D'autres livres qui pourraient vous intéresser

• 

  Rat i mit

  Dejan Jović

  • 0
  • 0
  • 0

  Rat i mit – Politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj postavlja pitanja o vladajućem – od dizajnera identiteta stvorenom, a od države permanentno nametanom – narativu o hrvatskoj državnoj samostalnosti i Domovinskom ratu. Kako suvremena Hrvatska interpretira rat, i zbog čega se od njega nikako ne može udaljiti? Zašto je baš u Hrvatskoj rat središnji dio novog državnog i nacionalnog identiteta? Zašto dizajneri identiteta i veliki dio javnosti panično reagiraju na svaku drukčiju interpretaciju Domovinskog rata? Nije li Hrvatska samu sebe okovala vlastitom selektivnom, tabuiziranom i u značajnoj mjeri falsificiranom interpretacijom prošlosti? Je li društvo koje inzistira na jednom jedinom dopuštenom tumačenju povijesnih događaja sposobno za napredak, za suočavanje s izazovima ideje slobode, na koncu i za vlastiti opstanak?Dejan Jović ovom knjigom nudi demokratski seminar u kojem će se slobodno, bez tabua i bez suvišnih zanosa, raspravljati o navedenim pitanjima. Rastvara mitove jer ih smatra opasnim za slobodu, demokraciju i suverenitet, te nam dobronamjerno ukazuje na to da je politika identiteta u Hrvatskoj danas jedan od glavnih razloga njene stagnacije, pa i nazadovanja. Osnovna poruka Rata i mita jest da hrvatsko društvo treba smoći hrabrosti da se oslobodi nametnutih okova, da umjesto povišenih emocija odabere argument i tako ispuni preduvjet stvarne demokratske tranzicije i napretka.

  Voir livre

• 

  Al’ povijesti nije kraj

  Claudio Magris

  • 0
  • 0
  • 0

  Pitanja etike, morala, estetike i nadasve povijesti i politike zaokupljaju svakoga od nas. Svakodnevno se suočavamo s raznim dvojbama, idejama i problemima, od kojih se većina odražava na naš život, ponekad izravno, a ponekad neizravno. Pokušavamo pronaći izlaz iz tog labirinta, ali često ga nema, jer život više sliči beskonačnoj zavojnici negoli ravnom putu Claudio Magris, jedan od najvažnijih svjetskih esejista i romanopisaca, u knjizi Al’ povijesti nije kraj upravo sebe, a i nas stalno iznova suočava sa svijetom u kojem živimo. Preispitujući granice dijaloga, pišući o svjetovnosti i crkvi, o školovanju i vojsci, o zločinima i kaznama, o laicizmu i politici, Magris upotrebljava i razum i srce. Polazeći iz iskustva multikulturnog Trsta, odašilje poruke kako biti otvoren, spreman na dijalog, i kako shvatiti svijet oko sebe koji se mijenja naočigled, a u biti ostaje isti. Sočna, precizna, beskompromisna i svevremenska knjiga Al’ povijesti nije kraj očaravajuća je i upozoravajuća u svakom svom detalju i u cjelini.

  Voir livre

• 

  Akteri bez društva

  Srđan Dvornik

  • 0
  • 4
  • 0

  Dvadeset godina nakon epohalne promjene 1989., koja je na postjugoslavenski prostor djelovala na posve drukčiji način nego na druge prijašnje realsocijalističke europske zemlje, ova studija predstavlja pokušaj analitičkog osvrta na dva desetljeća razvoja civilnog društva na zapadnom Balkanu.  Njen autor Srđan Dvornik iz Hrvatske, u to je dobro upućen. Nije slučajno što se kroz cijeli sadržaj i u strukturi ove knjige isprepleću teorija i praksa te odnosi unutar i izvan “civilnodruštvenog” razvoja. (...) Ova je studija važan doprinos, dosad nedostatnim, razmatranjima o mogućnostima i ograničenjima akterâ civilnog društva u (post)autoritarnim društvima. Istovremeno ona donosi i pouku da instrumenti zapadne politike demokratizacije imaju pred sobom još dug put razvoja do točke na kojoj će posve iscrpsti svoje dosadašnje organizacijske i političke potencijale, da bi potom na nove međunarodne izazove, koje nam novi svjetski (ne)red postavlja posljednja dva desetljeća, mogli primjerenije reagirati.  dr. Azra Džajić-Weber

  Voir livre

• 

  Utopljenici i spašeni

  Primo Levi

  • 0
  • 0
  • 0

  Nerijetka su tumačenja po kojima povijesne procese određuju ekonomija, ideologija, klasa, nacija... Nisu sasvim netočna, ali kao u poslovici o stablu i šumi, zanemaruju upadljivo: poviješću upravlja čovjek. Utopljenici i spašeni Prima Levija eseji su o čovjeku, stvaratelju povijesti i njenoj žrtvi. Govore o ljudima koji su u vrtlogu Holokausta, najtežem od svih moralnih i političkih poremećaja koji se ikada dogodio, spasili život ili su spasili vlastitu savjest. Rijetko kada i jedno i drugo. O ljudima koji su se u abnormalnim prilikama moralno utapali na raznolike načine, katkad bezazleno, katkad zločinački, ali i o abnormalnim prilikama u kojima je, začudo, još uvijek bilo moguće donositi moralne odluke. Na koncu, iza svega stoji odluka pojedinca, bila moralna, bila zločinačka, bila banalna. Ili ona najgora: zločinačka koja je sebe uspjela uvjeriti da je moralna. To je fašizam. Koliko god je nepojmljiv u svojoj odvratnosti, fašizam je ipak ljudski produkt.Utopljenici i spašeni primijenjena su antropologija, bolna u svojoj raspetosti između potrebe za vjerom u čovjeka i strahom od tog istog stvora: ako je jednom već bio u stanju stvoriti Auschwitz, znači da ga uvijek i opet može ponoviti. S tom mišlju valja nam živjeti među ljudima i sačuvati ljudskost.

  Voir livre

• 

  Treća strana Hladnog rata

  Tvrtko Jakovina

  • 0
  • 0
  • 0

  Treća strana Hladnog rata uglednog povjesničara Tvrtka Jakovine temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i način na koji je organizacija s više od stotinu država funkcionirala. U Pokretu su od početka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u središtu bile Jugoslavija i njena diplomacija. Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati između dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu. Tvrtko Jakovina u Trećoj strani Hladnog rata donosi priču o nevjerojatno ambicioznoj, često i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje. U središtu su knjige Konferencija nesvrstanih u Havani 1979. i Titova borba za nesvrstanost, odnosno protiv ideje kubanskog vođe Fidela Castra da Pokret prevede na stranu Sovjetskog Saveza i tako ga uništi. Treća strana Hladnog rata, napisana na temelju golemog broja dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata, priča o sukobima koji su razdirali taj Pokret, od njegova osnivača Egipta i pokušaja da se izbaci iz Pokreta, preko velikih priča o Afganistanu, Iracko-iranskom ratu, Kampućiji i Zimbabveu, sve do Ugande, Zapadne Sahare i Komora. Treća strana Hladnog rata rastvara i predočava nesvrstanost kao jednu od ključnih dogmi Titove Jugoslavije, koristeći se u analizi ne samo naočalama jugoslavenske diplomacije već i onima supersila SAD-a i SSSR-a, sve do rasističke Južnoafričke Republike. Ova knjiga kroz izvore jugoslavenske diplomacije izlaže svjetsku povijest druge polovine 20. stoljeća, od pedesetih do početka devedesetih godina.

  Voir livre

• 

  Feminizam i kako ga steći

  Đurđa Knežević

  • 1
  • 1
  • 0

  Koliko se god činilo da je borba za ženska i manjinska prava pitanje koje je riješeno još u drugoj polovini dvadesetog stoljeća, svakodnevna praksa pokazuje da su čak i društva tzv. zapadnoeuropske demokracije daleko od pravednosti i istopravnosti kad je o spolovima riječ. U Hrvatskoj su žene u još lošijem položaju, bez obzira na zakonske stečevine. Problemi s kojima se susreću na poslu, u javnom životu, a ponajviše u četiri zida često su prešućeni ili se o njima piše tek sporadično i prigodničarski. Feminizam i kako ga steći Đurđe Knežević, istaknute feministkinje i aktivistice, pokazuje koliko je stvari još uvijek neriješeno. Tekstovi u knjizi beskompromisno razobličuju sve licemjerje našega društva, svu lažnu brigu te sve vidljive i, još važnije, nevidljive užase koji nas okružuju. Feminizam i kako ga steći nevjerojatno precizno detektira intelektualno i moralno stanje Hrvatske u novome tisućljeću. Đurđa Knežević, brutalno otvorena, kirurški precizna i kristalno jasna, u svojim tekstovima ne štedi nikoga - ni sustav, ni muškarce, niti žene same. U knjizi Feminizam i kako ga steći Đurđa Knežević pokazuje da je stalno i iznova potrebno upozoravati na sve mane sustava te da je nužno govoriti o problemima kako bi oni postali vidljivi, ali i da bi ih se počelo rješavati.

  Voir livre