Polovica žutog sunca

Chimamanda Ngozi Adichie

Summary

Hvaljeni roman mlade nigerijske spisateljice nagrađen nagradom Orange
 
Izniman talent nigerijske spisateljice Chimamande Ngozi Adichie (1977.) prepoznat je u njezinoj prvoj knjizi, a nakon što je objavila Polovicu žutog sunca (nagrađenu nagradom Orange), kritičari su je prozvali nasljednicom velikog afričkog pisca Achebea i spisateljicom koja ima dar drevnih pripovjedača.Majstorski napisan, rekli bismo nezaboravan, ovaj roman opisuje jedan od važnijih trenutaka moderne povijesti Afrike: strastvenu borbu Biafre za osamostaljenje od Nigerije potkraj 1960-ih. Polovica žutog sunca naizgled je ratna priča, no Chimamanda Adichie na svjež i literarno umješan način u prvi plan stavila je likove i literaturu te lakoćom rođene pripovjedačice dala sjajan, nemilosrdan opis ljubavi, nasilja i izdaje u vrijeme biafrijskog rata.Mladi Ugwu sluga je sveučilišnog profesora Odenigba, zanesenog revolucionarnim idejama. Olanna je profesorova prelijepa, obrazovana djevojka koja ostavlja privilegije visoke klase i pridružuje mu se u malom gradu. Richard, sramežljivi Englez, u vezi je s Olanninom blizankom. Kako nigerijske trupe napreduju, njihovi životi sasvim se preokreću. Prateći njihove sudbine u ludilu rata, ulazimo u svijet afričkog grada i sela, jezika i tradicije.Na svakoj stranici ove strastvene proze upijamo čulnost, mirise, i boje Afrike. Ona vodi čitatelja duboko u afričku realnost i duše njezinih stanovnika, u dio svijeta o kojem se govori tek kad je posrijedi kakva katastrofa golemih razmjera. Chimamanda Adichie ovu je obiteljsku sagu napisala zato što je odrasla u sjeni Biafre i oba je djeda izgubila u tom ratu, ali i zato što je željela skrenuti pozornost na mnoge probleme, uključujući ostavštinu kolonijalizma, koji su doveli do njega i koji ni do danas nisu riješeni. Polovica žutog sunca podsjeća svijet na njegovu ravnodušnost, ali ga ne osuđuje. Ona tek bolnim uspomenama daje glas koji daleko seže i u srcu Afrike slavi ljubav, onu posvuda ipak neslomljivu vezu među ljudima.

Available since: 12/09/2016.

Contemporary Fiction

Other books that might interest you

Malvina

Mirko Kovač

Malvina je jedno od najuzbudljivijih proznih djela o patnji žene, koja bi mogla biti naša majka, sestra, žena, ljubavnica. Premda u mnogim svojim prozama pripovijeda u prvome licu, u Malvini je pripovjedački diskurs Mirka Kovača blizak doktrini T. S. Eliota o impersonalnosti pjesnika. Kao i likovi iz njegove proze, tako i on sam kao pripovjedač bježi od sebe postajući nekom vrstom katalizatora ili medija u kojemu sjedinjuje različita životna iskustva svojih protagonista. U prvi mah Malvina nas podsjeća na srednjovjekovne kronike i njena dramatičnost gotovo da je zatvorena iza samostanskih zidova (kao u slučaju portugalske redovnice iz 17. stoljeća koja svoju tajnu ispisuje u čudesnim pismima). Poput stroga analitičara i hladna ali precizna forenzičara, pisac slaže mozaik o Malvini, nesretnoj ženi, žrtvi spleta čudesnih okolnosti. Kovač iz dokumenata stvara lik Malvine, koja je i svetica i grešnica, transcendentalni mistik i žena u kojoj je sjeme ludila: ona pohađa školu za pravoslavne djevojke, bježi iz samostana s prvim znacima ludila te se udaje za jednako tako nesređena i nesretna čovjeka katoličke vjere, pokazujući sada već javno svoju perverznu ljubav prema Katarini. U njoj sve više raste val mržnje prema ljudima i napokon bježi natrag u samostan. Dokumenti o Malvininoj storiji ne bi smjeli ovu kroniku svesti na puki izvještaj o ženi simbolu nesreće, već taj roman možemo i moramo čitati kao jedan model ljudske egzistencije, kao ontološki problem bića, koji se kreće u luku od svetice do drolje i zato Kovač, vještinom majstora kolaža, s Malvine skida auru svetice mučenice prikazujući sve njene opačine, pokoru i "pranje vlastite grešnosti" prije ponovna ulaska među zidine vječne transcendencije. Na koncu nam pisac sugerira da nesreća i bol nisu samo osobna, Malvinina kob, nego je to način života svih likova u romanu, koji na posebno sugestivan način stvara osjećaje koji traju. Tomislav Sabljak

Show book

Na tankom ledu

Camilla Grebe

Nepoznatoj mladoj ženi odrubljena je glava, a brutalnost zločina podsjeća na neriješen slučaj otprije deset godina. Ipak, sada postoji glavni osumnjičenik, direktor lanca modnih trgovina, kojem se gubi svaki trag. Dvojica detektiva Peter Lindgren i Manfred Olsson kreću u izazovnu potragu i istragu.
 
Sve upućuje na Jespera Orrea kao počinitelja okrutnog zločina. Ipak, Orrea ne traži samo policija, već potragu za njim započinje i Emma Bohman, koja s njim prolazi nenadanu i duboku romansu, da bi je on ubrzo nakon zaruka napustio bez objašnjenja, pa mu ona sada pokušava ući u trag i suočiti se s njim.U istragu se uskoro uključuje i briljantna kriminalistička profilerka Hanne Lagerlind-Schon, koja pokušava steći drugačiji uvid u žrtvu i ubojicu te pronaći moguće veze sa zločinom odrubljivanja glave na kojem je radila prije deset godina. Sasvim nenadano, uskoro pratimo i nježnu, pomalo nestvarnu ljubavnu priču koja se odvija usred ovog napetog psihološkog trilera. Na tankom ledu mnogo je više od samo kriminalističke priče, od trilera; u njemu se likovi bore za vlastitu emancipaciju, identitet i ljubav.
 
Camilla Grebe izborila se psihološkim trilerom Na tankom ledu za bitno mjesto na polju nordijskih krimića, potvrđujući se poslije i cijelom serijom romana. Na tankom ledu prvi je dio priče o Hanne, genijalnoj i talentiranoj profilerki, koji nam jasno pokazuje izniman talent Camille Grebe da poštujući granice žanra napiše emotivan i kompleksan roman.
 
“Tour de force koji ovu autoricu podiže na sam vrh neprestano rastućeg žanra nordijskog noira.” – Kirkus
 
“Odrubljivanjem glave mlade žene započinje izniman debi Camille Grebe koji propituje tri života slomljena neuspjehom u Stockholmu, gdje čak i nebo plače, kako bi ih dovela do preuzimanja odgovornosti.” – Publishers Weekly
 
“Ovaj uznemirujući psihološki triler, izgrađen oko dobro vođene čvrste detektivske priče, bavi se temama ljubavi, izdaje i opsesije, kao i time koliko će daleko ljudi ići u borbi za ono što vjeruju da im pripada ili kako bi se osvetili. Premotavanje Emmine priče unatrag i dopuštanje dvjema radnjama da se kreću različitom brzinom povećavaju napetost i pomažu nam da razumijemo kako su se točno događaji odvijali i kako su protagonisti povezani sa svojim najrazornijim osjećajima. Također, budući da je svaki protagonist različite dobi (Emma u dvadesetima, Peter u srednjim četrdesetima i Hanne u kasnim pedesetima), zanimljivije su i točke gledišta i perspektive koje se mijenjaju kako roman ide prema šokantnom, nezaboravnom finalu.” – Crime Review

Show book

Gore je tiho

Gerbrand Bakker

Blizanci Henk i Helmer, uvijek tim redom; Helmer je bio stariji, ali Henk je bio brži. Bili su nerazdvojni sve dok Henk nije pronašao Riet, i sve dok se automobil koji je Riet vozila nije survao u jezero. Na dan bratove smrti Helmer je po očevu nalogu napustio studij književnosti i na maloj obiteljskoj farmi poèeo život “s glavom ispod krave” - život koji mu nije bio namijenjen. No može li se vratiti život koji je bio tvoj, ali si ga propustio? Trideset pet godina poslije Helmer će ostarjela oca premjestiti u sobu na gornjem katu, a klupko gorčine, strepnje i prijekora počet će se odmotavati kad ga u dom Van Wonderenovih još jednom donesu Riet i Henk - njezin osamnaestogodišnji sin.

Show book

Rod

Miljenko Jergovic

Rod Miljenka Jergovića knjiga je sastavljena od više cjelina - romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata - u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i savršeno se miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u Rodu ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda. Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen u Bosowiczu, u rumunjskome Banatu, po zanimanju je bio željezničar koji je život proveo u Bosni. Kćeri su mu se udavale u Bosni, sin mu je studirao u Beču i Grazu. U njegovu domu govorilo se njemačkim jezikom, a izvan kuće srpskohrvatskim. Država s kojom je došao u Bosnu zvala se Austro-Ugarska, ali je većinu života proživio u Jugoslaviji. Unuk mu je 1943. poginuo kao njemački vojnik u Slavoniji. Dvije godine poslije po Karla Stublera dolaze partizani da ga vode u logor za pripadnike njemačke narodne zajednice u Jugoslaviji, iz kojega će biti deportiran u Njemačku. Spašavaju ga susjedi koje je tijekom rata štitio i skrivao u svome domu. Rod prati priče Karlove djece i unuka sve do smrti njegove posljednje unuke, koja je živjela u Sarajevu, i prekida porodične loze. Rod je roman u kojem Jergović kroz sudbinu vlastite porodice govori o stoljeću Srednje Europe i Balkana, roman koji poput željeznice premrežuje epohu i krajeve, zemlje koje su se izmjenjivale, povijest koja je bila nemilosrdna. Od pradjeda i početka dvadesetog stoljeća do današnjice i autora i njegove sudbine Rod je opus magnum Miljenka Jergovića, autora kojeg s pravom možemo nazvati Ivom Andrićem našega doba.

Show book

O životu radnice krajem...

Goran Fercec

Devetnaest godina vrijeme je u koje stane život; godine nade, progresa, vjere u bolju budućnost, stvaranja obitelji i karijere. Junakinju romana pratimo od njezina odlaska iz maloga sela u neimenovani panonski gradić u kojem će stvarati svoj život, život radnice u dućanu mješovitom robom. Od 1973. do 1991. svako poglavlje romana obilježeno je nekim ključnim događajem; rođenjem, smrti, izgradnjom vlastitog doma, odlaskom na odmor, štrajkom radnika. Od kotrljanja velike povijesti do važnih intimnih sjećanja, pripovjedački je okvir unutar kojeg se ocrtava jedan život pun gubitaka, ali i malih sreća, život radnice kao amblematski primjer života radnika diljem Europe druge polovine dvadesetog stoljeća. Život u kojem se rastaču ideali i u kojem jednako tako nestaje ne samo jedan sistem, jedna država, već i cijela jedna klasa.Goran Ferčec u svome maestralom romanu O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća stilom tihog i preciznog promatrača ispisuje sve naše intimne povijesti, otvara prostor životima naših majki i očeva koji su se budili ozarena pogleda i odlazili na posao vjerujući da grade bolji svijet, ali i njihovu razočaranju vlastitim životima i sistemom. O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća veličanstvena je posveta minuloj epohi u kojoj je svaki čovjek, svaka radnica i radnik, mogao sanjati i živjeti ravnopravnost, u kojoj su se majke nadale da svojoj djeci širom otvaraju vrata bolje budućnosti.

Show book

Muškarci koji mrze žene

Stieg Larsson

Novinar Mikael Blomkvist, ujedno i suvlasnik novina Millennium, koji je uvjeren da je njegova dužnost boriti se protiv kriminala velikih korporacija i drugih zala suvremenog društva, te mlada Lisbeth Salander (24), mršava hakerica fotografske memorije i traumatične prošlosti s instinktom za preživljavanje koji preplaši svakoga tko joj stane na put dvoje su glavnih junaka hita Muškaraci koji mrze žene i s kojima je Stieg Larsson donio junake za dvadeset i prvo stoljeće. Roman Muškarci koji mrze žene epska je priča koja se odvija na nekoliko kontinenata, zamišljen je i kao homage velikim piscima žanra. Ovo je inteligentan i dobro napisani roman koji je istodobno saga o serijskim ubojicama, potraga za nestalima i informirani uvid u svjetove velikog kapitala i novinarstva.

Show book