D'autres livres qui pourraient vous intéresser

• 

  Snoviđenje svijeta

  Werner Herzog

  • 0
  • 0
  • 0

  Godine 1945., kada je Japan kapitulirao, Hiroo Onoda bio je časnik carske vojske kojemu je povjerena obrana malog otoka na Filipinima. Uvjeren da rat još uvijek traje i suživljen s prašumom, on će gotovo trideset godina nastaviti voditi imaginarni rat u kojem mu neprijatelji nisu protivničke trupe, već nemilosrdna priroda i vlastiti demoni. Tumačenjem blještavih satelita na nebu i glasova sa zaplijenjenog radija Onoda će za to vrijeme sklapati svoju lucidnu ideju 20. stoljeća, od fragmenata koji do njega pronalaze put iz stvarnog svijeta.Kultni redatelj i pisac Werner Herzog, koji u svojim ostvarenjima istražuje ekstremno iskustvo i približava se nedohvatnim istinama onkraj ludila, upoznao je u Japanu Hirooa Onodu, čovjeka s posebnom prošlošću. A zatim je i ispisao priču o epskoj i apsurdnoj borbi na tankoj granici jave i sna ovog japanskog vojnika, roman Snoviđenje svijeta, blistavi i razigrani niz slika o smislu i besmislu našeg postojanja.

  Voir livre

• 

  U kasno ljeto

  Magdalena Blažević

  • 0
  • 0
  • 0

  Izniman roman snažnih slika, krugova koji se pretapaju, asocijacija prepunih mirisa i zvukova, prizori bi bili pitoreskni da u potki ove sugestivne i poetske naracije ne leži surov ratni zločin. 'Zovem se Ivana. Živjela sam četrnaest ljeta, a ovo je priča o posljednjem.' Obimom mali, a temom golem, ovaj roman otvorenog prostora i prirode, roman u kojem mrak prevladava nad svjetlom, smrt nad životom, pisan iz perspektive ubijene djevojčice predstavlja nam jezikom nježnosti svu surovost svijeta skrivenog u idili ruralne pastorale. Roman o smrti iz kojeg pjevaju ptice. 
  Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. (Seid Serdarević) 
  Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču u Bosni i Hercegovini. Autorica je zbirke kratkih priča „Svetkovina“ (2020.) i romana 'U kasno ljeto' (2022.), koji je osvojio nagradu Tportala za najbolji hrvatski roman objavljen u prethodnoj godini. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju kratku priču, među njima i nagrade 'Ranko Marinković'. Živi u Mostaru. 
  Hvala Zoranu Čubrilu i Christianu Bushillu za pročitane citate u knjizi.

  Voir livre

• 

  Osmi život - Za Brilku

  Nino Haratischwili

  • 0
  • 0
  • 0

  U tolstojevski monumentalnoj obiteljskoj sagi Osmi život (Za Brilku), između strasti i zločina, susreta i rastanaka, bijega i povrataka, šest generacija i sedam izuzetnih žena prolazi Europom, od gruzijske obale Crnog mora preko Tbilisija, Sankt Peterburga i Moskve do Berlina, Pariza i Londona, jureći za svojim snovima i prepuštajući se "tek" Povijesti. Nino Haratischwili napisala je roman epskih razmjera, punokrvnih karaktera i velikih strasti koji se odvija na pozornici burnog 20. stoljeća, "crvenog stoljeća".

  Voir livre

• 

  Nebeski svod

  Olli Jalonen

  • 0
  • 0
  • 0

  Sedamnaesto je stoljeće, na obzoru se javljaju prve zrake prosvjetiteljstva, a na dalekom otoku usred Atlantika dječak Angus sanja veliki san: želi postati znanstvenik, istraživač neba i novih svjetova, baš poput znamenitog astronoma i matematičara Edmonda Halleyja. Marljivo obavlja zadatak koji mu je povjerio gospodin Halley dok je boravio na otoku Svetoj Heleni, noću bilježi položaje zvijezda, a danju broji ptice, i priprema se za dan kada će se otisnuti oceanom u veliki svijet. Život na otoku mistično je lijep, ali egzistencijalno surov, sukobi između upravitelja otoka, farmera, robova i vjerskih fanatika rastu, a nasilje zahvaća i Angusovu obitelj. Dolazi vrijeme za ostvarivanje sna i nezamislivu avanturu: noseći pismo za Halleyja o prilikama na Svetoj Heleni, ušiveno u podstavi košulje, ukrcava se u brod, skriva u košari na jarbolu te, iskusivši svu ljepotu i grubost mora, stiže u London. A onda započinje Angusov novi život...Nebeski svod Ollija Jalonena fascinantan je pustolovni roman o vremenu u kojem su se uspostavljali temelji suvremene civilizacije, ali i dirljiva priča o prijateljstvu dječaka oštra oka, ispunjenog strašću za učenjem i željom za spoznajom istina ovoga svijeta, sa znanstvenikom koji je svojim otkrićima promijenio saznanja o nebu i Zemlji.

  Voir livre

• 

  Odlazak sa stanice Atocha

  Ben Lerner

  • 0
  • 0
  • 0

  Adam Gordon sjajan je i krajnje nepouzdan mladi američki pjesnik s prestižnom stipendijom u Madridu. Međutim, malo piše, uglavnom puši, šeta, ide u muzeje, čita Tolstoja, Lorcu i Ashberyja, flertuje s Isabel, a pomalo i s Teresom... i istražuje mogućnosti umjetnosti te autentičnost uopće u današnjem svijetu. Pomoću sitnih laži, dizajnerskih lijekova, hašiša i drugih opijata eksperimentira sa svim vrstama granica, posebno onima u sebi, među ljudima i u poeziji. Je li poezija esencijalna umjetnička forma ili tek zaslon za projekcije čitatelja? Jesu li odnosi s ljudima koje upoznaje u Španjolskoj lažni kao što su to, kako sam strahuje, njegove pjesme? Nakon 11. ožujka 2004. i krvavog terorističkog napada na stanicu Atocha pitanje je kako će se Adam suočiti s novom stvarnošću.
   
  Drski debitantski roman Odlazak sa stanice Atocha Bena Lernera, finalista National Book Awarda, proza je koja meandrira između komičnoga i tragičnoga, samoprijezira i nadahnuća. Jedinstven je to portret umjetnika u mladosti u dobu Google-pretraživanja, farmaceutskih proizvoda i spektakla.
   
  “Krajnje čarobno. Lernerova lažljiva, puna samomržnje, o lijekovima ovisna, briljantna protuha od junaka nezaboravan je lik, a njegov glas govori glazbom koja je nepogrešivo i na posebno zabavan način samo njegova.” – Paul Auster
   
  “Izvanredan roman o sjecištima umjetnosti i stvarnosti u suvremenom životu.” – John Ashbery
   
  “Ovaj prvijenac impresionira svojim majstorstvom, inteligencijom i zajedljivošću.” – L’Express
   
  “Bildungsroman, meditacija i dokoličarska priča ispričani preciznim, misaono moćnim i genijalno duhovitim glasom.” – The New York Times Book Review
   
  “Intenzivno i neobično briljantno.” – The Guardian
   
  “Ben Lerner pronicljivo istražuje kako nas vlastito opsesivno kritičko promišljanje može navesti da svoju ulogu u svijetu osjetimo kao iskrivljenu, nestvarnu i neautentičnu dok neopazice polako urastamo u vlastitu buduću kožu.” – Brian Evenson
   
  “Odvažna, ova iznenađujuće gusta, a nevelika knjiga govori koliko o budućnosti poezije, toliko i o lažima i nekomunikativnosti... Evo pisca kojeg treba pratiti, nesumnjivo.” – Le Magazine littéraire
   
  “Odlazak sa stanice Atocha iskričavo je inteligentan roman, duhovita, živa i originalna proza u svakoj svojoj rečenici.” – Jonathan Franzen
   
  “Najduhovitija knjiga o samoći za koju znam i najtužnija komedija o usamljenosti i lažima. Nevjerojatan prvijenac koji zaslužuje sav uspjeh koji je postigao.” – Daniel Kehlmann

  Voir livre

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasa Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Voir livre