D'autres livres qui pourraient vous intéresser

• 

  Mileva Einstein teorija tuge

  Slavenka Drakulic

  • 0
  • 1
  • 0

  Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeća Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu međusobnom životu, Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrene. Ostaje sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala u životu i koje će tek doživjeti. Osoba koja je bila predodređena za najveće znanstvene dosege, genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, uvijek druga i drugačija, Mileva Einstein rođena Marić, iz bogate vojvođanske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična kada razmišljamo o položaju žena. Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo češća od nje. Prtljaga tuge koju je nosila od najranije mladosti do smrti, u kojoj su se tijekom vremena samo dodavali tegobni trenuci, od šepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavršenog fakulteta, loše materijalne situacije i teške bolesti najmlađega sina, teret je koji može razumjeti svaka čitateljica ili čitatelj. Slavenka Drakulić u romanu Mileva Einstein, teorija tuge oživila je genija i njegovu obitelj. Pred nama je iskrsnula opipljiva, stvarna, puna života, ali i depresije, melankolije i ljubavi Mileva, žena u kojoj se ogledaju sve uloge koje žene stalno i iznova podnose i s kojima se nose snažnije od bilo kojeg muškarca.

  Voir livre

• 

  Atlas života III

  Dubravko Detoni

  • 0
  • 0
  • 0

  Zapisi Dubravka Detonija Atlas života jedno su od najzanimljivijih štiva koje se pojavilo u posljednjih nekoliko godina. Maestralno napisan, s mnogo refe­renci, glazbenih, filozofskih, literarnih i kultu­ro­loških u najširem smislu te riječi, ovaj se rukopis čita bez zastajkivanja. Jednako kao i svojom glazbom, Detoni svojim pisanjem potpuno zaokuplja pozornost čitatelja uvlačeći ga u svoj svijet bez mogućnosti da se od njega otrgne. Atlas života jedan je od onih rijetkih rukopisa koji nastaju cijeloga života, a koji se u svojoj punini i dubini rastvara tek kada se sve bilježnice nađu na jednome mjestu, kada usisavaju snagom svojih reče­nica, metafora, poredbi, jednako stilom kao i sa­drža­jem. Atlas života bez dvojbe ide u red onih književnih djela koja se čitaju i od korica do korica i nasumce, kakva su pisali velikani svjetske književnosti, poput Dnevnika Witolda Gombrowicza.

  Voir livre

• 

  Opseg otpora

  Neda Miranda Blažević-Krietzman

  • 0
  • 0
  • 0

  Zaroniti u nečiji život, otkriti intimne zgode i nezgode u našoj kulturi voajerizma i dostupnosti izgleda lako, no iskusiti nečije misli, vidjeti kako se netko mijenjao, što ga je vodilo, a sve to u umjetničkoj formi, mogu tek rijetki. Autobiografski zapisi ono su istinsko umjetničko “ja” koje se mijenja kako nastaje tekst. Autobiografija vodi ne samo čitatelja već još više i pisca da istražuje sebe samoga, da skoči u dubine svoga sjećanja. Za to, ako se čini bez za­drške, bez sustezanja, potrebna je velika hrabrost i oštro oko. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svom Opsegu otpora pokazuje snagu, umjetničku i životnu, kakvu je oduvijek imala da krene istraživati sebe samu. Od najranijeg djetinjstva do suvremenosti, od Gračaca do San Diega, od Zagreba do Berlina, od knjiga do skul­ptura, od ljubavi do bolnih operacija u tim neprekid­nim za­voj­nicama koje pružaju otpore i trepere, proizvodi auto­rica energiju u svakom retku. Upoznati umjetnika nikada nije moguće do kraja, čak i kada piše o sebi, on iznova pro­iz­vo­di umjetnost, i stvara nova značenja. Biti sam sebi materijal ima snagu feniksa. Pisanje autobiogra­fije pro­čišćavajuće je iskustvo iz kojeg se iznova rađa umjetničko djelo, a kod Nede Mirande Blažević-Krietzman ono se opire smještanju u poznate pretince.

  Voir livre

• 

  Smrtni grijesi feminizma -...

  Slavenka Drakulic

  • 0
  • 0
  • 0

  Kada je 1984. objavljena u kultnoj biblioteci &td, prva knjiga Slavenke Drakulić Smrtni grijesi feminizma izazvala je buru u javnosti, a ta se bura, za divno čudo, nije stišala do dana današnjeg. Ponovno objavljivanje ovih tekstova koji su nastajali krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pokazuje koliko su teme o kojima je pisala jedna od pionirki feminizma na ovim prostorima i dalje bitne, čak nezaobilazne. Kada tome dodamo novih dvadesetak tekstova objavljivanih od prvog izdanja knjige do danas, bjelodano je da Slavenka Drakulić ne samo da se konstantno bavi feminističkim temama već da im i dalje pristupa jednako oštro, beskompromisno i aktualno.Nasilje nad ženama ne jenjava, reproduktivna ženska prava ponovno su ugrožena, djevojčicama kroz odgoj i obrazovanje šaljemo drugačije poruke nego dječacima, ukratko, patrijarhat je žilav. Stoga je pitanje ravnopravnog položaja žene u društvu i obrane njezinih prava vječno aktualno, čini se kao da ga svaka generacija žena mora ponovno izboriti, samo je pitanje jesu li mlade žene toga svjesne. Smrtni grijesi feminizma u ovom proširenom izdanju idealni su prilog tom osvještavanju. Pokazuje se ne samo da su eseji Slavenke Drakulić itekako aktualni već i da se bez njih ne može ni početi misliti o feminizmu jučer, danas i sutra.

  Voir livre

• 

  Umrijeti u Hrvatskoj

  Slobodan Šnajder

  • 0
  • 0
  • 0

  Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.Ne bez razloga, Umrijeti u Hrvatskoj počinje pitanjem svjetonazora, pitanjem toliko važnim da ga moramo stalno iznova postavljati, a jednako tako ne završava slučajno posvetom prijateljstvu i prijatelju Darku Gašparoviću. Slobodan Šnajder germanski precizno a francuski lako pišući o raznim temama zahvaća dvadeseto stoljeće u njegovoj cjelini. Kroz slučaj svoga oca pjesnika Đure Šnajdera i njegove poezije, jednako kao i kroz pisanje o Miroslavu Krleži ili pak o Lászlu Végelu ispisuje i svoj autoportret, ili jedan njegov dio.Umrijeti u Hrvatskoj nikada nije bilo jednostavno, makar se ovdje oduvijek umiralo lako, a živjelo se oduvijek teško. Šnajderova memoarska proza postavlja pitanja jer u njoj se životno isprepleću književnost, filozofija i politika, sudbine raznih ljudi sa sudbinom autora samoga. U središtu ovih eseja uvijek stoji advocatus diaboli koji stalno preispituje sebe samoga, koji sumnja, koji zna da je kraj ujedno ušće početka.

  Voir livre

• 

  Nepokopana prošlost

  László Végel

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad se čovjek rodi 1941. u kućici od ćerpiča čija fotografija ne postoji – jer tko bi u to doba trošio film na takav kadar – i to kao manjina u zemlji u kojoj se režimi izmjenjuju kao na traci, njegova obiteljska i osobna prošlost neraskidivo je povezana s mašinerijom povijesti. Od Trianona, Horthyja, Tita, Staljina, Drugog svjetskog rata i 1948. pa sve do kemijske olovke dobivene iz Amerike, majčinih francuskih kremšnita i skrivenog radioaparata na kojem se slušao Radio Slobodna Europa, László Végel u svojem autobiografskom romanu Nepokopana prošlost ulazi u samo njemu svojstven, pomno konstruiran vremenski stroj.Bridak i ironičan, ovaj sjajni pisac na šarmantan i duboko promišljen način oslikava razdoblje od 1941. do 1990. prateći povijesna zbivanja kroz prizmu obiteljskih odnosa i događaja u mikrosvijetu Végelovih. Čak i unatoč sjetnom priznanju kako se osjeća kao plesač beskućništva na žici zato što domovinu nikad nije imao – jer Mađarskoj je stran njegov svijet, a Srbiji njegov jezik i kultura – Nepokopana prošlost topao je, šarmantan roman koji nudi pogled kroz ključanicu u život ovog iznimnog pisca.

  Voir livre