Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Događaj

  Annie Ernaux

  • 0
  • 0
  • 0

  Žena izlazi na stanici metroa Barbès u Parizu. Bulevarom Magenta, pa Ulicom Ambroise-Paré stiže do bolnice Lariboisière gdje će čuti rezultate testa na HIV kojem se podvrgla. Taj događaj potiče sjećanje na drugi koji se zbio četrdeset godina ranije, 1963. 
  Annie Duchesne je dvadesettrogodišnja studentica i trudna je. Dijete ne može zadržati, a pobačaj je u Francuskoj ilegalan. Prepuštena sama sebi, pronalazi „tvoriteljicu anđela“, babicu koja u svojem stanu, u pariškom sedamnaestom arondismanu, izvodi abortus. Taj zahvat dovodi Annie u smrtnu opasnost. Zbog komplikacija završava u bolnici gdje se suočava s osudama i prijezirom liječnika, sramom i poniženjem.  
  Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku. 
  Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.

  Zum Buch

• 

  Lađar

  Andrzej Stasiuk

  • 0
  • 0
  • 0

  Lipnja 1941. pun je Mjesec nad selom uz Bug, rijeku koja svijet dijeli na pola. Na jednoj su njezinoj obali Nijemci, a na drugoj Rusi. Maks i Dora, Židovi iz grada, vjeruju da samo trebaju prijeći na Istok, i svijet će im se ponovo podastrijeti u svojoj dobroti i raskoši. Oblaci u nekom trenutku moraju zakloniti Mjesec i lađar Lubko, koji svakoga tko ima novac prevozi na drugu stranu, smilovat će im se. Skriveni u štaglju, tik uz lokve svinjske krvi i iznutrica, gledaju poljske partizane, dječake koji još uvijek vjeruju da je rat pustolovina i izvršavaju naredbe koje ne razumiju. I njihova nemilosrdnog zapovjednika, vodnika Sivog, koji ih sprema za borbu s “istinskim” neprijateljem. Svi čekaju... vrućina muti razum.Putujući krajolikom svog djetinjstva, više od osamdeset godina nakon povijesno odlučujuće vojne ofenzive, pripovjedač Andrzeja Stasiuka imaginira svijet na rijeci koja se ne zove Stiks, ali koja ima svog lađara Harona. Ljudske priče u predvorju ratnog pakla u romanu Lađar pulsiraju životom – sirovim, prijetećim, začudnim i senzualnim – koji nam iznova otkriva da je književna istina iznad svake druge istine, a u ovom nam slučaju i poručuje: rat nikada ne završi za nekoga tko ga je vidio.

  Zum Buch

• 

  Na Vrbasu tekija

  Josip Mlakić

  • 0
  • 0
  • 0

  Ivo Andrić bez ikakve je sumnje jedan od najvažnijih pisaca ovih jezika, jedini autor s područja bivše nam zemlje koji je počašćen Nobelovom nagradom za književnost. Rado čitani pisac oko čijega se djela i danas lome polemička, nacionalna i ina koplja, o kojem se pišu goleme studije, održavaju simpoziji, a romani se nalaze u školskim lektirama. Na Vrbasu tekija roman je koji andrićevskim stilom progovara o važnoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta – samostanu u Jajcu. To je još jedna priča o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stoljeća.Podijeljen u tri dijela, “Na Vrbasu tekija”, “Jajačka hronika” i “Paučina i promaja”, roman je to čija su prva dva dijela možda izgubljen ili nikad napisan Andrićev rukopis, dok je treći dio fantastično precizna studija o Andriću i njegovu djelu te ujedno i autobiografski uvid u Josipa Mlakića i njegove teme.Josip Mlakić romanom Na Vrbasu tekija uspio je gotovo nemoguće: ispisao je Andrićevim jezikom neispripovijedanu priču, uspio je rekreirati svijet koji nam je i blizak i dalek, svijet koji je ostao sačuvan u knjigama i kronikama, svijet koji je stvorio i u njegovim detaljima sačuvao Ivo Andrić, a sada ga je jednako moćno i stilski besprijekorno nastavio jedan od najboljih suvremenih pripovjedača Josip Mlakić.

  Zum Buch

• 

  Tri

  Dror Mišani

  • 0
  • 1
  • 0

  Kad Orna na stranici za razvedene upozna Gila, ne može reći da je to ljubav na prvi pogled. No premda joj je pomalo odbojan, nastavlja izlaziti s njim jer pokušava zaboraviti svojeg bivšeg supruga Ronana, koji je napustio obitelj i odselio se u Nepal. Kad se Ronan vraća u Izrael sa svojom novom ženom i njezinom djecom, Orna se uplaši da će njezin sin odlučiti živjeti s ocem. Da sredi misli, odluči otići u kratak posjet Gilu, koji je na poslovnom putu u Bukureštu, unatoč znakovima upozorenja da nešto u njegovoj priči jednostavno ne štima.Uzbudljivi roman Tri izraelskog pisca Drora Mišanija triler je dostojan slavnih imena ovoga žanra. Iako na početku može navesti na pomisao da je ovo ljubavni roman, Mišani kroz priče o tri glavne junakinje majstorski stvara napetost, a neočekivanim obratom čitateljima diljem svijeta oduzima dah.

  Zum Buch

• 

  Karbid

  Andrij Ljubka

  • 0
  • 0
  • 0

  U romanu Karbid Andrij Ljubka kroz satiričnu priču o planu da se svi Ukrajinci prokrijumčare u EU tunelom ispod granice, duhovito i oštro secira stvarnost postsovjetskog društva, korupciju, kriminal i vječnu čežnju za Zapadom.

  Zum Buch

• 

  Prijan Lovro

  August Šenoa

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
  August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
  Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
  Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

  Zum Buch