Other books that might interest you

• 

  Balkanska krasotica ili...

  László Végel

  • 0
  • 1
  • 0

  Osebujni kovač grbova za sve režime Franjo Šlemil najradije Bogu krade dane na terasi novosadskog hotela Luxor, odmah do svoje kućice s radionicom i vrtom. No na njegovu je imovinu oko bacio vlasnik hotela, sumnjivi biznismen Kotarac, koji se obogatio švercajući naftu i ratujući u Hrvatskoj i Bosni. Franju jednog dana posjeti misteriozna hotelska pjevačica Laura Rottenbiller raspitujući se o njegovoj obitelji. Naime svi se još dobro sjećaju njegova djeda, Jánosa Slemila, koji je izučio mehaničarski zanat kod gospodina Schwarza, a nakon 1918. i preuzeo njegovu radionicu. Tijekom godina János je postajao Jovan, pa Johann, a sve je promjene režima i država uspio preživjeti na vrlo zanimljive načine. Ipak, Franjo još uvijek traži odgovore čije je on zapravo kopile i gdje je završila balkanska krasotica...

  Show book

• 

  Kristalne rešetke

  Mirko Kovač

  • 0
  • 0
  • 0

  Roman Kristalne rešetke treća je knjiga u nizu Djela Mirka Kovača što izlaze u izdanju Frakture. To je ujedno i prvo hrvatsko izdanje ovog izvanrednog romana iz 1995. godine. Do sada je preveden na finski i slovenski jezik. "Ako bi se površno čitao roman Kristalne rešetke, onda bi se Mirko Kovač mogao doživjeti kao bezazlen pisac. Ali privid vara. Ispod površine romana krije se mnogo slojeva u koje duboko ponire ovaj višeznačni i rafinirani prozni pisac. Kristalne rešetke su mnogo više od jedne biografske priče, a na stilističkom planu pravo su remek-djelo, jedan zadivljujući, ali i duboko zabrinjavajući roman koji karakterizira snažnu književnost...Slike života pod Titovom diktaturom nisu ništa drugo do iznijansirani prilog koji objašnjava mnogo toga što se danas zbiva na Balkanu."

  Show book

• 

  Mongolske pjege

  Zoran Predin

  • 0
  • 0
  • 0

  Na jednoj strani ponora divlji je turski konjanik nakon neuspjele opsade Beča, a na drugoj Gorazd Dimec, mladi i nadobudni član stranke Slovenija Slovencima, netom nakon proglašenja neovisnosti. Sve između građa je prvoga romana Zorana Predina. Sve između život je i povijest koje poznajemo.Na svoj prepoznatljivi način – s mnogo fine erotike, istančanosti i ironije – Predin u Mongolskim pjegama iz bezdana prošlosti izvlači vojske i nježnosti, ljubavi i pokolje, pletući od sudbina svojih likova priču o jednoj obitelji, koja bi lako mogla biti i priča o jednome narodu, ili jednome kontinentu, ili svakome od njih.Pogled koji preko ponora povijesti s Gorazdom Dimcem izmjenjuje strašni Drugi nijem je, ali, srećom, Zoran Predin tu je da nam ga prepriča. Govori o turskim pljačkama i jugoslavenskim tajnim službama, o pokrštavanjima i otrežnjenjima, o avionskim i ostalim nesrećama, crnom talogu i još crnjem humoru usuda.Ako je netko u stanju oduprijeti se i prekinuti začarani krug klanja počinjenih u ime čistoće vjere, rase, ideologije ili jezika, za Predina je to uvijek samo slobodni, tvrdoglavi, nepotkupljivi, svojom-glavom-misleći pojedinac. Osoba koja misli i voli preko granica.Mongolske pjege posvećene su i napisane takvim ljudima. Čak i ako ih u romanu možda – baš kao ni u životu – nema previše.“Zoran Predin nikada, ni kao pjesnik ni kao pisac, nije htio biti smrtno ozbiljan i kad bih morao opisati stil njegova pisanja, rekao bih da se radi o plemenitoj ironiji. Zavodi nas opisima razbuktale zabranjene ljubavi i tekst profinjeno navlažuje prepoznatljivo vragolastom erotičnošću, kako bi potom na zaljubljene djevojke, kao giljotinu, mogao spustiti turske silovatelje, korzikanske zrakoplovne nesreće ili podivljale konje. Kod malokoga tragičnost zna biti tako vedra kao kod njega. Kad se čitatelj, naime, tamo prema kraju romana, osvrne unatrag na obiteljsko nasljeđe Gorazda Dimca, nad jadnikom se jednostavno sažali. Što je tako strašno zgriješio taj čistokrvni čovjek, pita se, da mu je pisac njegovo slovensko podrijetlo zamrljao svime što mu je došlo pod prste, od turskog sjemena do špijuniranja za OZNA-u, od masovnih pokolja do pedofilije.” – Goran Vojnović“Vojske su prolazile škropeći naše zemlje svim tjelesnim tekućinama, krvlju, znojem, mokraćom, slinom i sjemenom. I tko bi u tome mnoštvu bioloških tragova našao tko je tu sve bio. Zoran Predin spustio se spiralom DNK sve do mračnih dubina povijesti, do naših najskrovitijih tajni, ispisujući jednu uzbudljivu, duhovitu, ‘spolno močnu, silno zdravu’ priču.” – Ante Tomić

  Show book

• 

  Evanđelje po Barabi

  Josip Mlakic

  • 0
  • 0
  • 0

  Rimske su legije odavno pokorile Judeju i okolne zemlje, a Židovi očekuju poslanika i istovremeno snuju pobunu protiv svojega kralja izdajnika i rimskih osvajača. Među brojnim prorocima jedan se svojim načinom izdvaja; riječ je o Isusu. O njemu su ispisane nebrojene knjige, junak je brojnih romana, a iako imamo malo povijesnih zapisa iz Judeje toga vremena, zahvaljujući materijalnim dokazima znamo mnogo. Josip Mlakić odlučio je napisati roman iz perspektive jednoga od najomraženijih likova iz Biblije, židovskog pobunjenika Barabe, onoga kojega je Poncije Pilat ostavio na životu. Pišući Evanđelje po Barabi, Mlakić stvara sliku Judeje i Isusova života iz druge perspektive, plastično nas uvodeći ne samo u povijesne već i političke dileme svojih junaka, onih istih koje znamo iz apokrifnih i neapokrifnih evanđelja.
   
  Mlakićevo Evanđelje po Barabi roman je o Isusu i pobuni, roman o očuvanju Hrama i izgradnji novoga, podjednako povijesni i suvremeni roman o ljudskim manama, izdajama, sumnjama i idealima. Evanđelje po Barabi roman je koji čitatelja tjera da misli o velikim pitanjima čovjekova postojanja i malim koracima koji pokazuju njegovu humanost.

  Show book

• 

  Selidba

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Koja je najbolja prilika za pospremanje, za bacanje nepotrebnih, nagomilanih stvari, za pronalaženje onih za koje smo smatrali da smo ih davno izgubili, za arhiviranje, za slaganje i preslaganje? Tako opsežan zadatak čovjek si ne može davati često u životu. Najbolja je prilika za to selidba. No često selidbe znaju biti hektična pakiranja u kutije koje će ostati neotvorene. Rijetki su oni koji mogu raditi inventuru, sagledavati stvari i polako o njima odlučivati.Pred nama je upravo jedna takva knjiga, Selidba Miljenka Jergovića. U već mitskome književnome mjestu, na sarajevskom Sepetarevcu, u stanu svoga odrastanja, u kojemu mu je umrla majka, u koji se slila većina ostavštine Stublerovih i Rejcovih, autor prebire po dokumentima, po knjigama, po materijalnim i nematerijalnim ostacima, po povijesti jedne kuferaške obitelji. Predmeti i dokumenti, novčanik, partijska knjižica, češagija, djedovi pokušaji autobiografije i još mnogo toga pripovijedaju priču ne samo jedne obitelji već i jednoga grada, djetinjstva i odrastanja u kojoj autor ne štedi nikoga, a ponajmanje sebe i svoje bližnje.Stan na Sepetarevcu iznova se pred nama materijalizira sobu po sobu, sa svakim komadom namještaja, ali, što je još važnije, i sa svim sudbinama ljudi koji su ga nastanjivali ili pohodili. Selidba nije samo knjiga, ona je mnogo više od toga, ona je istinski muzej, katalogiziran po najstrožim i najgenijalnijim pravilima struke, ali ne muzejske, nego spisateljske.

  Show book

• 

  Mali prozor

  Muharem Bazdulj

  • 0
  • 2
  • 0

  Kad se nakon godišnjeg odmora na Jadranu zaustavi u Mostaru, mladi fakultetski profesor Muharem u novinama pročita šokantnu vijest. U Sarajevu je ubijen njegov najbolji prijatelj, kontroverzni novinar Denis. Niz potencijalnih ubojica dugačak je – od vehabija i korumpiranih ministara do mafijaša, odnosno svih onih čije je opačine prokazao u svojim tekstovima. Nakon susreta s Denisovom udovicom Muharem se odlučuje na riskantan pothvat. Pod svaku cijenu želi pronaći ubojicu. No kad se udubi u istragu, na svjetlo dana izlaze neočekivane tajne, a njegova odlučnost da prokaže krivca dolazi na ozbiljnu kušnju. U napetom trileru Mali prozor Muharem Bazdulj priča o porat­nom tranzicijskom društvu u kojem ubojstvo novinara ne izaziva ništa više od nekoliko prigodnih tekstova. Vješto smišljen zaplet navodi čitatelja da se i sam upusti u potragu za ubojicom na sarajevskim ulicama, postavljajući pitanja na koja je ponekad možda bolje i ne saznati odgovor. Pravi balkanski noir.

  Show book