Other books that might interest you

• 

  Daniel Stein prevoditelj

  Ljudmila Ulicka

  • 0
  • 0
  • 0

  Jednodušno prihvaćen od publike i kritike diljem svijeta, Daniel Stein, prevoditelj po mnogima je najznačajniji ruski roman našega vremena. Život je čudo; čudo za koje nam - da bismo ga prepoznali i razumjeli - ponekad treba prevoditelj. Priča o nevjerojatnom životnom putu poljskog Židova Daniela Steina, koji tijekom Drugog svjetskog rata svoje sunarodnjake spašava radeći kao prevoditelj za Gestapo, temeljena je na stvarnim događajima i puna je čudâ - čuda vjere i čuda ljudskosti. Jer, i kad izbjegava smaknuća i pridružuje se partizanima, i kad prelazi na katoličanstvo i odlazi u Izrael, gdje obnavlja drevnu Jakovljevu crkvu - Daniel Stein junak je samo zato što je čovjek: jedinstven i pun proturječja. A upravo tu - u iskazivanju svega što jesmo - do izražaja dolaze mudrost i spisateljsko umijeće Ljudmile Ulicke. Sastavljajući Steina od sjećanja i dokumenata, pisama i svjedočanstava onih koji su ga poznavali, Ulicka istovremeno daje zadivljujući prikaz Europe i Izraela, ali i burne povijesti odnosa židovstva i Katoličke crkve. No baš kao i svi veliki pisci - Ulicka ne čini samo to. Svojim moćnim, izazovnim djelom - svakoj isključivosti i rigidnosti usprkos - ona priča priču o čudu našega života; na sve naše jezike prevodi život sâm.

  Show book

• 

  Wilimowski

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Kada u osvit Drugoga svjetskoga rata krakovski umirovljeni profesor sa svojim teško bolesnim sinom i svitom pomoćnika krene put Jadrana, zna samo da se nekako mora dokopati čudesnoga hotela u zaleđu Crikvenice, kako bi ondje pokušao pronaći mir. No dolazak do hotela Orion popraćen je nizom prepreka, a kada jednom i dođu, vlakom, unajmljenim automobilom i na koncu u povorci s nosiljkom i pješke, ovi će Poljaci u našega svijeta izazvati podozrivost i nemir, koji će se pojačati kada krenu postavljati antenu za radioprijamnik kako bi mladić mogao slušati prijenose sa Svjetskoga nogometnog prvenstva. I kada se začuje spikerov glas i kada se putem radiovalova pred slušateljima otjelove brazilski i poljski nogometaši u čudesnoj utakmici u kojoj je Ernest Wilimowski zabio Brazilu četiri gola, a Poljska je ipak izgubila, u duši staroga profesora nešto se prelomi, a njegov sin usni svoj najljepši san.Miljenko Jergović u Wilimowskom hvata duh vremena, strahove i bojazni junaka različitih nacija, obrazovanja i zanimanja. Pripovijedajući o hotelu na kraju svijeta, o njegovoj vlasnici, njezinim gostima, bolesti i nadi, nogometu i ratu koji visi u zraku, Jergović više no ikada pripovijeda o našem vremenu, o herojima svakodnevice, optimizmu i smirenosti koja se može, možda, najlakše pronaći upravo negdje na kraju svijeta kada se sjedne na mirilo, na to mjesto na kojem su naši stari ostavljali tijelo pokojnika dok bi ga nosili do njegova posljednjeg počivališta.

  Show book

• 

  Uvod u drugi život

  Mirko Kovač

  • 0
  • 0
  • 0

  Smjenjuju se, tako, reminiscencije na djetinjstvo i roditelje, opisi susreta s raznim poznatim, javnim i poimence spomenutim osobama, prijateljima, kao i anonimnim nailaznicima; ređaju se snovi i fantazmagorične slike, registriraju se razgovori po kavanama i sobama, po hotelima i motelima, na putovanjima i u dužem zamiranju; uvode se citati iz lektire i korespondencije s prijateljima; navode se opsežna razmišljanja u trenucima tjeskobe; nižu se zapisi iz svakidašnjeg života kao i skice za pripovijetke; ponire se u tuđe živote, koji mu se donose kao na dlanu; bez stida se razgolićuje vlastita duševna i tjelesna intima; pomjeraju se vremenski planovi; priča se o morbidnostima i ljubavima, skandalima i putovanjima...; doslovno, Mirko Kovač "crpi iz svega", a ponajviše iz vlastita života. Međutim, ovakva raznovrsnost diskurzivnih planova – u rasponu od pripovijetke do eseja, od filozofiranja do pjesništva, od faktografskih dnevničkih bilježaka do nesumnjivo fikcionalne autobiografije – nipošto ne djeluje kao nasilni spoj. Reklo bi se, na osnovu svega, da Kovač ovdje izmišlja neki svoj tip romana, kad ne bismo znali da su slične avangardne tehnike već ozakonjene, nap. u prototipu što ga predstavljaju Rilkeovi Zapisi Maltea Lauridisa Briggea. Snažna individualnost koja svakoj diskurzivnoj vrsti nameće "jedinstveni ton pjesničkog kazivanja" oslobađa dovoljno energije da sve ono , što je naizgled raspršeno, bude privučeno istome jezgru. Uspoređujući ga sa spomenutim velikim primjerom i uzorom, želim samo naglasiti da je Uvod u drugi život dostojan te komparacije, budući da po svemu predstavlja jedno od najoriginalnijih i najupečatljivijih romansijerskih ostvarenja proteklih godina.  Igor Mandić, NIN, 5. veljače 1984.

  Show book

• 

  Ulica mračnih dućana

  Patrick Modiano

  • 0
  • 2
  • 0

  Guy Roland privatni je istražitelj koji 1965., nakon što mu šef ode u mirovinu, odluči poduzeti svoju najveću istragu – želi pronaći svoj pravi identitet, otkriti tko je, jer je prije dvadesetak godina izgubio pamćenje. Idući varljivim tragovima, otkriva da se njegova tragedija dogodila za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Susrećući razne, ponekad opskurne, ponekad zanimljive ličnosti, malo-pomalo pronalazi komadiće svoje prošlosti, svoga prekinutog i izgubljenog života. Otkriva svoje prijatelje i ljubav svoga života, koju ne može pronaći, a njegova potraga vodi ga od Pariza i alpskoga gradića Megevea čak do Bora Bore, no odgovore na svoja pitanja morat će, čini se, potražiti u Ulici mračnih dućana, na adresi koju je dobio u dosjeu o sebi u trenutku kad je otkrio svoje pravo ime.Ulica mračnih dućana Patricka Modianoa, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, roman je u kojem se opsesivno otkrivaju teme ovoga vrsnoga romanopisca – traganje za identitetom, Drugi svjetski rat i Pariz. Ulica mračnih dućana roman je o potrazi za samim sobom, o želji da se shvati neshvatljivo, da se povežu prošlost i sadašnjost. Besprijekornim stilom pričajući intimnu priču, Patrick Modiano napisao je roman o drami svakog pojedinca.

  Show book

• 

  Rod

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Rod Miljenka Jergovića knjiga je sastavljena od više cjelina - romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata - u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i savršeno se miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u Rodu ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda.  Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen u Bosowiczu, u rumunjskome Banatu, po zanimanju je bio željezničar koji je život proveo u Bosni. Kćeri su mu se udavale u Bosni, sin mu je studirao u Beču i Grazu. U njegovu domu govorilo se njemačkim jezikom, a izvan kuće srpskohrvatskim. Država s kojom je došao u Bosnu zvala se Austro-Ugarska, ali je većinu života proživio u Jugoslaviji. Unuk mu je 1943. poginuo kao njemački vojnik u Slavoniji. Dvije godine poslije po Karla Stublera dolaze partizani da ga vode u logor za pripadnike njemačke narodne zajednice u Jugoslaviji, iz kojega će biti deportiran u Njemačku. Spašavaju ga susjedi koje je tijekom rata štitio i skrivao u svome domu. Rod prati priče Karlove djece i unuka sve do smrti njegove posljednje unuke, koja je živjela u Sarajevu, i prekida porodične loze. Rod je roman u kojem Jergović kroz sudbinu vlastite porodice govori o stoljeću Srednje Europe i Balkana, roman koji poput željeznice premrežuje epohu i krajeve, zemlje koje su se izmjenjivale, povijest koja je bila nemilosrdna. Od pradjeda i početka dvadesetog stoljeća do današnjice i autora i njegove sudbine Rod je opus magnum Miljenka Jergovića, autora kojeg s pravom možemo nazvati Ivom Andrićem našega doba.

  Show book

• 

  Đorđić se vraća

  Goran Vojnović

  • 0
  • 0
  • 0

  Nakon gotovo deset godina provedenih u Bosni, obilježenoj nacionalizmima i ratnim traumama, s nesretnom prvom ljubavlju, Marko Đorđić vraća se u Fužine, u Sloveniju. No ljeto 2017. sasvim je drugačije od onoga iz njegova djetinjstva: njegov otac ima tumor, majka se raspada u strahu i brizi, a njegovi prijatelji nalaze se posvuda. Aco je u zatvoru, Adi ima problema s drogom, a Dejan živi u Slovenskim Konjicama – niti Marko ima išta s njima niti oni s njim, vežu ih samo maglovite uspomene na zajedničko odrastanje. I dok slovenska košarkaška reprezentacija na Europskom prvenstvu grabi pobjedu za pobjedom, Marko mora odlučiti što će sa sobom…Đorđić se vraća furiozni je nastavak bestselera pretvorenog u istoimeni film Čefuri raus!, roman u kojem se miješaju smijeh i suze. Goran Vojnović ispisao je posvetu ne samo čefurima koji moraju odrasti već nadasve onima koji ne pripadaju nikamo i nikome.
   
  “Goran Vojnović uletio je u slovensku književnost kao komet i u njoj se nastanio kao stalna zvijezda.” – Mitja Čander
   
  “Đorđić se vraća svojevrsni je kompromis duhovitog romana Čefuri raus! i Vojnovićeve složenije književnosti, koju dokazano zna pisati, što se vidi osobito u romanu Smokva.” – Lara Paukovič, Mladina

  Show book