Other books that might interest you

• 

  Rituali vode

  Eva García Sáenz de Urturi

  • 0
  • 0
  • 0

  Dok inspektor Unai López de Ayala zvan Kraken slijedi trag jezivog rituala starog 2600 godina, književni fenomen zvan Trilogija bijeloga grada i dalje nezaustavljivo osvaja svijet.Kad su je pronašli na starom hodočasničkom putu, kraj tunela San Adrián, Ana Belén Liaño bila je spaljena, obješena naglavce i udavljena u kotlu iz brončanog doba. Uz tri smrti, tri otkrića. Lijepa Annabel Lee bila je prva Krakenova ljubav, bila je trudna i – baš kako su se bojali svi iz policijske uprave glavnoga grada Baskije – nije bila posljednja.Da bi otkrio tko u prastarom obredu trostruke smrti ritualno kažnjava one koje ne smatra vrijednima da na svijet donose djecu, glavni stručnjak za profile vitorijske policije morat će zaroniti u vlastitu prošlost i suočiti se s čudovištima koja u njoj vrebaju još od onog nezaboravnog ljeta 1992., kada se s trojicom svojih najboljih prijatelja zaljubio u tajanstvenu Annabel Lee.Rituali vode nov su, iznimno napet triler zvijezde španjolskog noira Eve Garcíje Sáenz de Urturi. Krakenova prošlost i sadašnjost u drugom se dijelu Trilogije bijeloga grada prepleću s mitovima drevnih stanovnika Baskije i Kantabrije, vodeći čitatelja u završnicu vrtoglava tempa. Jer kada zamjenica policijskog načelnika Alba Díaz de Salvatierra sazna da nosi dijete, i da bi otac mogao biti i sam Kraken, ulozi zastrašujuće rastu, a vremena je sve manje.“Moćan nastavak Šutnje bijeloga grada... Sáenz de Urturi sjajno kombinira policijski rad s dubokim uvidom u psihologiju svojih protagonista. Oni koji vole krimiće s naglaskom na problematiku srca, bit će iznimno zadovoljni.” – Publishers Weekly“Uzbudljiv triler pun akcije, iznenađujućih preokreta i šokantnih otkrića.” – Buchszene.de

  Show book

• 

  Ljeta s Marijom

  Olja Savičević Ivančević

  • 0
  • 0
  • 0

  U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
   
  “Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”

  Show book

• 

  Bestijarij

  Witold Gombrowicz

  • 0
  • 0
  • 0

  “U Gombrowiczevu bestijariju mo­­že se izdvojiti nekoliko različitih pod­ručja od kojih je svako primjer druge perspektive upisane u gombrovičevski motiv životinja. Udubljujući se pozorno u čitanje Gombrowiczevih djela, može se za­mijetiti začudna količina posebnih naziva životinja kakvima se pi­sac služi na različitim razinama svojih tekstova – tih naziva ima oko sto četrdeset. Pojavljuju se na stilističkoj razini, u narativnim ko­men­tarima, u fabularnim konstrukcijama, u frazeologemima, poslovicama, u leksi­kaliziranim iz­rekama i usporedbama te u filozofskim di­skursima. Za pisca koji je višekratno iskazivao svoj désinté­ressement spram prirode, takva gomila naziva životinja kao element tekstualne poetike mora izazivati divljenje prema njegovu znanju, a prije svega – poticati na razmišljanje.”  Iz uvoda Włodzimierza Boleckog

  Show book

• 

  Dobri ljudi

  Nir Baram

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad Thomas Heiselberg ugleda kako njihovu nekadašnju kućnu pomoćnicu Hanu Stein prati automobil s dvojicom nepoznatih muškaraca, shvati da nije pametno primiti u kuću Židovku, čak ni u kratak posjet. No Thomasova je teško bolesna majka odlučna: gospođa Stein brinut će se za nju jer on mora na važan poslovni sastanak u američkoj kompaniji za koju radi. Thomas ne može ni naslutiti kojim će smjerom nakon te noći – Kristalne noći – krenuti njegova dotad sjajna karijera stručnjaka za istraživanje tržišta.Iste jeseni 1938. mlada Lenjingrađanka Saša u velikoj je dilemi: može li, ako upravo ona prokaže svoje roditelje i njihove reakcionarne prijatelje kojima pod Staljinovim režimom ionako nema spasa, uspjeti od gulaga izbaviti barem svoju petnaestogodišnju braću?Dobri ljudi prvi je roman vrhunskog izraelskog pisca mlađe generacije Nira Barama. Vješt pripovjedač koji izvanredno prikazuje svoje likove i njihove živote u povijesnom žrvnju, svoje čitatelje izaziva da odgovore na pitanje: ima li uopće još dobrih ljudi? Bez obzira na odgovor, Dobri ljudi i nešto kasnije napisana Sjena svijeta dokazi su da je Nir Baram itekako zaslužio usporedbe s velikanima svjetske književnosti.

  Show book

• 

  Malvina

  Mirko Kovač

  • 0
  • 1
  • 0

  Malvina je jedno od najuzbudljivijih proznih djela o patnji žene, koja bi mogla biti naša majka, sestra, žena, ljubavnica. Premda u mnogim svojim prozama pripovijeda u prvome licu, u Malvini je pripovjedački diskurs Mirka Kovača blizak doktrini T. S. Eliota o impersonalnosti pjesnika. Kao i likovi iz njegove proze, tako i on sam kao pripovjedač bježi od sebe postajući nekom vrstom katalizatora ili medija u kojemu sjedinjuje različita životna iskustva svojih protagonista. U prvi mah Malvina nas podsjeća na srednjovjekovne kronike i njena dramatičnost gotovo da je zatvorena iza samostanskih zidova (kao u slučaju portugalske redovnice iz 17. stoljeća koja svoju tajnu ispisuje u čudesnim pismima). Poput stroga analitičara i hladna ali precizna forenzičara, pisac slaže mozaik o Malvini, nesretnoj ženi, žrtvi spleta čudesnih okolnosti. Kovač iz dokumenata stvara lik Malvine, koja je i svetica i grešnica, transcendentalni mistik i žena u kojoj je sjeme ludila: ona pohađa školu za pravoslavne djevojke, bježi iz samostana s prvim znacima ludila te se udaje za jednako tako nesređena i nesretna čovjeka katoličke vjere, pokazujući sada već javno svoju perverznu ljubav prema Katarini. U njoj sve više raste val mržnje prema ljudima i napokon bježi natrag u samostan. Dokumenti o Malvininoj storiji ne bi smjeli ovu kroniku svesti na puki izvještaj o ženi simbolu nesreće, već taj roman možemo i moramo čitati kao jedan model ljudske egzistencije, kao ontološki problem bića, koji se kreće u luku od svetice do drolje i zato Kovač, vještinom majstora kolaža, s Malvine skida auru svetice mučenice prikazujući sve njene opačine, pokoru i "pranje vlastite grešnosti" prije ponovna ulaska među zidine vječne transcendencije. Na koncu nam pisac sugerira da nesreća i bol nisu samo osobna, Malvinina kob, nego je to način života svih likova u romanu, koji na posebno sugestivan način stvara osjećaje koji traju.  Tomislav Sabljak

  Show book

• 

  Ulica mračnih dućana

  Patrick Modiano

  • 0
  • 2
  • 0

  Guy Roland privatni je istražitelj koji 1965., nakon što mu šef ode u mirovinu, odluči poduzeti svoju najveću istragu – želi pronaći svoj pravi identitet, otkriti tko je, jer je prije dvadesetak godina izgubio pamćenje. Idući varljivim tragovima, otkriva da se njegova tragedija dogodila za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Susrećući razne, ponekad opskurne, ponekad zanimljive ličnosti, malo-pomalo pronalazi komadiće svoje prošlosti, svoga prekinutog i izgubljenog života. Otkriva svoje prijatelje i ljubav svoga života, koju ne može pronaći, a njegova potraga vodi ga od Pariza i alpskoga gradića Megevea čak do Bora Bore, no odgovore na svoja pitanja morat će, čini se, potražiti u Ulici mračnih dućana, na adresi koju je dobio u dosjeu o sebi u trenutku kad je otkrio svoje pravo ime.Ulica mračnih dućana Patricka Modianoa, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, roman je u kojem se opsesivno otkrivaju teme ovoga vrsnoga romanopisca – traganje za identitetom, Drugi svjetski rat i Pariz. Ulica mračnih dućana roman je o potrazi za samim sobom, o želji da se shvati neshvatljivo, da se povežu prošlost i sadašnjost. Besprijekornim stilom pričajući intimnu priču, Patrick Modiano napisao je roman o drami svakog pojedinca.

  Show book