Other books that might interest you

• 

  Kad su Divovi hodali zemljom

  Zoran Pilić

  • 0
  • 0
  • 0

  Ako je zlatno doba iza nas, a uvijek se čini da jest, ako smo u međuvremenu čudom preživjeli par katastrofa, a bogove i junake odavno ne viđamo u njihovim nekadašnjim dimenzijama – moglo bi biti da već živimo u nekoj diskretnijoj postapokalipsi, ili da samo starimo, da nam se dogodio život. Priče i pripovjedački dar Zorana Pilića pokazuju da je moguće, pa čak i vjerojatno – oboje.Savršeno smještena u onom delikatnom procjepu između humora i nostalgije, drame i zaigranosti, Kad su Divovi hodali zemljom knjiga je konačnog odrastanja, zbirka neriješenih zadataka i (pre)kasnih lekcija. Sve što se u njoj događa dogodilo se nakon njezina naslova, u doba bez pozlate, kad se na ovom svijetu smanjilo sve, osim Amerike. Pilićevi junaci naime – bili oni pisci, sredovječni ljubavnici, srčani izdavači ili ostarjeli čuvari poretka; bježali od povijesti, ruševina mladosti ili ružnih sjećanja – nužno trebaju prostor u kojemu je moguće izgubiti se, a nigdje se nikada nije gubilo bolje nego u Amerikama. No to što je doba heroja prošlo ne znači da se ne može živjeti herojski. Tu, između Zagreba i Cancúna, Dalmacije i Iowe, svud gdje su nekoć hodali divovi, Zoran Pilić otkrit će uvijek iznova poneku veliku stopu i čovjeka koji je spreman kročiti baš tim tragom.

  Show book

• 

  Kad je Nina znala

  David Grossman

  • 0
  • 1
  • 0

  “Tuvia Bruk bio mi je djed. Vera je moja baka. Refael, Rafi, R, zna se, moj je otac, a Nina – Nina nije ovdje. Nine nema”, zapisat će u svoju bilježnicu Gili, pripovjedačica novog velikog romana Davida Grossmana, dobitnika nagrade Man Booker International i istaknutoga kandidata za Nobelovu nagradu za književnost. Nina je ta koje nema, ali kad s Arktičkog otoka dođe na proslavu devedesetog rođendana svoje majke Vere, uskovitlat će sjećanja i osjećaje, te pokrenuti priču koja od Čakovca u osvit Drugog svjetskog rata vodi do kibuca u Izraelu, a odatle ponovno nazad, do čvora boli i patnje, do mjesta gdje je sve počelo i gdje će se sve završiti – do Golog otoka. Kad je Nina znala knjiga je o tri snažne žene i njihovu putovanju do otoka na kojemu je Vera provela dvije i pol godine, odbivši da svojega mrtvog muža proglasi neprijateljem naroda. Rane koje se prenose generacijama i obiteljske tajne koje upravljaju životima, ljubav od koje klecaju koljena i ljudskost koja iskupljuje građa su nadahnjujuće životne priče Eve Panić Nahir, koju je dokumentarcem otkrio Danilo Kiš, a ovjekovječio ju je David Grossman veličanstvenim romanom Kad je Nina znala.

  Show book

• 

  Memoari jednog makroa

  László Végel

  • 0
  • 0
  • 0

  Novi Sad, kasne šezdesete. Bez ikakve perspektive, Bub i njegovi prijatelji dane provode na ulici, večeri u lokalima, a ako i stignu do fakulteta, ondje uglavnom pružaju pasivni otpor premda zapravo ne uspijevaju izreći što ih točno muči. U potrazi za bilo kakvim poslom, Bub nailazi na inženjera koji ga angažira za prljavu rabotu: da krišom snima žene u kompromitirajućim pozama i potom ih ucjenjuje. No kad Bubova najbolja prijateljica Csicsi odluči prekinuti životarenje i krenuti u Trogir s neprilagođenim nadobudnim piscem Merkuroszom, Bubov se svijet nepovratno mijenja.Memoari jednog makroa prvi je roman mađarskog književnika rođenog u Vojvodini Lászla Végela. Napisano u obliku dnevnika, no bez datuma i godina, ovo bezvremensko djelo bavi se egzistencijalnim pitanjima na osebujan, ali i svima blizak način. Ponovno otkriveni nakon četiri desetljeća, Memoari jednog makroa danas su aktualniji nego u vrijeme kad su nastali i dokazuju kako su boljke suvremenog i socijalističkog društva itekako slične. Ovo je punokrvni roman grada, ulice i asfalta.

  Show book

• 

  Toranj kiselih jabuka

  Ludwig Bauer

  • 0
  • 0
  • 0

  Toranj kiselih jabuka od svih se dosadašnjih Bauerovih knjiga razlikuje po tome što je pripovjedačevo ja autobiografsko. Do sada se Bauer redovito poigravao, ne samo ich formom već i miješanjem stvarnih činjenica iz svoga života s onima izmaštanima. U Tornju kiselih jabuka upoznajemo moćnog i snažnoga pripovjedača koji kroz vlastitu sudbinu i sudbinu svoje obitelji ispisuje upečatljivu sliku života u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća. Glavni junak romana odrasta i sazrijeva u turbulentnim vre­menima, u doba stalnih promjena, u kojima se i on mijenja od znatiželjnog i zaigranog dječaka preko nabusitog mladića, inteligentnog studenta i čovjeka u potrazi za srećom u inozemstvu do ozbiljnog supruga, prolazeći raznim gradovima: Vukovarom, Siskom, Makarskom, Zagrebom, Parizom, Bratislavom, Pragom...

  Show book

• 

  Nema se što učiniti

  Korana Serdarević

  • 0
  • 2
  • 0

  Nema se što učiniti. Ta sintagma gotovo savršeno opisuje stanje nacije: svi su odustali od svega, od svojih života, od ideja i ideala, no jesu li zbog toga naši životi stali, jesmo li pred krajem svijeta i postojanja ili postoji još poneko zrnce optimizma? Možemo li pronaći ono nešto što će nas održati na životu? Prvijenac već afirmirane autorice kratkih priča Korane Serdarević prepun je takvih malenih, ali važnih trenutaka. Od zagrebačkih stanova do pustih dalmatinskih kuća, od odrastanja do starosti, od ljubavi do zlobe, ove priče zahvaćaju sve nijanse i toplinu života. Bez obzira na to je li riječ o ljubavnim jadima, senilnosti, sitnim podmetanjima, odnosima između ljubavnika, majke i kćeri, brata i sestre, sve priče u zbirci Nema se što učiniti karakterizira pamtljiva, gotovo filmska atmosfera u kojoj se točno i precizno, a opet nježno ocrtava često mučna stvarnost. Korana Serdarević u dvadeset četiri priče istkala je pokrivač, čudesan pačvork, kojim se možemo ogrnuti i ljeti i zimi i kojem se vraćamo jer ga osjećamo svojim.

  Show book

• 

  Dvori od oraha

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Dubrovnik kao središte iz kojega se priča radijalno širi na Bosnu, Hrvatsku, Srbiju, Balkan, Europu; obitelj kao jezgra iz koje priča polazi, a onda se u silnom razgranavanju dotiče i povezuje s brojnim drugim obiteljima, osobama, sudbinama; dvadeseto stoljeće kao pozornica svih tih zbivanja, baš cijelo to čudesno i sumanuto stoljeće sa svojim lijepim i strašnim čudima, svojim ratovima i istrebljenjima, sa svojim uznesenjima i slomovima, ljudskim i političkim — to je kronotop, i to je predmetni svijet romana Dvori od oraha, predočen i ispričan u obrnutoj kronologiji, od svojega kraja prema svojemu početku. Virtuozne su sigurnost i preciznost autorskoga postupka kojima se cijelom tom gaudijevski fantastičnom strukturom vlada. A osnovni poetički koncept — da se sve to i začne i skonča u malome, u mikroperspektivi sitnoga ljudskog života, podsjeća na ingenioznu figuru iz pučke poezije: “Pružih zlatnu žicu preko bijela svijeta, pa je savih u orahovu ljusku.” Odgonetka: očinji vid. — Ivan Lovrenović

  Show book