Beogradski književni časopis br 72-73-74-75
Beogradski književni časopis
Maison d'édition: Književna radionica Rašić
Synopsis
Beogradski književni časopis 72-75 proleće-leto-jesen-zima 2024.
Maison d'édition: Književna radionica Rašić
Beogradski književni časopis 72-75 proleće-leto-jesen-zima 2024.
Ova knjiga predstavlja autentično svedočanstvo o srpsko-turskom ratu 1876. godine, napisano iz prve ruke od strane Pere Todorovića, novinara i učesnika u borbama. Kroz svoje zapise, Todorović daje živopisne prikaze svakodnevnog života dobrovoljaca – od prvih koraka na frontu, entuzijazma i patriotizma, do surovih borbi, stradanja i razočaranja. Njegov dnevnik nije samo ratna hronika, već i duboko lično svedočanstvo o iskušenjima kroz koja su prolazili srpski borci. Pišući bez ulepšavanja, on beleži ne samo herojske trenutke, već i umor, glad, bolesti i neizvesnost koja je obeležila ratne dane. Kroz introspektivne delove, autor preispituje motive dobrovoljaca, odnos prema oficirima, savezničkim snagama i neprijatelju, dajući čitaocu jedinstven uvid u atmosferu tog vremena. Dnevnik jednog dobrovoljca je jedno od najznačajnijih memoarskih dela srpske književnosti iz 19. veka, nezaobilazno štivo za sve koji žele da razumeju duh i stvarnost srpskih ratova za oslobođenje.Voir livre
Na prvi pogled – običan čovek. Muž. Otac. Činovnik u nevažnoj firmi. Ali ispod svakodnevne rutine, ispod tišine porodičnog stana, skriva se druga stvarnost – mračna, uzbudljiva i smrtonosno tiha. Kasna jesen 1992. godine. Dok se Jugoslavija raspada u haosu, njegov život dobija neočekivan zaokret. Regrutovan od strane tajne organizacije poznate samo kao Služba, ulazi u svet senki, laži i tajnih misija. Od Beograda, Kipra i Sarajeva, preko Madrida, Sevilje i Dablina, sve do diplomatskih hodnika Vašingtona – ne putuje kao turista, već kao tihi operativac, veran jedino zemlji koju više ni sam ne razume. Ono što počinje kao dužnost, prerasta u životnu sudbinu. Sve do 2018. vodi paralelne živote: jedan stvaran, porodičan i naizgled običan – i drugi, skriven, u službi moći, tajni i pretnji koje nikada ne stižu na naslovne strane. Hronika paralelnog života je uzbudljiv spoj špijunskog trilera, autobiografske ispovesti i istorijskog dokumenta. Svaki datum koji povezuje mesto u kome se odvija radnja, stvaran je i istinit. Ljudi koji su akteri ovog kazivanja, uglavnom su na isti način bili prisutni i stvarni su, ali su im imena izmenjena. Autor nas vodi kroz istinite događaje – ili možda kroz briljantno konstruisanu fikciju? Odluka je vaša. Da li ste sigurni da poznajete ljude oko sebe? Nakon ove knjige, više nikome nećete gledati u oči na isti način.Voir livre
Stefan Luka se vraća – hrabriji, pametniji, i sa više pitanja nego ikada pre! Sanja, Lana, ili... neka treća? Da li će ljubavne dileme dobiti neočekivan obrt? Kako savladati predrasude, suočiti se s izazovima i pronaći snagu tamo gde je najmanje očekuješ? Stefan Luka istražuje šta znači zaista razumeti druge – i sebe. Ova priča je više od dnevnika – to je vodič kroz svet tinejdžerskih problema i velikih snova! Uz neočekivane obrte, smešne situacije, i trenutke koji će ti istovremeno slomiti i ugrejati srce, "Muški dnevnik 2" vodi te na emotivno putovanje koje inspiriše i podseća da čuda nisu samo bajke – ona su svuda oko nas. Priključi se Stefanovoj avanturi i saznaj: Kako prevazići nesigurnosti? Šta zaista znači prava ljubav? Može li jedan neočekivani događaj promeniti ceo tvoj svet? „Muški dnevnik 2“ je priča koja će te nasmejati, dirnuti i podstaći da razmišljaš o pravim vrednostima – savršena audio-knjiga za sve koji veruju (ili žele da poveruju) da se čuda dešavaju baš kad ih najmanje očekuješ! Nastavak tinejdž hit romana „Muški dnevnik”, dobitnika prve nagrade dečje kritike „Dositejevo pero" za 2014.godinu u kategoriji knjiga namenjenih starijem školskom uzrastu.Voir livre
Žensko zdravlje često ostaje nečujno. Priča mog tela je istinita priča o hormonskom haosu, perimenopauzi i borbi žene da dobije pravu dijagnozu. Radmila Matković otkriva kako su joj ignorisani simptomi i cista jajnika promenili život, ali i probudili samopomoć i body-mind balans. Ovo je memoar i apel lekarima: da slušaju, ne samo da mere. Knjiga osnažuje žene da veruju svom telu i poziva zdravstveni sistem na promenu. U završnici, autorka apeluje na lekare da slušaju, a na sistem da uspostavi celovit pristup ženskom hormonskom zdravlju.Priča mog tela je glas podrške svakoj ženi koja se osećala preglasno za tihu čekaonicu, a preslabo za hladan protokol.Voir livre
Teško je i puno odgovornosti dostojno govoriti o Fjodoru Mihailoviču Dostojevskom i o njegovom značaju za naš unutrašnji svet, jer njegova jedinstvena širina i snaga traže novo merilo. Obimno delo, pri prvom približavanju mislimo da smo naišli na pesnika, a otkrivamo beskonačnost, kosmos sa sopstvenim kružećim sazvežđem i drugom muzikom sfera. Pamet se uplaši da će u ovaj svet ikad do kraja prodreti: isuviše je tuđa pri prvom spoznanju njegova moć, isuviše je udaljena, do beskraja natmurena njegova misao, isuviše strane njegove poruke da bi duša mogla neposredno sagledati ovo novo nebo kao nebo svoga kraja. Dostojevski nije ništa ako nije proživljen iznutra. Mi najpre možemo meriti u dubinu sopstvenu snagu saosećanja i sažaljenja i prekaliti je za povišenu prijemljivost: moramo kopati do najdubljih, najtajnijih žila našeg bića da bismo otkrili vezu s njegovom, najpre fantastičnom, pa zatim čudesno istinitom čovečnosću. Samo tamo, u najdubljem kutu, u večnom i nepromenljivom delu našeg bića, u njegovom početnom korenu, možemo se nadati da ćemo doći u dodir s Dostojevskim. Kako čudno izgleda tuđem oku ruski predeo bez puta, kao i ruska stepa, koliko malo sveta od našeg sveta! Ničega prijatnog što bi ljupko uspokojilo pogled, retko naiđe po koji tihi čas radi odmora. Mističan sumrak osećanja, pun munja, smenjuje hladna, često ledena jasnost duha, umesto toplog sunca, sa neba sija tajanstvena krvava polarna svetlost. U sferama Dostojevskog nailazimo na praiskonske predele, mističan svet, prastari i čedan u isti mah, i sladak strah obuzima nas pred njim kao pred svakom bliskošću večitih elemenata. Već ubrzo žudi naše divljenje s puno vere da se zaustavi, dok, međutim, neka slutnja opominje ganuto srce da se tu ne sme kao kod kuće zauvek ostati, da se mora, ipak, natrag u naš topliji, miliji, ali i uži svet. Preveliki je, to osećamo postiđeni, ovaj prastari kraj za svakidašnji pogled, prejak i suviše zagušljiv ovaj, čas ledeni, čas vatreni, vazduh za drhtavi dah. I duša bi htela da pobegne od veličanstvenosti ovakvih strahota kad ne bi nadvisivalo ovaj neumoljivo tragični, užasno zemaljski kraj, beskonačno uzvišeno, nebo dobrote, nebo, takođe, našeg sveta, ali ne u našim umerenim zonama, već mnogo više u beskonačnosti zasvođeno, u jednoj oštroj duševnoj ciči. Iz ovoga kraja samo beskrajna uteha ove beskrajne zemaljske tuge baca pogled koji umiruje i naslućuje u strahotama veličinu, u tami Boga.Voir livre
Pored toga što je bio vrhunski pesnik i putopisac, Jovan Dučić je, kao vrstan tumač književnih i istorijskih prilika, dao veliki doprinos razvoju eseja kod Srba. Kako je bio opsednut istorijom, tako su u ovoj knjizi eseja i članaka svoje mesto našle neke bitne istorijske ličnosti – poput kralja Petra Karađorđevića, prema čijoj duhovnoj svestranosti autor izražava velike simpatije, ili radikal Nikola Pašić, ćutljiv ali dostojanstven... U eseju „Suton jedne slave“ dotiče se i istorije habzburških vladara, a tekst „S Dragišom u Anadoliji“ opisuje Carigrad 1939. godine, te se širi i prostorni i vremenski kontekst. Važno mesto među esejima zauzima tekst o Mostaru, kroz koji nas, nostalgičnim tonom, Dučić vodi u grad svoje mladosti koji je u njegovom sećanju ostao poprište najnevinijih dečačkih igrarija sa životom i svetom. U knjizi Staza pored puta Dučić sagledava kulturnu baštinu kroz dijalog istorije i tradicije s modernim vremenom, međutim, ako izuzmemo taj društvenoistorijski kontekst, autor je kroz svoje eseje prošao i stazom samootkrivanja...Voir livre