Editorial: Stijena Zadar
Sadržaj ove knjige pisan je neposredno nakon ukazanja Majke Isusove djeci, vidiocima iz sela Bijakovića i Međugorja, župe Međugorje, Općine Čitluk. Poticaj za pisanje knjige je fenomen ukazanja Majke Isusove, koja se na hrvatskim prostorima obratila preko vidioca Hrvata cijelom svijetu... Knjiga kao posrednik budi i potiče svaku dušu da sama sebe opominje i spoznaje.
Od Italije i Poljske do Gvatemale i SAD-a, pa nazad, kroz prostor i vrijeme – za Eduarda Halfona i njegova istoimenog pripovjedača u Duelu sva su putovanja jedno te isto putovanje, a sve potrage – ona za nestalima. Jer, domovi su nestajali u vatri, ljudi u koncentracijskim logorima, prezimena u Łódźu i na Ellis Islandu, a u gvatemalskom jezeru Amatitlán utopio se petogodišnji dječak Salomón, stariji brat pripovjedačeva oca. Ili se dogodilo drugačije? Kada nakon desetljeća izbivanja ponovno posjeti vikendicu svojega djeda, niti piščeve obiteljske mitologije ispreplest će se s mitovima koji već tisućljećima žive oko gorskoga jezera, i natjerati ga da zaroni njihovim tragom. Zbog čega je Salomón izbrisan iz obiteljske povijesti? Je li, u hladnim vodama jezera, skriven isti pradavni sukob, ista priča o braći, nasljeđe koje baštinimo od pamtivijeka? Jesu li i svi nestanci jedan te isti nestanak? Halfon – saznat ćemo u ovoj izvanrednoj i višestruko nagrađivanoj knjizi – dolazi od starohebrejske ili staroperzijske riječi koja znači: onaj koji si mijenja život. Kao i sva velika literatura, Duel Eduarda Halfona svojom bi emotivnošću i dubinom, iznimnom snagom i zrnom profinjenog humora lako mogao promijeniti naš.Ver libro
Rimske su legije odavno pokorile Judeju i okolne zemlje, a Židovi očekuju poslanika i istovremeno snuju pobunu protiv svojega kralja izdajnika i rimskih osvajača. Među brojnim prorocima jedan se svojim načinom izdvaja; riječ je o Isusu. O njemu su ispisane nebrojene knjige, junak je brojnih romana, a iako imamo malo povijesnih zapisa iz Judeje toga vremena, zahvaljujući materijalnim dokazima znamo mnogo. Josip Mlakić odlučio je napisati roman iz perspektive jednoga od najomraženijih likova iz Biblije, židovskog pobunjenika Barabe, onoga kojega je Poncije Pilat ostavio na životu. Pišući Evanđelje po Barabi, Mlakić stvara sliku Judeje i Isusova života iz druge perspektive, plastično nas uvodeći ne samo u povijesne već i političke dileme svojih junaka, onih istih koje znamo iz apokrifnih i neapokrifnih evanđelja. Mlakićevo Evanđelje po Barabi roman je o Isusu i pobuni, roman o očuvanju Hrama i izgradnji novoga, podjednako povijesni i suvremeni roman o ljudskim manama, izdajama, sumnjama i idealima. Evanđelje po Barabi roman je koji čitatelja tjera da misli o velikim pitanjima čovjekova postojanja i malim koracima koji pokazuju njegovu humanost.Ver libro
Je li naslov romana Zar je to čovjek pitanje ili tvrdnja? Doima se kao pitanje, ali je upitnik svjesno izostavljen. Možda nikada u povijesti književnosti nije odsutnost jednog jedinog interpunkcijskog znaka prouzročila tako bolnu dvosmislenost. Kao kemičar, Primo Levi je znao da svekolika raznolikost tvari ovisi o malim, gotovo neprimjetnim odstupanjima u strukturi atoma. U alkemiji književnosti, na putu od gole riječi, preko poimanja i tumačenja, pa sve do zaborava, neizvjesnost je još strašnija, varijable su premnoge, a kada se toj smjesi doda onaj isti sastojak – Auschwitz – zbog kojeg je postalo nemoguće pisati poeziju, javlja se prijetnja klonuća, predaje... Treba li se dakle predati? Pitanje je pogrešno. Treba svu svoju imovinu, a to je dnevno sljedovanje kruha, uložiti da bi se nabavilo bogatstvo, obična žlica za juhu. U svijetu bez upitnika. Veličina romana Zar je to čovjek u tome je što o najvećoj strahoti svih vremena, kad ljudi nisu imali pravo ni na žlicu, Primo Levi piše sa začudnom smirenošću. Traganje za ravnotežom između vlastite boli koja bi najradije vrištala (ili tupo klonula) i opore emotivne samodiscipline kojom je pisan ovaj roman, nije tek dužno izbjegavanje patetike. To je vještina književnog genija.Ver libro
U svom subjektivno obojanom katalogu-galeriji ženskih likova iz Biblije višestruko nagrađivana autorica Dorta Jagić ispisuje i objedinjuje niz književnih portreta biblijskih junakinja, crpeći građu u prvom redu iz biblijskog izvještaja, ali i iz znanstvene literature te osobnog upisivanja "između redova". Izabranim junakinjama autorica daruje, uz obilje poezije, detaljno opisanu kosu, ponekad lice ili način hoda, poneku skrivenu misao.U tom ženskom sabiranju, u kojemu se ističe raznolikost ženskih uloga, ravnopravno se susreću zvijezde kao Eva, Sara, Marija, Rebeka, ali i mnogo manje poznate a zanimljive žene kao poput Serve, Mikale, Atalije, Zareše. Sve su one za autoricu važne i bezvremene osobnosti koje izazivaju analizu, poniranje i identifikaciju, te neizbježne, ponekad humoristične a ponekad gorke, poveznice sa suvremenim kontekstom i problemima.Ver libro
Knjiga 2 iz ciklusa, tiskana uime Pokreta za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj Život. Sadržaj ove knjige osvjetljava razloge osnivanja Pokreta i sugerira da se Hrvati svojim angažiranjem uključe u obnovu hrvatskog duha, za skladan život kakav priliči čovjeku kao razumnom biću. Dakle, po djelima se čovjek poznaje i pokazuje koliko je kao duhovno biće koristio mogućnosti koje su mu na raspolaganju radi života i zadovoljstva, tj. u pravcu beskonačna života.Ver libro
Knjiga 1 iz ciklusa, tiskana uime Pokreta za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj Život. Sadržaj ove knjige osvjetljava razloge osnivanja Pokreta i sugerira da se Hrvati svojim angažiranjem uključe u obnovu hrvatskog duha, za skladan život kakav priliči čovjeku kao razumnom biću. Dakle, po djelima se čovjek poznaje i pokazuje koliko je kao duhovno biće koristio mogućnosti koje su mu na raspolaganju radi života i zadovoljstva, tj. u pravcu beskonačna života.Ver libro
