D'autres livres qui pourraient vous intéresser

• 

  Radio Noć

  Jurij Andruhovyč

  • 0
  • 0
  • 0

  Nakon propasti revolucije Josip Rotski, glazbeni heroj barikada čije se ime “rimuje” s Trocki, Brodski i Joseph Roth, prisiljen je pobjeći na Zapad, gdje u hotelu u švicarskim Alpama životari kao salonski pijanist. Kada u hotel na samit svjetskih lidera stigne i diktator iz njegove domovine, on se odluči iskoristiti priliku i osloboditi naciju od tiranina. Po odsluženju zatvorske kazne Rotski se skriva u svoje rodne Karpate od tajnih službi, ali i novih progonitelja koje je navukao na vrat zbog deala sa zatvorskim prijateljem. Ali ne zadugo, ponovo je prisiljen dati se u bijeg. Zatječe ga se na svim meridijanima Europe, od Tirola preko Stockholma do grčkog otoka. Uz njega su vjerni mu pratitelji gavran Edgar i pomalo neprimjerena ljubavnica Anime. Naposljetku završava na zatvorskom otoku, na nultom meridijanu, odakle odašilje u eter svoju muziku i poeziju, svoju priču.Radio Noć Jurija Andruhovyča jedinstveni je glazbeni roman s mnogo slojeva i tajni, prostor gdje se pustolovna romantika susreće s fantazijom. Revolucionarna saga, biografska burleska ili špijunski triler koji u nezaboravnom jezičnom vatrometu obasjavaju pozornicu neposredne sadašnjosti suprotstavljajući se strahovima i stvarnim prijetnjama suverenošću mašte.

  Voir livre

• 

  Nesreća bez želja

  Peter Handke

  • 0
  • 0
  • 0

  “U nedjeljnom izdanju koruških Narodnih novina pod rubrikom razno mogla se pročitati sljedeća vijest: ‘U noći na subotu jedna je pedesetjednogodišnja domaćica iz mjesta A. (općina G.) počinila samoubojstvo, uzevši prekomjernu dozu tableta za spavanje.’ Prošlo je sedam tjedana otkako mi je majka umrla i ja bih se rado dao na posao, prije nego što se na sahrani još toliko snažna potreba da pišem o njoj pretvori natrag u onu tupu zanijemjelost, s kojom sam reagirao na vijest o njezinu samoubojstvu.”Ovako Peter Handke počinje svoje izvanredno djelo Nesreća bez želja, o životu i smrti svoje majke iz perspektive sina, ali i objektivna pripovjedača. Ova, po mnogima najvažnija Handkeova knjiga, koja ni nakon gotovo pola stoljeća nije izgubila na aktualnosti, oda je ženi koja je slobodu našla tek u smrti i nesumnjivi dokaz da je Peter Handke već tada pokazao talent vrijedan Nobelove nagrade.“Nesreća bez želja kratki je roman koji je na njemačkom objavljen 1972. i ključ je za razumijevanje biografije ovoga čovjeka i jedna od najsnažnijih i najstrašnijih knjiga koje čovjek ispisuje o sebi. Ona je tačka iz koje će, tridesetak godina zatim, započeti trend autobiografske, seberazarajuće europske proze. Koga zanima od čega je krenuo Karl Ove Knausgaard, neka pročita Nesreću bez želja.” – Miljenko Jergović“Dirljivo i divno napisano.” – Richard Locke, The New York Times Book Review“U Nesreći bez želja autor se konfrontira s majčinim samoubojstvom u priči koja je poput objašnjenja nekog sna koji se ponavlja.” – Chicago Sun – Times“Tajna ove tužne fabule jest u tome da je čovjek čita bez daha. To je uspjeh Handkeova izričaja, njegova žara i distance, ispletenih na najbolji umjetnički način.” – Ulrich Greiner, Die Zeit“Neću oklijevati da nazovem Nesreću bez želja Handkeovim najvažnijim, suštinskim djelom. Ovo je knjiga za koju trebate odvojiti vrijeme da je pročitate.” – Jørgen Herman Monrad“U remek-djelu o majčinu samoubojstvu Handke nam pokazuje kako je jezik zatvor u kojem u patrijarhalnome dobu žena nikad ne dobiva stvarno ‘ja’ da ga može ubiti.” – Simon Lund Petersen

  Voir livre

• 

  Grad od pare

  Carlos Ruiz Zafón

  • 0
  • 0
  • 0

  Tetralogija Groblje zaboravljenih knjiga – započeta Sjenom vjetra, nastavljena Anđelovom igrom i Zatočenikom Neba te maestralno finiširana Labirintom duhova, jedinstvena je posveta gotičkim romanima, ali još više Barceloni, gradu koji se mijenjao od kraja devetnaestog stoljeća do sredine dvadesetoga i u kojem se susreću prokleti pisci, veleindustrijalci, zatočene i hrabre djeve, ljubitelji knjiga...Carlos Ruiz Zafón svojim je romanima stvorio jedinstven svijet koji se s pravom naziva zafonovskim. U njemu se isprepleću uzbudljivi zapleti, ljubavne storije te obožavanje knjiga i pisanja.Grad od pare, posljednja knjiga koju je napisao, u jedanaest priča razotkriva tajnu karte svijeta koju su, između ostalih, docrtavali i Cervantes i Gaudí. Grad od pare ljubavno je pismo nenadmašnog majstora pripovijedanja čitateljima kojim se oprašta od svoga svemira od pare.

  Voir livre

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasha Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Voir livre

• 

  Hotel Wartburg

  Zoran Žmirić

  • 0
  • 0
  • 0

  U romanu Hotel Wartburg Zoran Žmirić pripovijeda o jednoj naizgled sasvim običnoj obitelji, nesretnoj na svoj način. Kroz tu nesreću, na koju svaka obitelj ima svoje autentično pravo, pisac nas vodi automobilom marke Wartburg.Wartburg iz naslova romana prostor je naknadnog obračuna s ocem, lajtmotiv koji pokreće sjećanja na ključne situacije odrastanja i sazrijevanja u kojima glavni junak razrješava neraščišćene račune s roditeljem koji je često više bio vlasnik Wartburga nego roditelj. Dvotaktni motor, koji je zbog godine proizvodnje već odavno utihnuo, zaštektat će ponovno u memoriji pripovjedača kako bi jednom zauvijek raskrstio sa svime zbog čega je njegovo paljenje zvučalo kako treba jedino kad bi otac nekamo odlazio.Tim posljednjim paljenjem motora Wartburg je u pripovjedačevoj perspektivi napravio puni krug od teških uspomena do praštanja ocu koji to nije znao biti, ili je to bio onako kako je jedino znao i mogao. Za taj oprost Zoran Žmirić zalaže se ekonomičnim, naizgled škrtim jezikom koji pogađa točnu mjeru emocije koju mora izazvati kod čitatelja; čini to kratkim, gotovo filmskim sekvencama s dijalogom kao nosivim materijalom, prizorima koji obiluju nužnim emotivnim rezovima iz kojih progovara pravi omjer izgovorenoga i prešućenoga, gorčine i nježnosti, sjećanja i zaborava – vladajući jezikom i pričom onako kako znaju samo pisci u čiju ćemo književnost neupitno povjerovati, ne pitajući se jesu li ispisali fikciju ili fakciju.

  Voir livre

• 

  Gospodari vremena

  Eva García Sáenz de Urturi

  • 0
  • 0
  • 0

  Književna čarolija Eve García Sáenz de Urturi uspjela je još jednom: u ruke inspektora Unaija Lópeza de Ayale zvanoga Kraken ponovno je dospio naizgled nerješiv slučaj – krvavo klupko spleteno od burne prošlosti i nasilne sadašnjosti baskijskoga grada Vitorije.Ubojstva koja ujesen 2019. potresaju Vitoriju slijede srednjovjekovni modus operandi, a identična su zločinima opisanim u romanu Gospodari vremena, neočekivanom bestseleru što ga je neznani autor potpisao pseudonimom Diego Veilaz. Trovanje “španjolskom muhom”, poznatom srednjovjekovnom Viagrom, zazidavanje kao u drevnom “zavjetu tame” i zastrašujuće “bačvanje”, bacanje žrtve zatvorene u bačvu s pijetlom, psom, mačkom i zmijom u rijeku – Krakena će natjerati da trag ubojice potraži u životu povijesne ličnosti i glavnoga junaka romana, grofa Diaga Vele, koji se 1192. s opasne misije u tadašnju Victoriju vratio baš na dan vjenčanja svojega brata Nagorna i svoje zaručnice, plemenite Onnece od Maestua.Zvijezda baskijskog noira Eva García Sáenz de Urturi briljira dok u Gospodarima vremena dvije napete priče upleće u roman zastrašujućega tempa, knjigu u kojemu će mračna strana bijeloga grada Krakenu napokon naplatiti danak u onome što mu je najsvetije: prijateljima i obitelji.
   
  “Osim što ćete dugo pamtiti njezin prikaz europskog kulturnoga miljea o kojemu znamo tako malo, Eva García Sáenz de Urturi nudi nam dubok uvid u psihologiju serijskih ubojica, vještih i karizmatičnih profesionalaca, koji, lišeni empatije, parazitski vrebaju lakovjerne. Ovaj baskijski noir zaslužuje široku publiku.” – Publishers Weekly
   
  “Baš kao i u Šutnji bijeloga grada i Ritualima vode, Gospodari vremena ne prestaju nas iznenađivati, a napetost vlada od početka romana pa sve do njegova kraja. No što se razvoja likova i strukture djela tiče, Gospodari vremena najkompleksniji su nastavak priče o bijelome gradu.” – Fantasymundo

  Voir livre