Jaka kao smrt

Gi de Mopasan

Sinopse

„...Utonuvši pogledom u daleko nebo Olivije Berten traži motiv za novu sliku. Šta će slikati? Ne zna još. Nije on uostalom odlučan umjetnik, siguran u sebe, nego nemiran duh kojemu se neodlučno nadahnuće neprestano koleba između sviju objava umjetnosti. Bogat je, slavan, stekao je sve časti, a pri koncu života još je vazda čovjek, koji još ne zna pravo za kojim je idealom išao. Dobio je rimsku nagradu, branio tradicije, oživljavao nakon mnogih drugih slavne historijske prizore; zatim je modernizirao svoj smjer, te slikao žive ljude s prisjećanjem na klasiku. Inteligentan, zanosan, žilav radenik s pokretljivom maštom, oduševljen za svoju umjetnost koju divno poznaje stekao je svojim finim duhom znamenitu vještinu u izvedbi i veliku gipkost talenta, što mu je donekle nastala od kolebanja i od pokušaja u svakom žanru. Možda je na njegovu narav djelovao i nagli zanos publike za njegova elegantna, otmjena i korektna djela, te ga spriječio da ne bude ono što bi bio postao na uobičajeni način. Još od početnoga uspjeha navijek ga je bunila želja da se svidi, iako mu je bila nesvijesna, te mu je tajom skretala put, ublaživala uvjerenja. Uostalom, ta želja da se svidi javljala se u njega u svim oblicima i mnogo je pripomogla njegovoj slavi...“

Disponível desde: 16/12/2017.

Outros livros que poderiam interessá-lo

Snoviđenje svijeta

Werner Herzog

Godine 1945., kada je Japan kapitulirao, Hiroo Onoda bio je časnik carske vojske kojemu je povjerena obrana malog otoka na Filipinima. Uvjeren da rat još uvijek traje i suživljen s prašumom, on će gotovo trideset godina nastaviti voditi imaginarni rat u kojem mu neprijatelji nisu protivničke trupe, već nemilosrdna priroda i vlastiti demoni. Tumačenjem blještavih satelita na nebu i glasova sa zaplijenjenog radija Onoda će za to vrijeme sklapati svoju lucidnu ideju 20. stoljeća, od fragmenata koji do njega pronalaze put iz stvarnog svijeta.Kultni redatelj i pisac Werner Herzog, koji u svojim ostvarenjima istražuje ekstremno iskustvo i približava se nedohvatnim istinama onkraj ludila, upoznao je u Japanu Hirooa Onodu, čovjeka s posebnom prošlošću. A zatim je i ispisao priču o epskoj i apsurdnoj borbi na tankoj granici jave i sna ovog japanskog vojnika, roman Snoviđenje svijeta, blistavi i razigrani niz slika o smislu i besmislu našeg postojanja.

Ver livro

Grad od pare

Carlos Ruiz Zafón

Tetralogija Groblje zaboravljenih knjiga – započeta Sjenom vjetra, nastavljena Anđelovom igrom i Zatočenikom Neba te maestralno finiširana Labirintom duhova, jedinstvena je posveta gotičkim romanima, ali još više Barceloni, gradu koji se mijenjao od kraja devetnaestog stoljeća do sredine dvadesetoga i u kojem se susreću prokleti pisci, veleindustrijalci, zatočene i hrabre djeve, ljubitelji knjiga...Carlos Ruiz Zafón svojim je romanima stvorio jedinstven svijet koji se s pravom naziva zafonovskim. U njemu se isprepleću uzbudljivi zapleti, ljubavne storije te obožavanje knjiga i pisanja.Grad od pare, posljednja knjiga koju je napisao, u jedanaest priča razotkriva tajnu karte svijeta koju su, između ostalih, docrtavali i Cervantes i Gaudí. Grad od pare ljubavno je pismo nenadmašnog majstora pripovijedanja čitateljima kojim se oprašta od svoga svemira od pare.

Ver livro

Dvori od oraha

Miljenko Jergovic

Dubrovnik kao središte iz kojega se priča radijalno širi na Bosnu, Hrvatsku, Srbiju, Balkan, Europu; obitelj kao jezgra iz koje priča polazi, a onda se u silnom razgranavanju dotiče i povezuje s brojnim drugim obiteljima, osobama, sudbinama; dvadeseto stoljeće kao pozornica svih tih zbivanja, baš cijelo to čudesno i sumanuto stoljeće sa svojim lijepim i strašnim čudima, svojim ratovima i istrebljenjima, sa svojim uznesenjima i slomovima, ljudskim i političkim — to je kronotop, i to je predmetni svijet romana Dvori od oraha, predočen i ispričan u obrnutoj kronologiji, od svojega kraja prema svojemu početku. Virtuozne su sigurnost i preciznost autorskoga postupka kojima se cijelom tom gaudijevski fantastičnom strukturom vlada. A osnovni poetički koncept — da se sve to i začne i skonča u malome, u mikroperspektivi sitnoga ljudskog života, podsjeća na ingenioznu figuru iz pučke poezije: “Pružih zlatnu žicu preko bijela svijeta, pa je savih u orahovu ljusku.” Odgonetka: očinji vid. — Ivan Lovrenović

Ver livro

Nesreća bez želja

Peter Handke

“U nedjeljnom izdanju koruških Narodnih novina pod rubrikom razno mogla se pročitati sljedeća vijest: ‘U noći na subotu jedna je pedesetjednogodišnja domaćica iz mjesta A. (općina G.) počinila samoubojstvo, uzevši prekomjernu dozu tableta za spavanje.’ Prošlo je sedam tjedana otkako mi je majka umrla i ja bih se rado dao na posao, prije nego što se na sahrani još toliko snažna potreba da pišem o njoj pretvori natrag u onu tupu zanijemjelost, s kojom sam reagirao na vijest o njezinu samoubojstvu.”Ovako Peter Handke počinje svoje izvanredno djelo Nesreća bez želja, o životu i smrti svoje majke iz perspektive sina, ali i objektivna pripovjedača. Ova, po mnogima najvažnija Handkeova knjiga, koja ni nakon gotovo pola stoljeća nije izgubila na aktualnosti, oda je ženi koja je slobodu našla tek u smrti i nesumnjivi dokaz da je Peter Handke već tada pokazao talent vrijedan Nobelove nagrade.“Nesreća bez želja kratki je roman koji je na njemačkom objavljen 1972. i ključ je za razumijevanje biografije ovoga čovjeka i jedna od najsnažnijih i najstrašnijih knjiga koje čovjek ispisuje o sebi. Ona je tačka iz koje će, tridesetak godina zatim, započeti trend autobiografske, seberazarajuće europske proze. Koga zanima od čega je krenuo Karl Ove Knausgaard, neka pročita Nesreću bez želja.” – Miljenko Jergović“Dirljivo i divno napisano.” – Richard Locke, The New York Times Book Review“U Nesreći bez želja autor se konfrontira s majčinim samoubojstvom u priči koja je poput objašnjenja nekog sna koji se ponavlja.” – Chicago Sun – Times“Tajna ove tužne fabule jest u tome da je čovjek čita bez daha. To je uspjeh Handkeova izričaja, njegova žara i distance, ispletenih na najbolji umjetnički način.” – Ulrich Greiner, Die Zeit“Neću oklijevati da nazovem Nesreću bez želja Handkeovim najvažnijim, suštinskim djelom. Ovo je knjiga za koju trebate odvojiti vrijeme da je pročitate.” – Jørgen Herman Monrad“U remek-djelu o majčinu samoubojstvu Handke nam pokazuje kako je jezik zatvor u kojem u patrijarhalnome dobu žena nikad ne dobiva stvarno ‘ja’ da ga može ubiti.” – Simon Lund Petersen

Ver livro

Bjeguni

Olga Tokarczuk

Poljska nobelovka Olga Tokarczuk svoje je Bjegune napisala kao posvetu putovanjima i bjegovima, traganjima za smislom i lutanjima bez cilja. Kao fascinantan presjek vremena, mjesta i prostora, ovo je iznimno djelo zbirka duljih i kraćih priča koje se slažu poput šarenoga kaleidoskopa. Bjeguni su dokaz kako je najslavnija suvremena poljska književnica i svojim ranijim opusom zaslužila Nobelovu nagradu za književnost za 2018. godinu i nagradu Man Booker International.

Ver livro

Prijan Lovro

August Šenoa

Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.
August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom.
Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena.
Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

Ver livro