Magnetno brdo

Reka Man-Varhegyi

Synopsis

Magnetno brdo zovu „knjigom mađarskog #metoo pokreta“, a dobio je i Nagradu Europske unije za književnost. Riječ je o kompleksnom psihološkom i socijalnom romanu koji dotiče brojna pitanja, od ženskog identiteta do odgovornosti intelektualca u današnjoj Mađarskoj.

U ljeto 1999. perspektivna sociologinja Enikő Börönd napušta supruga u New Yorku i vraća se u rodnu Budimpeštu s namjerom da napiše opsežan sociološki rad o mađarskoj etnoduši iz perspektive marginaliziranih skupina. Predajući feminističku kritiku na sveučilištu, Enikő se sudara s brojnim predrasudama u tamošnjem znanstvenom miljeu, a uskoro ulazi i u vezu s Tamásom Bogdánom, omiljenim sveučilišnim profesorom podrijetlom iz zatvorene provincijske zajednice. Bogdán, pripadnik prve generacije intelektualaca u svojoj obitelji, nosi se s vlastitim psihološkim i socijalnim blokadama. Njegov odnos s Enikő, čije je klasno zaleđe potpuno drugačije, prerasta u složenu intimnu vezu koju osim profesionalnih razmimoilaženja obilježavaju sumnja, ljubomora i krivnja.

Njihova se priča pretapa s pričom studentice Réke, nesigurne mlade žene koja piše roman i privuče Bogdánovu pažnju. Réka je podrijetlom iz Békásmegyera, proleterskog naselja zasebna identiteta, gdje postoji Magnetno brdo koje, prema legendi, svoje stanovnike drži prikovanima tako da ga nikada ne mogu napustiti.

Réka Mán-Várhegyi napisala je izuzetan i slojevit roman o problemima marginalnosti – socijalnoj i intelektualnoj, o feminizmu, ženskom pisanju i seksualnosti, kompleksnosti ženskih, obiteljskih i međugeneracijskih odnosa te svim izazovima s kojima se žene suočavaju u hijerarhijski ustrojenom društvu kojim dominiraju muškarci. To je i roman o prošlosti koja nas definira, ali i o mogućnosti da se stvari promijene.

O AUTORICI

Réka Mán-Várhegyi provela je djetinjstvo u Târgu Mureșu u Rumunjskoj. U Mađarsku se preselila nakon pada komunističkog režima 1990. i od 1992. državljanka je te zemlje. Iako je studirala estetiku i sociologiju i specijalizirala se za etničke i manjinske studije, već niz godina radi kao urednica dječjih knjiga u Budumpešti. Njezinu prvu zbirku kratkih priča Boldogtalanság az Auróra-telepen (Nesreća u stambenom naselju Aurora, 2014.) kritika je opisala kao iznenađujuće zreo književni prvijenac. Osim te zbirke i romana Magnetno brdo (2018.), Mán-Várhegyi napisala je nekoliko dječjih knjiga i knjigu za mlade. Dobitnica je Nagrade Tibor Déry (2018.) i Nagrade Europske unije za književnost (2019.).

O PREVODITELJICI

Lea Kovács rođena diplomirala je francuski jezik i književnost te hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru, kao naslovni asistent na kolegiju Osnove usmenog prevođenja.

Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni Sotonski tango Lászla Krasznahorkaija, Trenutak Magde Szabó i Povijest nasilja Edouarda Louisa, a od knjiga pjesama Kod nas više nema kanibala Otta Fenyvesija, Tajna kratkog života, Izabrane pjesme Jánosa Sziverija, Tijelu: Ode & legende Szilárda Borbélya, koja je dobila Posebnu pohvalu Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanović za 2018. godinu i Stablo pjesama Abdellatifa Laâbija.

Disponible depuis: 25/02/2021.

D'autres livres qui pourraient vous intéresser

Knjiga pisama

Mirko Kovač

"Ova se pisma doimlju zapravo kao literarni eseji i dijarijsko-memoarski fragmenti prerušeni u epistolarno ruho. Epistolarna forma daje im dimenziju neposrednog obraćanja, čak i neki prigušeni emotivni naboj, dimenziju iskrenosti i nepretencioznosti, ali se u takvoj nepretencioznoj formi izriču esejistički misaono elaborirani sadržaji. U tim epistolama možemo zamijetiti nekoliko slojeva značenja. Prvi bi bio dijarijski: David i Kovač opisuju svoju svakodnevicu, kako im je organiziran dan, koga susreću, kamo putuju, ispovijedaju se o unutarobiteljskim problemima. Drugi je sloj memoarski: pisci pišu o povijestima svojih obitelji, o podrijetlu, o vlastitom sazrijevanju. Doznajemo i neke iznimno zanimljive detalje, primjerice to da je David u rodbinskoj vezi sa Sigmundom Freudom, pratimo komplicirano rodbinsko stablo Mirka Kovača, obitelji koja se formira u arealu na kojemu se prepleću, a ponekad i antagonistički sudaraju, različite vjere i nacije, što njega osobno čini iznimno osjetljivim prema svakoj nacionalnoj mržnji i netoleranciji... Zbog svega toga ova je knjiga epistolâ semantički izvanredno bogato, umjetnički višedimenzionalno i polivalentno svjedočenje o jednom dramatičnom političkom trenutku naše povijesti, o osobnim traumama koje je rat ostavio u našim psihama, ali i dokaz osobnog nepristajanja na reduktivne, jednostavne istine kakve nude ideolozi nacionalizma, u krajnjoj liniji dokaz svijesti o nužnosti očuvanja etičke dimenzije umjetničkog stvaranja i dragocjeno upozorenje na opasnosti koje umjetnosti prijete ako se podredi totalitarnim ideologijama. Velimir Visković

Voir livre

Sve dok

Predrag Finci

“Htio bih zabilježiti još koju riječ o onome što me se tiče, što je činilo moje pisanje, moj život, što je mene činilo, što jesam. Sustižu me slike, oblikuju se misaone cjeline. Tražim odgovore, tražim ih u sebi samom i u razgovoru s odsutnima, u riječima i knjigama, u promišljanjima o neznanom i sjećanjima na proživljeno, svuda i uvijek ih tražim, nanovo nalazim, pa ponovno pitam.”“U nastojanju da kažem svoje izabrao sam esej, a poradi njegove otvorenosti i bliskosti umjetničkom djelu... U svojim se ogledima njihov pisac i sam ogleda. Htio sam oteti filozofiju od akademske krutosti, sačuvati njenu misaonu intrigantnost, a podariti joj slobodu u izrazu. A nadasve mi je bilo do istine, kako iskazati ono što je bit onoga što mislim.”Sve dok zbirka je ispovjednih eseja Predraga Fincija, koja nam donosi “kronologiju” jednog života, jednog čovjeka, filozofa i umjetnika. Života koji ima svoje prije i svoje poslije te granicu između njih koja je nevoljko prijeđena, ali njezin je prelazak doveo do ponovnog susreta – s ishodištima svojega svijeta.“A kada pređemo državnu granicu, kada pređemo iz jedne zemlje, iz jedne kulture u drugu, onda shvatimo snagu svih onih granica koje su u nama, granica koje nikada nećemo preći, koje će u nama zauvijek ostati jer nas opisuju, a postanemo svjesni i onih granica kojih se oslobađamo, jer smo tek s one strane svake granice, svakog ograničenja mi, tek tada potpuno kod sebe i sa sobom.”“Na svojemu misaonom putu uvijek sam se susretao s tri meni najvažnija pitanja: pitanjem subjekta, osjetilnog i onostranog.”“Htio bih još nešto reći prije kraja, kao što je red, jer ni iz posjete bez ‘zbogom’ ne bih otišao.”

Voir livre

Voli me vise od svega na svijetu...

Mira Furlan, Sasha Zigic

Zivot najvece filmske i kazalisne dive nasih prostora Mire Furlan bio je vise od zivota, prepun uzbudjenja, velicanstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja. U autobiografskoj knjizi dovrsenoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno mocno, svoj zivot i zivote svojih bliznjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvecena.Bez zadrske Mira Furlan citatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmisljanja i karijeru. Voli me vise od svega na svijetu ozivljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, pocetkom sukoba u bivsoj Jugoslaviji za njih vise nije bilo mjesta u novim drzavama. Emotivna, mocna proza u kojoj pratimo zivot mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlucuje za glumu, gdje se smjenjuju sreca i nesreca, proza u kojoj vidimo i lice i nalicje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom recenicom pod kozu. Ne izostavljajući nista i nikoga, ne stedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se cita kao roman. U njoj se ostvaruje "americki san", ali, naposljetku, najvaznija je ljubav, koja joj je pomogla da lakse brodi karijerom.Voli me vise od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjecaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan vec i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen."Da li pisem ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti sto se desavalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uopce zelis znati nesto o tome? Da li ti treba ta teska prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuce sa sobom cijeli svoj zivot, ne nalazeci nacina da je bar nacas odlozi?Ili pisem za sebe, sebi? Zasto? Da li zato da 'bolje razumijem samu sebe' pokusavajuci detektirati skrivenu 'pricu' u rastrkanom, nelogicnom, kaoticnom narativu svojega zivota?Dok sam pokusavala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije moguc, boreci se s rijecima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se nesto jako cudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala drugacija zemlja, zemlja zlokobno slicna mjestu koje smo nekoc napustili s uzasom i u ocaju. Vise nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz nasih domova izvojevale globalnu pobjedu. Vec smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem.Usto, prilicno neobicno, ova knjiga postaje drugacija knjiga. To vise nije knjiga sjecanja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje nesto puno drugacije: molba Americi i svijetu."

Voir livre

Umrijeti u Hrvatskoj

Slobodan Šnajder

Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.Ne bez razloga, Umrijeti u Hrvatskoj počinje pitanjem svjetonazora, pitanjem toliko važnim da ga moramo stalno iznova postavljati, a jednako tako ne završava slučajno posvetom prijateljstvu i prijatelju Darku Gašparoviću. Slobodan Šnajder germanski precizno a francuski lako pišući o raznim temama zahvaća dvadeseto stoljeće u njegovoj cjelini. Kroz slučaj svoga oca pjesnika Đure Šnajdera i njegove poezije, jednako kao i kroz pisanje o Miroslavu Krleži ili pak o Lászlu Végelu ispisuje i svoj autoportret, ili jedan njegov dio.Umrijeti u Hrvatskoj nikada nije bilo jednostavno, makar se ovdje oduvijek umiralo lako, a živjelo se oduvijek teško. Šnajderova memoarska proza postavlja pitanja jer u njoj se životno isprepleću književnost, filozofija i politika, sudbine raznih ljudi sa sudbinom autora samoga. U središtu ovih eseja uvijek stoji advocatus diaboli koji stalno preispituje sebe samoga, koji sumnja, koji zna da je kraj ujedno ušće početka.

Voir livre

Atlas života I

Dubravko Detoni

Dnevnički zapisi Atlas života kompozitora i pjesnika Dubravka Detonija pripadaju među najimpresivnija štiva koja su se pojavila u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj. Maestralno napisan, s mnogo referenci - glazbenih, ﬁlozofskih, literarnih i kulturoloških u najširem smislu riječi - ovaj se rukopis čita bez zastajkivanja. Jednako kao i svojom glazbom, Detoni svojim pisanjem potpuno zaokuplja čitateljevu pozornost, duboko ga i bez ostatka uvlačeći u svoj svijet. Atlas života jedan je od onih rijetkih rukopisa koji nastaju cijeloga života i koji se u svojoj punini i dubini rastvara tek kada se sve bilježnice nađu na jednome mjestu, kada usisavaju snagom svojih rečenica, metafora, poredbi, jednako stilom kao i sadržajem. Atlas života bez dvojbi ide u red onih književnih djela koja se čitaju i od korica do korica i nasumce, onih koje su pisali velikani svjetske književnosti kao što su Witold Gombrowicz i Imre Kertész.

Voir livre

Pozdrav fanaticima

Amos Oz

Bez sumnje jedan od najznačajnijih suvremenih pisaca i intelektualaca Amos Oz u svojoj knjizi Pozdrav fanaticima u tri eseja progovara o svim temama koje su u središtu problema Bliskoga istoka, ali jednako tako i u srži svakoga fanatizma. Amos Oz suvereno, jednostavno, precizno i bez zadrške govori o svojem odnosu prema fanatizmu svake vrste, prema religiji i odnosu sekularnog društva i religioznog te o svom odnosu i stavu prema suživotu Židova i Palestinaca, na malom komadu zemlje koju se voli nazvati svetom. Čitati danas Amosa Oza važnije je nego ikada. Njegove misli ovdje su kao poziv na dijalog — Oz ne želi davati sve odgovore, već prije svega poziva na smirenost, tako nužnu svakome čovjeku. Pozdrav fanaticima mala je knjiga velikih mudrosti, knjiga koju je Amos Oz posvetio svojim unucima, a napisao za svakoga od nas.

Voir livre