režima... Kad se ratne magle raziđu, a Estonija se ponovno nađe u čeličnom stisku Sovjeta, Edgar je aparatčik gladan napredovanja, a Roland i Juudit jedini su koji mu u tome mogu biti prepreka. Jer, više nego ikada prije, poznavanje tajni drugih valuta je o kojoj ovise život i smrt.

  Show book

• 

  Uvod u drugi život

  Mirko Kovač

  • 0
  • 0
  • 0

  Smjenjuju se, tako, reminiscencije na djetinjstvo i roditelje, opisi susreta s raznim poznatim, javnim i poimence spomenutim osobama, prijateljima, kao i anonimnim nailaznicima; ređaju se snovi i fantazmagorične slike, registriraju se razgovori po kavanama i sobama, po hotelima i motelima, na putovanjima i u dužem zamiranju; uvode se citati iz lektire i korespondencije s prijateljima; navode se opsežna razmišljanja u trenucima tjeskobe; nižu se zapisi iz svakidašnjeg života kao i skice za pripovijetke; ponire se u tuđe živote, koji mu se donose kao na dlanu; bez stida se razgolićuje vlastita duševna i tjelesna intima; pomjeraju se vremenski planovi; priča se o morbidnostima i ljubavima, skandalima i putovanjima...; doslovno, Mirko Kovač "crpi iz svega", a ponajviše iz vlastita života. Međutim, ovakva raznovrsnost diskurzivnih planova – u rasponu od pripovijetke do eseja, od filozofiranja do pjesništva, od faktografskih dnevničkih bilježaka do nesumnjivo fikcionalne autobiografije – nipošto ne djeluje kao nasilni spoj. Reklo bi se, na osnovu svega, da Kovač ovdje izmišlja neki svoj tip romana, kad ne bismo znali da su slične avangardne tehnike već ozakonjene, nap. u prototipu što ga predstavljaju Rilkeovi Zapisi Maltea Lauridisa Briggea. Snažna individualnost koja svakoj diskurzivnoj vrsti nameće "jedinstveni ton pjesničkog kazivanja" oslobađa dovoljno energije da sve ono , što je naizgled raspršeno, bude privučeno istome jezgru. Uspoređujući ga sa spomenutim velikim primjerom i uzorom, želim samo naglasiti da je Uvod u drugi život dostojan te komparacije, budući da po svemu predstavlja jedno od najoriginalnijih i najupečatljivijih romansijerskih ostvarenja proteklih godina.  Igor Mandić, NIN, 5. veljače 1984.

  Show book