Begleiten Sie uns auf eine literarische Weltreise!
Buch zum Bücherregal hinzufügen
Grey
Einen neuen Kommentar schreiben Default profile 50px
Grey
Jetzt das ganze Buch im Abo oder die ersten Seiten gratis lesen!
All characters reduced
Vrt od stakla - cover

Vrt od stakla

Tatiana Tibuleac

Übersetzer Ivana Olujić

Verlag: V.B.Z. d.o.o.

  • 0
  • 0
  • 0

Beschreibung

U najtežim godinama komunizma, u Kišinjevu 1980-ih, Ruskinja Tamara Pavlovna spašava djevojčicu Lastočku iz sirotišta. Ono što se na prvu čini kao dobro djelo, ima i svoju drugu stranu. Usamljena i ambiciozna žena, s kojom djevojčica razvija kompleksan odnos pun zahvalnosti i zamjeranja, ljubavi i mržnje, želi joj omogućiti prosperitetnu budućnost, ali i iskoristiti je kao radnu snagu. Lastočka gotovo cijelo jedno desetljeće na ulici skuplja boce, uči varati, braniti se i snalaziti u multikulturalnom i dvojezičnom gradu, svijetu nasilja i bijede, iz kojeg izlaz vidi u obrazovanju. Stanovnici njezina dvorišta, dobrodušni „mali“ ljudi koji čine kontrastan i slikovit svemir, dio svoje topline prenose i na Lastočku i postaju njezina nova obitelj. No bol zbog roditeljskog napuštanja i pitanja na koja ne zna odgovore nikada je ne prestaju proganjati.
 
Nagrađen Nagradom Europske unije za književnost, Vrt od stakla drugi je roman jedne od najcjenjenijih suvremenih rumunjskih spisateljica Tatiane Țîbuleac. Pripovjedačica na zadivljujući način, prizor za prizorom, prikazuje svakodnevni život djeteta žrtve, žene i majke, sa svim njegovim okrutnostima i ljepotama, život koji se odvija na površini velikih povijesno-političkih promjena tijekom raspada SSSR-a, dočaranih nenametljivo, ali aluzivno i evokativno. Stilsko remek-djelo, roman o identitetu, različitosti, borbi i usudu te pronalaženju svog mjesta u svijetu, ali i roman čitave jedne ženske generacije.
 
O autorici
 
 
 
Tatiana Țîbuleac rođena je 1978. u Kišinjevu i ima moldavsko-rumunjsko državljanstvo. Studirala je novinarstvo i komunikologiju na Moldavskom državnom sveučilištu. Pozornost javnosti privukla je 1995. zbirkom kolumni „Istinite priče“ („Povești adevărate“) u dnevnim novinama Flux. Godine 1999. počela je raditi za moldavsku televizijsku postaju PRO TV Chișinău kao izvjestiteljica, urednica i voditeljica vijesti, a također je radila u Moldaviji za UNICEF. Od 2008. živi u Parizu.
 
Objavila je zbirku kratkih priča o migracijama Fabule Moderne (Moderne basne, 2014.), roman Vara în care mama a avut ochii verzi (Ljeto kad je moja majka imala zelene oči, 2017.), za koji je primila nagradu Saveza književnika Moldavije, nagradu književnog časopisa Observator Cultural u Bukureštu i nagradu Observator Lyceum na festivalu FILIT u Iașiju, te Vrt od stakla (Grădina de sticlă, 2018.) koji je dobio Nagradu Europske unije za književnost.
 
O prevoditeljici
 
Ivana Olujić (r. 1976.) prevela je s rumunjskoga, samostalno ili u suradnji sa suprugom Lucom-Ioanom Franom, desetak knjiga, uglavnom romana, suvremenih i klasičnih autora: Liviu Rebreanu, Šuma obješenih (Pădurea spânzuraților, 2020.), Mihail Sebastian, Već dvije tisuće godina…, Kako sam postao huligan (De două mii de ani…, Cum am devenit huligan, 2018.), Ioana Pârvulescu, Život počinje u petak (Viaţa începe vineri, 2015.), Mircea Eliade, Bengalaska noć (Maitreyi, 2015.), Răzvan Rădulescu, Život i djelo Ilije Cazanea (Viaţa şi faptele lui Ilie Cazane, 2014.), Dan Lungu, Ja sam baba komunistica! (Sînt o babă comunistă!, 2014.), Florin Lăzărescu, Naš posebni izvjestitelj (Trimisul nostru special, 2012.), Norman Manea, Crna omotnica (Plicul negru, 2011.) te niz kraćih tekstova objavljenih u časopisima. Zajedno s Marinom Gessner i Lucom-Ioanom Franom prevela je zbirku proze Mircee Cărtărescua, Nostalgija (Nostalgia, 2013.) te sastavila i prevela antologiju rumunjske postrevolucionarne proze, naslovljenu Nabokov u Brašovu. Zaposlena je na Katedri za rumunjski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Verfügbar seit: 14.03.2022.

Weitere Bücher, die Sie mögen werden

  • Mliječni zubi - cover

    Mliječni zubi

    Lana Bastašic

    • 0
    • 0
    • 0
    Dječak kojeg bole očevi zagrljaji, djevojčica koja muči akvarijske ribice, štreberica kojoj ne ide tjelesni, dječaci koji čekaju da im umre bogata baba-tetka i tinejdžerica kojoj otac ne dozvoljava da odraste samo su neki iz impresivne galerije likova koje je stvorila Lana Bastašić, moćan glas nove generacije, u zbirci priča Mliječni zubi. Svaka pojedina priča bez obzira na to započinje li nevino ili direktno uvijek nas odvodi u strah dostojan onoga koji proizvodi klaun Stephena Kinga.Svi su nam junaci bliski – to su naši susjedi, rođaci, i svatko od njih krije nemalu, duboko sakrivenu tajnu koja otkucava da bi prije ili poslije eksplodirala. Svijet odrastanja natopljen je udarcima kaišem, sramom zbog proljeva, zabranama i prisilama. Djeca i tinejdžeri u Mliječnim zubima suočavaju se s tamnim i jezovitim, jer samo tako mogu odrasti, često i prerano. Ona moraju otvoriti prozor da bi istjerala boga iz svoje sobe i krenula dalje.“Centralna tema ove majstorski napisane, stilski besprijekorne i krajnje dirljive zbirke jest djetinjstvo. Možda bi zbog toga netko očekivao nježniju ili čak sentimentalnu knjigu, ali priče u ovoj zbirci su brutalne, onoliko koliko je brutalno odrastanje u duboko trulom društvu koje stoji nasuprot nevinosti osjetljivog i pronicljivog djeteta. Kao što je i očekivano, Lana Bastašić ponovo dokazuje da je jedna od vodećih prozaista u regiji.” – Rumena Bužarovska“Upečatljive, nerijetko uznemirujuće – na način na koji to svaka dobra književnost naprosto mora biti – priče Lane Bastašić uvlače nas u tegoban, traumatičan posao odrastanja. Zli su roditelji i djeca naizmjenice, kao što su mjestimice i topli, velikodušni, izgubljeni. Uzrok ‘devijantnog ponašanja’ suptilno je lociran u patrijarhalno, ksenofobno, šovinističko i seksističko društvo neimenovanog ali opipljivog Balkana.Imaginarni moto ove knjige bi mogao glasiti: ti sâm si jedini superheroj koji te može spasiti ili, kako bi rekli futuristi: treba tući vlastitu Zubić Vilu dok je još mlada.” – Marko Pogačar
    Zum Buch
  • Samo strast - cover

    Samo strast

    Annie Ernaux

    • 0
    • 0
    • 0
    Samo strast jezgrovit je, ali emocionalno intenzivan roman koji istražuje aferu žene s oženjenim muškarcem. Oštra i nepokolebljiva autobiografska proza ​​zadire u složenost želje, opsesije i zamršenih nijansi međuljudskih odnosa. Iskreno ispitivanje strasti prema muškarcu i utjecaja koji ona ima na život tjeraju protagonisticu do ruba samospoznaje. Preciznošću i hrabrošću, Annie Ernaux ispituje vlastito stanje u razdoblju svog života kada nije radila ništa osim što je čekala muškarca. Priča je to o ljubavi, čežnji i seksu pisana oskudnim, elegantnim stilom koji je autorici priskrbio međunarodno priznanje. Ova je knjiga bila na vrhu ljestvice nacionalnih bestselera u Francuskoj više od tri mjeseca. 
    Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku. 
    Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. 
    Fotografija na naslovnici: Freepik
    Zum Buch
  • Nebeski svod - cover

    Nebeski svod

    Olli Jalonen

    • 0
    • 0
    • 0
    Sedamnaesto je stoljeće, na obzoru se javljaju prve zrake prosvjetiteljstva, a na dalekom otoku usred Atlantika dječak Angus sanja veliki san: želi postati znanstvenik, istraživač neba i novih svjetova, baš poput znamenitog astronoma i matematičara Edmonda Halleyja. Marljivo obavlja zadatak koji mu je povjerio gospodin Halley dok je boravio na otoku Svetoj Heleni, noću bilježi položaje zvijezda, a danju broji ptice, i priprema se za dan kada će se otisnuti oceanom u veliki svijet. Život na otoku mistično je lijep, ali egzistencijalno surov, sukobi između upravitelja otoka, farmera, robova i vjerskih fanatika rastu, a nasilje zahvaća i Angusovu obitelj. Dolazi vrijeme za ostvarivanje sna i nezamislivu avanturu: noseći pismo za Halleyja o prilikama na Svetoj Heleni, ušiveno u podstavi košulje, ukrcava se u brod, skriva u košari na jarbolu te, iskusivši svu ljepotu i grubost mora, stiže u London. A onda započinje Angusov novi život...Nebeski svod Ollija Jalonena fascinantan je pustolovni roman o vremenu u kojem su se uspostavljali temelji suvremene civilizacije, ali i dirljiva priča o prijateljstvu dječaka oštra oka, ispunjenog strašću za učenjem i željom za spoznajom istina ovoga svijeta, sa znanstvenikom koji je svojim otkrićima promijenio saznanja o nebu i Zemlji.
    Zum Buch
  • Proslava - cover

    Proslava

    Damir Karakaš

    • 0
    • 0
    • 0
    Roman Damira Karakaša Proslava prati život Mije, pripadnika ustaških snaga koji se po završetku rata, u strahu od osvete, skriva u šumi nedaleko svoje rodne kuće. Kroz retrospektivna poglavlja koja obuhvaćaju razdoblje od dvadesetak godina može se zaključiti da se u fašističkim odredima našao manje svjesnim izborom, a više kao pokušaj bijega od brutalne stvarnosti seoskog života, sveprisutne gladi i neimaštine. I u ovom romanu Karakaš se vješto oslanja na iskustvo odrastanja u surovom ličkom krajoliku i običaje rodnog kraja. U kontrapunktu ljepote prirodnog svijeta i mračne složenosti preživljavanja, ocrtava egzistenciju čovjeka koji je uhvaćen u zamku između prošlosti i surovih posljedica svojih izbora. U ovom audio izdanju Proslavu slušajte u interpretaciji glumca Leona Lučeva, uz glazbene ulomke koje na harmonici izvodi sam autor. 
    Roman Proslava dobitnik je Nagrade Tportala za najbolji roman 2019. godine. 
    Damir Karakaš rođen je 1967. godine u selu Plašćica u Lici. Nakon studija novinarstva, radio je kao ratni reporter, izvještavajući s ratišta u Hrvatskoj i BIH. Od 2001. do 2007. živio je u Francuskoj, gdje se uzdržavao kao ulični svirač. Karakševa proza često se oslanja na autobiografsko iskustvo odrastanja u ličkom zavičaju, tematizirajući kulturne napetosti između seoskog i urbanog života. Objavio je romane, zbirke kratkih priča i putopis. Romani su mu prevedeni na desetak jezika, dramatizirani za kazalište i ekranizirani. 
    “Karakaš Proslavu piše na način i u duhu vrhunaca naše modernističke književnosti iz onih poslijeratnih desetljeća i iz vremena u kojem su južnoslavenski pisci otkrivali Sartrea i francuski egzistencijalizam.“ - Miljenko Jergović, Jutarnji list 
    Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. 
    Ostala izdanja potražite u mobilnoj aplikaciji book&zvook i na bookzvook.com
    Zum Buch
  • Što čini jabuku? - cover

    Što čini jabuku?

    Amos Oz, Šira Hadad

    • 0
    • 0
    • 0
    Što čini jabuku? najosobnija je knjiga jednoga od najutjecajnijih intelektualaca 20. stoljeća, Amosa Oza. Podnaslovljena kao Šest razgovora o pisanju, ljubavi, osjećaju krivnje i ostalim užicima, Ozova Jabuka nije tek knjiga iznimnih intervjua – u njoj je uhvaćena esencija cjeloživotnog dijaloga koji je veliki pisac vodio sa sobom i svijetom koji ga okružuje, ali i srž prijateljstva koje ga je povezalo s njegovom izraelskom urednicom Širom Hadad.Kako je, u četrnaestoj godini i daleko od kuće, rođen pisac Amos Oz? Zbog čega je promijenio ime nakon majčina samoubojstva? Zašto je napisati roman isto kao sagraditi čitav Pariz od šibica i ljepila? Kako razmišlja o ljubavi i o seksu, o feminizmu i fanatizmu, prošlosti i budućnosti? Može li književnost promijeniti čovjeka, može li promijeniti svijet?Emotivnost i toplina, spontanost i humor kojima su prožeta Ozova razmišljanja o djetinjstvu, odrastanju, važnim knjigama i autorima, o stvaralačkom procesu i nadahnuću istinski će zasjati dok s prepoznatljivom mudrošću i jasnoćom bude dodirivao pitanja ljubavi i braka, politike i vjere, roditeljstva, starenja i smrti...Iskrena, bez tabua i lažnog srama, Što čini jabuku? Amosa Oza i Šire Hadad knjiga je prvih i posljednjih pitanja, onih na kojima su izgrađeni život i djelo jednoga od velikana našega vremena.“… Što čini jabuku? Voda, zemlja, sunce, drvo jabuke i malo gnojiva. Ali ona nije nalik nijednoj od tih stvari. Napravljena je od njih, ali nije im nalik. Tako je i s pričom, i ona je sigurno načinjena od zbroja susreta, iskustava i slušanja.”“Ova knjiga otkriva Amosa Oza onakvoga kakvoga smo poznavali mi, njegovi prijatelji: otvorenog i s nevjerojatnim smislom za humor i ironiju.” – David Grossman
    Zum Buch
  • Ljeta s Marijom - cover

    Ljeta s Marijom

    Olja Savičević Ivančević

    • 0
    • 0
    • 0
    U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
     
    “Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”
    Zum Buch